Kina ne namjerava da uvede Crnu Goru u dužničko ropstvo - Kineske kompanije raspoložene za sve modele saradnje

Priča o dužničkom ropstvu Crne Gore zbog kredita uzetog kod Eksim banke je predrasuda, a namjera Kine nije da uvede Crnu Goru u dužničko ropstvo. To su, između ostalog, saopštili ambasador Kine u Crnoj Gori Fan Kun i bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović na konferenciji "Pojas i put", čija je tema bila saradnja Kine i zemalja centralne i istočne Evrope. Crna Gora je od Eksim banke uzela oko 940 mil USD kredita za izgradnju autoputa, a prije toga i oko 80 mil USD za četiri broda Barske i Crnogorske plovidbe.

- Priče o dužničkom ropstvu Crne Gore zbog kredita kod kineske Eksim banke su predrasude. Treba da znamo da ne postoji državna politika Kine da Crnu Goru uvede u dužničko ropstvo, što se u javnosti plasiralo. Država je garantovala za kredite i prema Kini imamo trećinu ukupnog duga. Moramo biti odgovoran dužnik. Imamo potencijal da dugove vraćamo i nema rizika od dužničkog ropstva - rekao je Vujanović na konferenciji održanoj na Ekonomskom fakultetu.

Crna Gora, kako je istakao, treba da uspostavi saradnju sa Kinom, kao što su to uradile države Evropske unije. On je naveo da su Italija, Francuska, Njemačka kroz bilateralne odnose uspostavile ugovore sa Kinom koji se mjere milijardama miliona eura. Ukazao je da je predsjednik Kine 2019. godine bio u Italiji i da su potpisali 30 bilateralnih ugovora i uspostavili saradnju vrijednu sedam milijardi.

- Kada je uspostavljena saradnja Francuske i Kine, odmah su naručili 184 "airbus" aviona vrijedna 15 mlrd EUR. Crna Gora treba da slijedi način saradnje sa Kinom kao što su to uradile države EU - izjavio je Vujanović.

Ambasador Kine je prikazao nekoliko video-klipova koji su pokazali koliko se u Kini gradilo i radilo poslednjih decenija na izgradnji autoputeva, željeznice, proizvodnji električne energije i na drugim infrastrukturnim projektima poput metro linije pod morem.

- Priča o dužničkom ropstvu Crne Gore je predrasuda. Treba da razmotrimo brojne druge modele saradnje koji mogu donijeti dobre rezultate. Kineske kompanije su raspoložene za sve modele saradnje - javno-privatno partnerstvo, koncesije, a atraktivno im je i kombinovano ulaganje. Na primjer, u infrastrukturu i energetiku istovremeno. Crna Gora je u centru, čvorište je duž Jadranskog mora i važna je susjednim zemljama. Kina je voljna da pomogne zemljama regiona uključujući i CG da izgrade kopnene, pomorske i vazdušne mreže - rekao je Kun.

Istakao je da sa razvijenim zemljama imaju potpisane ugovore vrijedne trilion eura.

- Crna Gora treba da posmatra Kinu i EU kao dva tržišta sa kojima može istovremeno razvijati saradnju. Takođe, Kina je spremna da zajedno sa EU učestvuje u projektima gdje bi sve tri strane sarađivale - poručio je ambasador Kine.

U okviru konferencije održana su i dva panela. Najzanimljiviju raspravu u okviru prvog panela vodili su predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović i bivši nacionalni kooordinator 16+1 za Crnu Goru Vatroslav Belan.

Radulović je kazao da bi turizam u Crnoj Gori mogao da ima milijardu eura od turista iz Kine, ali da su problem vize.

- Za SAD, Srbiju, može da dobije vizu za 24 sata, a za Crnu Goru mora da je čeka mjesecima. Prije korone smo uspostavili dogovor o linijama iz Pekinga i Šangaja za Istanbul, a potom iz Istanbula do Beograda i Podgorice, ali je sve to propalo zbog korone - rekao je Radulović i ukazao da Kinezima za Srbiju i BiH ne treba viza, a da za Crnu Goru treba, te da vlade nemaju sluha da riješe taj problem tako što će digitalizovati izdavanje viza za turiste iz Kine.

Belan je odgovorio da je privredni sektor kriv zbog nerazumijevanja potencijala kineskog tržišta.

- Do 2019. godine broj Kineza koji su putovali ka EU je 120 miliona godišnje i trošili su preko 20 mlrd USD. Pokušavali smo privredi da to objasnimo i došli smo do cifre od 70.000 turista iz Kine u CG, što je bio veliki skok. Proces izdavanja viza treba digitalizovati, ali svaki nosilac šengen vize može da uđe u Crnu Goru. Ne moraju da apliciraju posebno za Crnu Goru - rekao je Belan.

Radulović je zaključio da je rezultat nerazumijevanja između privrede i Vlade nula.

- Da nije bilo korone imali bismo 75 hiljada turista iz Kine - zaključio je on.

Državni sekretar MKI Admir Šahmanović je rekao da ekonomski koridori zaobilaze Crnu Goru i da treba da ih privučemo u saradnji sa firmama iz Kine.

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić je kazala da je spoljnotrgovinska razmjena sa Kinom lani bila 343 miliona, ali da je mnogo veći uvoz od izvoza.

Radulović je kazao da turisti iz Kine traže velike šoping centre, izlete i kazina.

- Oni hoće šoping centre i za njih je Delta ništa. Delta siti i TQ plaza su za njih obične prodavnice - rekao je Radulović.

Istakao je da mi imamo most na Đurđevića Tari koji je pandan Ajfelovom tornju i koloseumu u Rimu, ali da to ne koristimo.

- Ko napravi hotel pored mosta na Đurđevića Tari biće mu pun Kineza 365 dana. Kad sam bio u Kini 1974. godine prvi put sam tamo vidio film "Most" koji je sa ovih prostora. Ne znam Kineza koji ne zna pjesmu iz tog filma "Bela ćao". To je ta veza Crne Gore i Kine ali je slabo koristimo - rekao je Radulović.