EU Plan rasta: Crnoj Gori prva isplata od 29 mil EUR do kraja godine

Reformskom agendom za Plan rasta za Zapadni Balkan Crna Gora će dobiti pristup od 383,5 mil EUR, a prva isplata sredstava, u iznosu od 29 miliona, mogla bi biti izvršena do kraja 2024. godine.

U Vladi očekuju da Evropska komisija odobri Reformsku agendu do kraja ovog mjeseca.

Riječ je o vrlo finansijski izdašnom instrumentu koji će Crnu Gori dati pristup 383,5 mil EUR, od čega je 110 bespovratno, a ostatak u formi povoljnih kredita, objasnila je juče ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Ipak, nedostatak kompletne reformske agende Bosne i Hercegovine (BiH), komplikuje proces početka prvih isplata iz Plana rasta Evropske unije (EU) koji je namijenjen zemljama Zapadnog Balkana.

Bosna i Hercegovina je propustila priliku da na vrijeme podnese reformsku agendu koja je neophodan preduslov za dobijanje sredstava iz fonda i za izvršenje prve isplate.

Sarajevo je 17. septembra Evropskoj komisiji (EK) podnijelo dokument za koji nadležne vlasti u BiH tvrde da dokazuje "usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta".

Međutim, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), taj podnesak ne predstavlja u svojoj formi kompletnu reformsku agendu te se radi o "nepotpunom dokumentu" koji ne odražava preporuke Evropske komisije.

Sve to je iskomplikovalo proces usvajanja i početka prvih isplata za bilo koju od država regiona.

Naime, potrebno je da države članice Evropske unije (EU) kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama, kako bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakom od država korisnika.

Tek nakon ovih koraka mogu da slijede prve isplate.

Postoje tri scenarija kojim bi se riješio ovaj problem: isključivanje Bosne i Hercegovine iz prve isplate, što je najvjerovatniji scenario; blokiranje cijelog regiona zbog BiH, što je malo vjerovatno, "oprostiti" Bosni i Hercegovini, što se ocjenjuje mogućim, ali malo vjerovatnim.

Od ukupnog iznosa planirano je da Crnoj Gori 178,5 mil EUR bude dodijeljeno u vidu budžetske podrške, dok će preostalih 205 miliona biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirani kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira.

Planirano je da se od ukupnog iznosa 7% sredstava dodijeli na početku sprovođenja Plana rasta, a ostatak u šest polugodišnjih tranši podrške, u zavisnosti od stepena realizacije planiranih reformi.

Novcem koji Crna Gora dobije, sprovešće se značajne reforme u četiri prioritetna sektora koji su od suštinske važnosti za postizanje stabilnog ekonomskog rasta, unapređenje poslovnog okruženja, vladavine prava i poboljšanja kvaliteta života građana.

- Isplanirali smo 32 prioritetne reformske mjere i jasne korake definisane kao neophodne za ispunjavanje reformi, koji sadrže i pokazatelje uspjeha (indikatore), kao osnov za praćenje napretka u sprovođenju mjera - pojasnila je Gorčević.

Reforme se odnose na donošenje jedinstvenog regulatornog okvira koji će regulisati nadzor nad državnim preduzećima, povećanje transparentnosti kada su u pitanju javna preduzeća, kao i unapređenje situacije u oblasti javnih nabavki. Ključne reforme za unapređenje zapošljivosti odnose se na aktivaciju korisnika materijalne pomoći i aktivacija žena.

Brojne mjere i aktivnosti sprovodiće Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije i ići će u nekoliko pravaca – praktično obratovanje, karijerno savjetovanje i izgradnja obrazovne infrastrukture. Radiće se, kako je pojasnio generalni direktor za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u ovom Ministarstvu Marko Vukašinović na unapređenju infratsrukture kako bi se smanjio broj smjena u kojima se organizuje nastava u školama, kao i na povećanju kapaciteta u vrtićima.

Biće identitifkovan i minimalni paket zagarantovanih socijalnih usluga i pristup njihovom održivom finansiranju.

Na kraju, ono što je važno za implementaciju Reformske agende, kako je pojasnila ministarka Gorčević, jeste da se u narednom periodu očekuje potpisivanje i ratifikacija Sporazuma o pristupanju Instrumentu EU za reforme i rast i Sporazum o kreditu sa EU. Nakon toga Crna Gora mora donijeti podzakonske akte kojima će biti definisan sistem koordinacije i implementacije reformskih mjera, a istovremeno će se pripremiti i akcioni planovi za sprovođenje reformi po oblastima politika i uspostaviti mehanizmi nadgledanja i izvještavanja o napretku implementacije reformi.