Turska spasila izvoz mesa iz BiH - Plasman u 2020. veći za oko 7,5 mil KM

Dok se proizvođači u BiH bore da zaštite domaću proizvodnju uvođenjem prelevmana zbog nekontrolisanog uvoza mesa sumnjivog kvaliteta, podaci Spoljnotrgovinske komore BiH ipak govore da je lani izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH bio veći za oko 7,5 mil KM u odnosu na godinu dana ranije.

Naime, prema njihovim podacima, obim razmjene mesa i mesnih prerađevina u 2020. godini iznosio je 443.747.148 KM, što je više za oko 7,5 mil KM u odnosu na 2019. godinu.

- Izvoz mesa i mesnih prerađevina u 2020. godini iznosio je 106.294.412 KM, a uvoz 337.452.736 KM. Bilježi se rast izvoza za 87,76%, te pad uvoza od 11,1% - navodi se u podacima Spoljotrgovinske komore BiH.

Dodaje se da je značajan rast izvoza u prošloj godini zabilježen kod goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, oko 24,3 mil KM, te ističu da je sav izvoz goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, išao u Tursku.

Kod mesa peradi bilježi se rast izvoza za 3,8%, kobasica i sličnih proizvoda za 36,36% te ostalih konzervisanih proizvoda za 67,62%.

Iako statistički podaci govore da je prošle godine povećan izvoz mesa iz BiH, proizvođači ističu da su to ipak mizerne količine, ali i da je bh. tržište preplavljeno uvoznim proizvodima.

Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS, koji je ujedno i direktor preduzeća Agreks iz Donjeg Žabara, kaže za Nezavisne da se tu radi o malim količinama, te da procenti ne daju pravu sliku.

- Mi smo svjedoci susretanja sa vrlo teškom prohodnošću ne samo granica, nego i tržišta iz okolnih zemalja kada je meso u pitanju, tako da su proizvođači u tijesnom prostoru i nepovoljnoj situaciji - ističe Miličić.

Dodao je da pad uvoza u odnosu na godinu ranije treba posmatrati kao pad potrošnje domaćih kupaca.

- Nama kompletna privreda posluje smanjeno. Neke grane posebno rade u vrlo otežanim uslovima jer mi smo zemlja koja mnogo zavisi od dolaska naših ljudi iz dijaspore, nama sektor ugostiteljstva i turizma skoro pa ne radi, živimo u vremenu gdje nema kolektivnog trošenja, nema rođendana, krštenja, svadbi... - kazao je Miličić.

Dodao je da je, ipak, naše tržište preplavljeno proizvodima sa drugih tržišta.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Nezavisne ističe da je ovo, nažalost, rijedak pozitivan primjer poboljšanja spoljnotrgovinske razmjene BiH u nekom sektoru privrede.

- Ali svakako opravdan i utemeljen na kvalitetu domaćih proizvoda i naporima naših proizvođača da i u vrijeme pandemije ulažu sredstva i rad u unapređenje proizvodnje i osvajanje izvoznih tržišta - kazao je Gavran.

Dodao je da je bh. realni proizvodni i izvozni potencijal u ovoj oblasti limitiran jer, kako kaže, jedino mesa peradi i njegovih prerađevina imamo u značajnijim količinama.

- Crveno meso se proizvodi u mnogo manjim količinama, koje uglavnom nisu dovoljne ni za domaće potrebe, a pristup mnogim tržištima nam još nije odobren. Velike oscilacije u izvozu ove vrste mesa u prethodnim godinama najviše su ovisile i još ovise o izvoznoj kvoti za tržište Turske i prekidima u ovom izvozu, koji su se dešavali, odnosno njegovom nastavku. Zbog malog obima izvoza sama ova promjena može statistički značajno izmijeniti sliku naše spoljnotrgovinske razmjene u oblasti mesa i mesnih proizvoda - ističe Gavran.

Dodao je da smanjenje uvoza, međutim, nije u potpunosti pozitivno, već je dijelom uzrokovano i smanjenjem tražnje i potrošnje na bh. tržištu zbog manjeg broja potrošača.

- Turizam gotovo da ne postoji, a sektor ugostiteljstva je imao dugotrajne prekide u radu i pad poslovanja, te pad životnog standarda. Mnogi građani, suočeni sa smanjenjem ili gubitkom prihoda, morali su reducirati potrošnju mesa ili je svesti samo na najjeftinije, što je uglavnom pileće iz domaće proizvodnje - pojasnio je Gavran.

Ističe da u oblasti peradarstva, pilećeg mesa i prerađevina BiH ima zaista ogroman potencijal, vrhunski kvalitet i svijetlu perspektivu daljeg povećanja izvoza i poboljšanja spoljnotrgovinske razmjene.

Pred ministrima u Vijeću ministara danas bi ponovo trebalo da se nađe odluka o posebnim mjerama za poljoprivrednike u BiH, odnosno o uvođenju prelevmana na svježe i rashlađeno juneće i svinjsko meso.

Naime, prošle sedmice ministri nisu podržali posebne mjere za poljoprivredu, pa je ova odluka ostavljena za narednu sjednicu kako bi se o njoj izjašnjavali. Ministri iz reda Bošnjaka ne žele već mjesecima podržati ovu odluku, uz obrazloženje da bi ona značila kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

S druge strane, poljoprivrednici smatraju da to obrazloženje nije tačno jer i SSP omogućava zaštitu domaće proizvodnje u posebnim uslovima. Poljoprivredna udruženja u BiH po ovom pitanju su jedinstvena i najavili su blokadu graničnih prelaza za teretne kamione od 4. maja ukoliko Vijeće ministara ne uvede prelevmane.