Šta je evropski Plan rasta za Zapadni Balkan i kad građani mogu da očekuju konkretnu korist?

Pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajan (James O'Brien) izjavio je u Skoplju da Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je Evropska komisija usvojila, može već ove godine da donese opipljivu korist građanima tog regiona.

Na konferenciji za novinare na kraju skupa "Zapadni Balkan i EU", o Planu rasta za taj region, O'Brajan je rekao da se taj program razlikuje od drugih inicijativa po tome što "koristi stižu brzo".

- Prema ovom programu, zemlje Zapadnog Balkana dobiće pristup jedinstvenom evropskom tržištu u zamjenu za određene reforme. To je nevjerovatno bogato tržište gdje potrošači i kompanije čekaju na angažman sa ljudima sa Zapadnog Balkana. Ako su granice otvorene i kamioni mogu brzo da se kreću, ljudi mogu odmah da imaju koristi, to će početi da se dešava ove godine - kazao je O'Brajan.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim, zvaničnik Stejt departmenta je rekao da je na skupu bilo riječi o dvije "praktične ideje", od kojih jedna treba da smanji provizije za transfere novca, što bi uskoro moglo da donese uštedu od 500 mil EUR godišnje za Zapadni Balkan.

- Pričali smo i o proširivanju 'zelenih koridora', koji su među najvažnijim koracima koje je EU preduzela da omogući Zapadnom Balkanu da trguje. Ako proširimo 'zelene koridore' na veći broj roba, usluga i prelaza, to će smanjiti troškove kompanijama koje žele da razmjeste fabrike i druge proizvodne objekte na Zapadnom Balkanu - kazao je američki zvaničnik.

On je izrazio uvjerenje da će Plan rasta biti funkcionisalan jer "niko ne može da blokira drugog", navodeći da je svaka zemlja "odgovorna za svoje reforme i za saradnju sa što većim brojem susjeda".

- Zemlje koje budu preduzimale inicijativu brže će imati koristi i neće morati da čekaju okončanje nekog neriješenog spora koji sa njima nema veze. Lideri će se redovno sastajati da razmatraju napredak i da rješavaju političke sporove. Sa takvim fokusom, EU procijenjuje da ćemo ove godine moći da vidimo rezultate - novac u džepovima građana - dodao je O'Brajan.

Uz O'Brajana i domaćina Kovačevskog, na skupu u Skoplju učestvovali su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Crne Gore, Albanije i Kosova, Milojko Spajić, Edi Rama i Aljbin Kurti, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, kao i generalni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji Gert Jan Kopman.

Prisutni su bili i vicepremijer Sjeverne Makedonije za evropska pitanja Bojan Maričić i ministar finansija Fatmir Besimi, njihove kolege iz zemalja Zapadnog Balkana, predstavnici Savjeta za regionalnu saradnju, CEFTA, Komorskog investicionog foruma, USAID, Fondacije za otvoreno društvo, Centra za Evropu, Atlantskog savjeta, kao i predstavnici nekoliko međunarodnih finansijskih institucija poput Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke.

Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je Evropska komisija usvojila u novembru prošle godine, predviđa finansijsku podršku od 6 mlrd EUR, od kojih su dve milijarde bespovratni grantovi, a četiri milijarde povlašćeni krediti koje daje EU. Svrha Plana je da podstakne ekonomski rast i ubrza socioekonomsko usklađivanje.

Plan se odnosi na period od 2024. do 2027. godine i predviđa da svaka vlada zapadnobalkanske šestorke sačini reformsku agendu, sa adekvatnim sadržajem, koju Evropska komsija treba da ocijeni i usvoji. Svaka reforma "nosi" određenu sumu novca, i biće precizno određeno koliko sredstava svaka od vlada može da dobije za sprovođenje određenih reformi u četvorogodišnjem periodu.