Manastir Tvrdoš podiže novi maslinjak - U planu sadnja još 200 stabala i vlastita uljara

Monasi manastira Tvrdoš kod Trebinja formirali su novi maslinjak i ovih dana počeli sadnju 300 novih sadnica maslina, čime će za sada zaokružiti brojku od oko 1.500 stabala.

Cjelokupna parcela je, kako kaže sabrat manastira Tvrdoš, jeromonah Porfirije, površine oko 10.000 kvadrata, ali će se neće sve zasaditi maslinom, jer se planira oplemeniti i drugim kulturama.

- Na ovoj parceli ćemo posaditi isključivo italijanske sorte - lećino, pendolino, devantinka, skolana, jer su one poprilično otporne na niske temperature, iako su malo zahtjevnije u smislu poslova koje treba obavljati oko njih, ali, s obzirom da je u pitanju poprilično velika parcela, na ostatku zemljišta, koje je kamenitiji od ovog, posadićemo smokve i nar koji vrlo dobro uspijevaju upravo na ovakvoj podlozi - objašnjava otac Porfirije.

Napominjući da manastir Tvrdoš ima maslinjake možda i od svoga postojanja, vijekovima unazad, te da se starost nekoliko stabala procjenjuje na oko 250 godina, otac Porfirije podsjeća da je obnova maslinjaka krenula potkraj devedesetih godina, kada je blaženopočivši vladika Atanasije počeo donositi prve sadnice iz Grčke, da bi 2014. godine sa prvih maslinjaka počeli ubirati i prve plodove.

- Za početak je to bila zaista mala količina od oko 50 litara hladno cijeđenog ulja, ali su te količine već naredne godine i u kasnijih par godina bile drastično povećavanje, kako su na rod dolazile mlade masline - kaže dalje otac Porfirije.

Kaže da svaka godina nije ista po rodnosti, jer sve zavisi do oprašivanja, a, budući da za italijanske sorte imaju i adekvatne oprašivače, dok grčke zavise isključivo od učinka pčela, za sada uspijevaju dobiti od 800 do 1.000 kilograma, od čega polovicu ostavljaju za jelo, a polovica ide na cijeđenje.

Tu se, međutim, ne zaustavlja priča oko finalnog proizvoda jer manastir Tvrdoš, iako to odavno imaju u planu, još uvijek nije nabavio aparaturu za cijeđenje ulja, pa se sve još uvijek obavlja u Župi Dubrovačkoj ili u Čapljini, što uveliko otežava i poskupljuje proces proizvodnje maslinovog ulja.

- U narednih par godina planiramo da zasadimo još 200 stabala masline i na tome ćemo da stanemo, a posvetićemo se podizanju uljare koju sada nemamo u Trebinju - dodaje otac Porfirije.

U budućnosti očekuje da i Republika Srpska dobije svoje Udruženje maslinara i uljara, preko koga bi se lakše mogao ostvariti i projekat uljare, a za sada svi koji se bave uzgojem i preradom maslina mogu zajednički djelovati u udruženju na državnom nivou čije je sjedište u zapadnoj Hercegovini i čiji je on zamjenik predsjednika.