Crna Gora će dobiti 383 mil EUR u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan

Crna Gora bi uskoro trebalo da počne sa realizacijom Reformske agende za Plan rasta za Zapadni Balkan, kroz koji će dobiti pristup od 383,5 mil EUR i ubrzati ekonomsku konvergenciju države, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na radnom doručku sa novinarima.

- Reformska agenda je ozbiljan instrument ne samo za Crnu Goru nego i za ZB. Riječ je o vrlo finansijski izdašnom instrumentu koji će Crnu Gori dati pristup 383,5 mil EUR, od čega je 110 bespovratno, a ostatak u formi povoljnih kredita. Od ukupnog iznosa planirano je da 178,5 miliona bude dodijeljeno u vidu budžetske podrške, dok će preostalih 205 mil EUR biti dodijeljeno za finansiranje infrastrukturnih projekata i implementirani kroz mehanizam Zapadnobalkanskog investicionog okvira - kazala je ministarka Gorčević i zahvalila cijeloj administraciji koja je posvećeno radila na ovom dokumentu.

Ona je precizirala da je planirano da se od ukupnog iznosa 7% sredstava dodijeli na početku sprovođenja Plana rasta, a ostatak u šest polugodišnjih tranši podrške, u zavisnosti od stepena realizacije planiranih reformi. Očekuje se da Evropska komisija odobri Reformsku agendu do kraja ovog mjeseca, a prva isplata sredstava, u iznosu od 29 mil EUR, mogla bi biti izvršena do kraja 2024. godine.

- Sredstva koja će biti dostupna Crnoj Gori uslovljena su uspješnom implementacijom reformskih mjera definisanih u Reformskoj agendi, zbog čega je ovaj dokument važan za ekonomski i politički razvoj Crne Gore, kao i za ubrzanje evropske integracije - istakla je ministarka Gorčević.

Novcem koji Crna Gora dobije, sprovešće se značajne reforme u četiri prioritetna sektora koji su od suštinske važnosti za postizanje stabilnog ekonomskog rasta, unapređenje poslovnog okruženja, vladavine prava i poboljšanja kvaliteta života građana.

- Isplanirali smo 32 prioritetne reformske mjere i jasne korake definisane kao neophodne za ispunjavanje reformi, koji sadrže i pokazatelje uspjeha (indikatore), kao osnov za praćenje napretka u sprovođenju mjera - pojasnila je Gorčević.

Za dio reformi u oblasti razvoja privatnog sektora i konkurentnosti koje će biti neophodne za dobijanje sredstava od EU kroz Reformsku agendu, zaduženo je Ministarstvo finansija. Kako je pojasnila državna sekretarka u MF Bojana Bošković, reforme se odnose na donošenje jedinstvenog regulatornog okvira koji će regulisati nadzor nad državnim preduzećima, povećanje transparentnosti kada su u pitanju javna preduteća, kao i unapređenje situacije u oblasti javnih nabavki.

Naime, generalna direktorica u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Drobnjak pojasnila je da se ključne reforme za unapređenje zapošljivosti odnose na aktivaciju korisnika materijalne pomoći i aktivacija žena. Kreiraće se, kako je pojasnila, niz koraka za uključivanje na tržište rada ove dvije kategorije.

Brojne mjere i aktivnosti sprovodiće Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacije i ići će u nekoliko pravaca – praktično obratovanje, karijerno savjetovanje i izgradnja obrazovne infrastrukture. Radiće se, kako je pojasnio generalni direktor za međunarodnu saradnju, evropske integracije i EU fondove u ovom Ministarstvu Marko Vukašinović na unapređenju infratsrukture kako bi se smanjio broj smjena u kojima se organizuje nastava u školama, kao i na povećanju kapaciteta u vrtićima. Državna sekretarka u tom Ministarstvu, Marijeta Barjaktarović Lanzardi je istakla da se sve aktivnosti za nauku i inovacije zasnivaju na sprovođenju koncepta Pametne specijalitacije S3.

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić je kazao da će se uspostaviti jedinstveni inkluzivni i objedinjeni novčani transfer u vezi sa invaliditetom koji pokriva sva prava korisnika, a biće identitifkovan i minimalni paket zagarantovanih socijalnih usluga i pristup njihovom održivom finansiranju.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj je kazao da je resor kojim rukovodi zadužen za sektor digitalitacije te da će posebna pažnja biti usmjerena na implementaciju Digital Wallet-a, isporuku najsavremenijih digitalnih javnih usluga prilagođenih korisnicima, kao i uspostavljanju sveobuhvatnog okvira za sajber otpornost.

- Očekuje se i razvoj digitalnih servisa, shodno uspostavljenom Planu za period 2025-2027 i usklađivanje sa Open Data Directive. Finalno, očekuje se primjena novog Zakona o informacionoj bezbjednosti, jačanje kapaciteta Gov CIRT-a i buduće Agencije za sajber bezbjednost, a sve u skladu sa NIS2 direktivom - kazao je.

Državna sekretarka u Ministarstvu energetike Biljana Ivanović govorila je o setu mjera koje će se sprovoditi kroz tri politike – reformu energetskog sektora, dekarbonizaciju i primjenu obnovljivih izvora električne energije. Ove reforme podrazumijevaju, između ostalog, unapređenje zakonskih i strateških dokumenata i politika, kao i niz mjera koje će poboljšati investicioni ambijent za razvoj obnovljivih izvora električne energije i povećanje energetske efikasnosti.

Ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović pojasnio je da je donošenje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), koji će definisati ključne politike i mjere za ostvarivanje novih ciljeva do 2030. godine, od izuzetnog značaja za uspješno sprovođenje energetske politike i neophodnih reformi. Prioritetna mjera na čije sprovođenje je potrebno staviti fokus se odnosi na obezbjeđenje uslova za sprovođenje pravedne tranzicije sa posebnim fokusom na socio-ekonomske aspekte.

Na kraju, ono što je važno za implementaciju Reformske agende, kako je pojasnila ministarka Gorčević, jeste da se u narednom periodu očekuje potpisivanje i ratifikacija Sporazuma o pristupanju Instrumentu EU za reforme i rast i Sporazum o kreditu sa EU.

- Nakon toga Crna Gora mora donijeti podzakonske akte kojima će biti definisan sistem koordinacije i implementacije reformskih mjera, a istovremeno će se pripremiti i akcioni planovi za sprovođenje reformi po oblastima politika i uspostaviti mehanizmi nadgledanja i izvještavanja o napretku implementacije reformi - zaključila je Gorčević.

Događaj je organizovan uz podršku projekta Regionalna saradnja za integraciju u EU (RCEI) koji sprovodi Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) u ime Vlade Savezne Republike Njemačke.