Autoput samo što nije, nova najava starih projekata i potpuno nova nacionalna aviokompanija - Retrospektiva 2021, investicije u oblasti saobraćaja

Autoput samo što nije - bar prva dionica, nova najava starih projekata i potpuno nova nacionalna aviokompanija - tako bismo ukratko mogli da opišemo godinu za nama kada je riječ o investicijama i projektima u oblasti saobraćaja. Ukoliko, međutim, pričamo o stanju infrastrukture, možemo reći da situacija i nije baš sjajna.

Saobraćajne gužve tokom sezone ponovo su ukazale na to da je neophodno što prije krenuti u realizaciju investicija o kojima se godinama samo priča. Potrebna su i značajna ulaganja u infrastrukturu na oba crnogorska aerodroma, dok željeznica vapi sa obnovom pruga i novim vozovima. U isto vrijeme, špediteri upozoravaju da Luka Bar, koja bi trebalo da predstavlja komparativnu prednost Crne Gore, gubi bitku sa konkurencijom iz regiona.

Najave s kraja prošle i početka ove godine, ipak, obećavaju. Do kraja 2022. očekuje se početak radova na preostalim dionicama autoputa, ali i početak gradnje Jadransko-jonskog autoputa, a pomjeranja će biti i kad je riječ o brzim saobraćajnicama duž primorja. Pomorske kompanije Crnogorska i Barska plovidba postigle su znatno bolje ugovore o najmu brodova, što će im omogućiti i bolji poslovni rezultat. Takođe, Aerodromi Crne Gore koji su u 2021. ušli sa dugom od 11 mil EUR, kraj godine su dočekali sa prihodom od milion eura.

Šta nam donosi 2022. i kako će teći realizacija najavljenih projekata, ostaje da vidimo. Do tada, predstavljamo vam investicije koje su tokom prošle godine izazvale najviše pažnje kod čitalaca eKapije.

Priča o izgradnji autoputa se iz prethodnih godina prenijela i na 2021, pa listu započinjemo upravo tim projektom. Kontroverzan od samog starta, ovaj projekat i brojni problemi koje nosi, dočekao je i novu vlast. Dugovi, rate kredita, nezavršen posao i nova pomjeranja rokova... Sve u svemu, građani autoputem još uvijek ne mogu, ali, prema najavama ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića - blizu smo.

Odlaganje roka za povlačenje novca za izgradnju prve dionce autoputa prvi je problem sa kojim se suočila nova crnogorska Vlada. Rok koji je isticao 14. aprila Vlada je uspjela da prolongira i produži, te na taj način, kako su rekli, spriječi novo zaduženje od oko 128 mil EUR. Prva rata kredita za autoput plaćena je u julu, a zahvaljujući hedžing aranžmanu država je ostvarila uštedu od skoro 4 mil EUR. Kada je riječ o radovima, Ministarstvo kapitalnih investicija je u aprilu dogovorilo sa kineskom kompanijom China Road and Bridge Corporation (CRBC) da svi radovi na dionici Smokovac - Mateševo budu završeni do 30. novembra 2021. Rok je ispoštovan, a ministar kapitalnih investicija saopštio je krajem novembra da su svi građevinski radovi gotovi. Dionica će biti otvorena za saobraćaj kada komisija za tehnički prijem utvrdi da li je ispoštovan kvalitet i bezbjednost saobraćajnice. Odluka komisije čeka se i dalje, a kao rok za puštanje dionice u saobraćaj pominjao se i 15. januar. Svakako, prema poslednjim informacijama s početka ove godine, otvaranje autoputa možemo očekivati u što skorijem roku. I dok čekamo prvu vožnju prioritetnom dionicom, stigle su najave i za gradnju preostalih. Naime, početak radova može se očekivati do kraja godine, a kako je rekao ministar Mladen Bojanić, kompletna dionica od Mateševa do Boljara mogla bi da košta oko 850 mil EUR. Prema najavama, završetak izgradnje autoputa može se očekivati do kraja 2027.

Sa još uvijek nerazvijenom saobraćajnom infrastrukturom, Crna Gora je prije svega avio destinacija, a kao takvoj, jasno je da joj je potrebna i nacionalna avio-kompanija. Zato je mnoge iznenadila odluka o gašenju Montenegro Airlinesa. Kako je tada obrazloženo, Vlada više nije imala zakonski osnov da produži život toj kompaniji. Odluku o gašenju stare, pratila je i odluka o osnivanju nove nacionalne avio-kompanije, a ova investicija zauzela je drugu poziciju na našoj listi. Poslednjeg dana 2020. godine u Službenom listu Crne Gore objavljena je odluka o osnivanju preduzeća ToMontenegro, čiji je početni kapital iznosio 30 mil EUR.

Iako osporavana od samog starta i suočena sa brojnim problemima, nova nacionalna avio kompanija uspjela je gotovo nemoguće - u najkraćem roku dobila je rukovodstvo, zaposlila kadar i postala vlasnik dva aviona. I sve to u godini pandemije koja je paralisala avio industriju. Prvi avion pod brendom Air Montenegro poletio je 1. juna za Sarajevo, posle svega tri mjeseca od osnivanja kompanije. Komercijalni saobraćaj započeo je 10 dana kasnije, letom za Beograd. Tokom ljeta pokrenuti su i letovi ka Banjaluci, Ljubljani, Frankfurtu i Istanbulu. Da li je sve bilo savršeno? Naravno da nije, svjesni su toga i u kompaniji, ali i u Vladi. Više puta su isticali da je cilj bio da kompanija što prije krene sa operacijama, u čemu su i uspjeli.

Zadovoljni rezultatima ostvarenim tokom ljetnje sezone, u Air Montenegru za ovu godinu planiraju pokretanje novih linija. Kako je u razgovoru za eKapiju rekao izvršni direktor Predrag Todorović, cilj kompanije je da razviju rute prema destinacijama koje su od strateškog značaja za Crnu Goru. Osim novih destinacija, u planu je i proširenje flote, pa je Air Montenegro krajem godine raspisao i tender za nabavku novog aviona.

Treća, bronzana pozicija pripala je projektu starom više od pet decenija, a koji je tokom prošle godine ponovo aktuelizovan. Riječ je o premošćavanju Boke, projektu koji zapravo predstavlja sastavni dio brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom. Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić rekao je da se traži idealno rješenje prelaza preko Veriga u Boki, odnosno da li će biti građen most ili tunel. Iako je most isplativije, podmorski tunel je kvalitetnije rješenje. Čitav projekat vodi se pod lupom Uneska, a stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara upozoravaju na moguće posljedice gradnje mosta Verige, ali i da se oko projekta premošćavanja preko Luštice mora voditi računa, jer se nalazi u zaštićenoj zoni. Izgradnja podmorskog tunela, prema riječima Nikole Radmana, koštala bi 60 mil EUR, imao bi dvije saobraćajne trake, pješačku i biciklističku stazu.

Još jedan veoma važan infratsrukturni projekat za Crnu Goru jeste izgradnja Jadransko-jonskog puta, a ovaj projekat našao se na četvrtom mjestu na listi investicija. U septembru je najavljeno da bi uskoro trebalo da krene izrada tehničke dokumentacije jednog dijela ove saobraćajnice. Krajem godine, saopšteno je da se za realizaciju ove investicije vode pregovori sa američkom kompanijom Bechtel, te da će u projekat biti uloženo više od milijardu eura. Početak gradnje, kako je rekao ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, očekuje se krajem 2022. godine.

Na petom mjestu je projekat rekonstrukcije puta od Kolašina do Mateševa, odnosno dionice od petlje do naselja Mateševo. Riječ je o saobraćajnici koja predstavlja vezu prioritetne dionice autoputa sa mrežom državnih puteva. Vlada je na sjednici održanoj 9. decembra zadužila Monteput da što prije raspiše javni poziv za realizaciju ovog projekta. Tender za rekonstrukciju regionalong puta R-13 Bioče-Mateševo-Kolašin, dionica petlja Mateševo - naselje Mateševo rapisan je nekoliko dana kasnije, a procijenjena vrijednos radova iznosi 5,1 mil EUR.

Crna Gora ima tri zajednička granična prelaza, dva sa Bosnom i Hercegovinom i jedan sa Albanijom. Plan je da taj broj bude uvećan, pa je predviđena i gradnja novih zajedničkih graničnih prelaza. Jedan od njih je i Čemerno, budući zajednički prelaz Crne Gore i Srbije. Ministarstvo unutrašnjih poslova dobilo je saglasnost glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje objekta, a u projektnom zadatku naznačeno je da granični prelaz mora da sadrži dvije saobraćajne trake, širine 3,20 m, za putnička vozila i autobuse, kao i saobraćajno ostrvo između saobraćajnih traka, širine minimum 2,5 m. S obzirom na to da je u pitanju zajednički granični prelaz, projektom je, između ostalog, bilo potrebno predvidjeti i upravnu zgradu koja će sadržati isti broj prostorija namijenjenih sa službenike i Crne Gore i Srbije. Ovaj granični prelaz zauzeo je šesto mjesto na našoj listi investicija.

Sledeći projekat je probijanje tunela Klisura, tačnije izgradnja novog puta Lubnice - Jezerine (Kolašin - Berane). Radovi na ovom putu preko planine Bjelasice nastavljeni su početkom 2021. godine, a tunel Klisura, kao ključni građevinski objekat na budućem magistralnom putu, probijen je u drugoj polovini aprila. Završetkom ovog projekta, put od Kolašina biće kraći za 40 minuta.

Osmo mjesto pripalo je izgradnji bulevara od Podgorice do Danilovgrada. Radovi se, kako je više puta saopšteno, odvijaju planiranom dinamikom, a završetak se očekuje tokom ove godine. Moderna saobraćajnica, u dužini od 15 kilometara, imaće četiri kolovozne trake i tri veća mosta, a vrijednost radova je 24,5 mil EUR.

Kako je Kolašin postao značajan turistički centar, a zimske centre na Bjelasici iz godine u godnu posjećuje sve više turista, parkiranje postaje sve veći problem. Zato je za potrebe skijališta u planu gradnja javne garaže na parceli površine 1,9 hektara. Planirana garaža imaće pet spratova, bruto građevinska površina objekta iznosi 49.148 m2, i imaće 1309 parking mjesta za male automobile, kao i 20 parking mjesta za autobuse. Uprava javnih radova, kao investitor projektau oktobru je dobila i saglasnost glavnog državnog arhitekte na idejno rješenje objekta. Ovaj projekat našao se na devetoj poziciji liste investicija kojima su naši čitaoci posvetili najviše pažnje.

Slijedi projekat izgradnje brzih saobraćajnica duž crnogorskog primorja. Naime, Vlada Crne Gore je u martu prošle godine ocijenila da treba da se nastavi proces projektovanja za čitavu obilaznicu oko Budve, ali i da je neophondo pronalaženje finansijskih sredstava za analizu alternativnih koridora obilaznice oko Budve u skladu sa preporukama Prostornog plana posebne namjene za obalno područije Crne Gore. Iz Ministarstva kapitalih investicija kasnije je saopšteno da prosječna procijenjena vrijednost realizacije projekta brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja, prema preliminarnim rezultatima Studije opravdanosti za Jadransko-jonski koridor kroz Crnu Goru i Albaniju, iznosi oko 13,2 mil EUR po kilometru. S obzirom na to da bi saobraćajnica trebalo da bude dugačka oko 110 kilometara, ona bi prema tim preliminarnim podacima mogla koštati oko 1,45 mlrd EUR. Kako je tada rečeno, Vlada traži modele realizacije koji ne znače novo direktno kreditno zaduživanje za ukupan iznos potrebnih sredstava, već se razmatra i privatno-javno partnerstvo, bar kada je riječ o obilaznici oko Budve.