Ima li nade za crnogorsku poljoprivredu? - Investicije u oblasti proizvodnje hrane koje su obilježile 2022. godinu

Iz godine u godinu slušamo kako Crna Gora mora da radi na povećanju domaće proizvodnje, da je to naša budućnost, te da poljoprivreda treba da se oslanja na još jednu privrednu granu od posebnog značaja za našu zemlju - turizam. Ipak, stanje na terenu - prazni pogoni nekadašnjih prehrambenih giganata i poljoprivrednih zadruga širom zemlje, ukazuju na to da od priče nismo daleko odmakli.

Crna Gora je i dalje uvozno orijentisana zemlja, a podaci Monstata pokazuju da je spoljnotrgovinska razmjena do kraja novembra prošle godine iznosila 3,87 mlrd EUR, od čega je na uvoz otišlo čak 3,24 milijarde. Porazno je to da značajna sredstva izdvajamo i za ono što možemo proizvoditi u zemlji.

Izostanak domaće proizvodnje naročito je došao do izražaja u vrijeme ekonomske krize, gdje je u jednom momentu čak postojala opasnost da ćemo imati problem i sa snabdijevanjem nekih osnovnih životnih namirnica, kada je Srbija zabranila izvoz pšenice i kukuruza, rafinisanog suncokretovog ulja, mlijeka. Takođe, postalo je jasno da su Crnoj Gori potrebne i robne rezerve. Međutim, i na njih ćemo, sve su prilike, još čekati.

Na potrebu značajnijih ulaganja u poljoprivredu ukazuje i ekonomski analitičar Predrag Drecun, navodeći da su poljoprivreda i energetika razvojne šanse za Crnu Goru. Tako smo mogli čuti podatak da je Crna Gora prije samo 110 godina imala oko milion grla sitne i oko 300.000 grla krupne stoke.

- Tvrdim da današnja Crna Gora može imati bar tri puta toliko. Uzgoj milion junadi značio bi najmanje dvije milijarde eura povećanja BDP, što bi bio rast BDP od oko 40% u odnosu na aktuelni BDP. Ovaj rast bismo mogli postići za vrlo kratko vrijeme, ali to zahtijeva veliki rad, a manje jalove politike - poručio je Drecun.

Naveo je ida se ne smijemo oslanjati samo na turizam, ističući da je Crnoj Gori potrebna strategija da se afirmiše poljoprivreda. Kako je kazao, turizam je dobra posljedica kad imate razvijenu poljoprivredu i energetiku.

A kakva je namjera države? Kako je najavljeno iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, agrobudžet za ovu godinu iznosiće 80 mil EUR. Međutim poljoprivrednici smatraju da to nije dovoljno. Takođe, najavljeno je da će Crna Gora imati šest regionalnih poljoprivrednih kancelarija, i to u Bijelom Polju, Beranama, Podgorici, Nikšiću, Pljevljima i Baru. Za sada ovakav objekat radi u Bijelom Polju, u toku je izrada idejnog i glavnog projekta za objekat u Beranama, a data je saglasnost i za gradnju regionalne kancelarije u Pljevljima.

I dok očekujemo gradnju tih regionalnih kancelarija, poljoprivrednici iz Andrijevice i Bara još uvijek ne znaju kakva će biti sudbina dva veoma značajna objekta za ove gradove. Naime, Kuća voća u Andrijevici, čija je gradnja počela 2018. godine i dalje nije završena. S druge strane, Kuća maslina u Baru, zamišljena da bude centar crnogorskog maslinarstva, i dalje stoji zaključana.

A za to vrijeme, kako smo mogli čuti krajem prošle godine, pad cijene maline na evropskom tržištu zarobio je 300 tona ovog voća u hladnjačamana sjeveru zemlje. Vlasnicima hladnjača zbog toga prijeti bankrot, dok proizvođači koji nijesu naplatili malinu neće moći pripremiti narednu proizvodnu sezonu. Da je Kuća voća sada u funkciji, poljoprivrednici bi imali šansu da sačuvaju dio proizvodnje. Međutim, kako kažu, umjesto centra za otkup, zamrzavanje i preradu voća, ostalo im je da gledaju betonske zidine.

Stanje u poljoprivredi, možemo vidjeti, nije sjajno. Stoga je i naša lista investicija u ovoj oblasti poprilično skromna.

Tako smo u junu ove godine imali najavu investicije kojuplaniraju da realizuju Voli Trade i Mesna industrija Goranović. Kako je kazaoDragan Bokan, osnivač i predsjednik Odbora direktoa kompanije Voli, namjera im je da, zajedno sa MI Goranović, realizuju investiciju u proizvodnju, koja bi za 60% umanjila izvoz mesa.

Podsjetimo, Voli se i prošle godine našao na našoj listi investicija u oblasti poljoprivrede, a Bokan je za eKapiju tada kazao da kompanija ima namjeru da postane najveći proizvođač hrane u Crnoj Gori, te da planiraju partnerstvo u oblasti mesne industrije. Kako je rekao, u kompaniji razmišljaju da u razgovoru sa nadležnim institucijama analiziraju poljoprivredno zemljište koje se u ovom trenutku ne obrađuje i ne koristi.

- Evidentno je da se niko ne grabi da radi u poljoprivredi i u tome smo prvi, a imamo plan da ostvarimo i partnerstvo u dijelu mesne industrije - kazao je Bokan u intervjuu za naš portal.

Otvaranje pogona za preradu krompira u Tuzima najavljeno je 2021. Godinu dana kasnije, krajem decembra prošle godine, otvorena je fabrika Montenegro Chips, a kako smo mogli čuti, uređena je prema najnovijim standardima i tehnologijama, a izvozom ka drugim državama proširiće proizvodnju i postrojenja.

Prema najavama, plan je da već ove godine krenu sa dvostrukovećim proizvodnim kapacitetima. Fabrika će se snabdijevati domaćim krompirom, a planirano je da u početku proizvodi čips, dok će kasnije biti otvorene i linije za flips, krompir pire i pomfrit.

Sledeća na listi investicija je najveća plantaža jabuka u Crnoj Gori, koju u nikšićkoj Župi razvija kompanija Naše voće. Voćnjak podignut 2017. godine danas broji 100.000 sadnica, a pored primarne proizvodnje jabuke, bave se i preradom voća. Kako je najavio direktor kompanije Miloš Golubović, u voćnjaku podižu novih sedam hektara, a plan je i da imaju 35 hektara zasada na proljeće ove godine. Time će, kako je naveo, završiti prvu fazu projekta, a to je podizanje voćnjaka na sopstvenom imanju. Druga faza je podrazumijevala objekat za čuvanje i preradu voća.

Povodom obilježavanja Dana jabuka, iz kompanije su najavili da imaju ambiciju da postanu crnogorski nacionalni brend koji će biti oličenje kvaliteta kako primarnih, tako i proizvoda iz prerade, te da im je cilj da proizvedu oko 2.000 tona u pet sorti jabuka.

Pored fabrike za proizvodnju Čipsa, u Tuzima su planirane nove investicije, a jedna od njih je i fabrika za proizvodnju suncokretovog ulja. Kako je najavio predsjednik Opštine Nik Đeljošaj, kompanija REIS-BAU planira da u Tuzima pokrene proizvodnju i pakovanje suncokretovog ulja koje će, kao domaći brend uz kompletnu investiciju od 4,5 mil EUR otvoriti od 60 do 80 novih radnih mjesta.

Kako je naveo, ova fabrika biće dobra prilika za sve poljoprivredne proizvođače iz Malesije koji žele da se bave proizvodnjom suncokreta, pošto do sada u našem području nijesmo imali proizvode ove vrste. Otvaranjem fabrike će se, kazao je, garantovati i prodaja proizvodnje.

Barska uljara jedina je kompanija u Crnoj Gori koja nudi kompletnu uslugu u maslinarsko-uljarskom sektoru - od sadnje i održavanja maslinjaka, do prerade maslina, lagerovanja i pakovanja maslinovog ulja, i to sve na krajnje profesionalan način, sa velikom radnom preciznošću i efikasnošću. Kako je kazala izvršna direktorica te kompanije, Marija Markoč, napravili su inovativan iskorak kroz značajna ulaganja u poljoprivrednom i tehnološkom pravcu, što je dovelo do prekretnice u maslinarsko-uljarskom sektoru Crne Gore, te visokog pozicioniranja te privredne grane.

Markoč je kazala da proizvodni program Barsko zlato obuhvata tri proizvoda - ekstra-djevičansko maslinovo ulje, djevičansko maslinovo ulje i maslinovo ulje sa kantarionom. Međutim, u planu je i kontinuirano proširenje i obogaćivanje lepeze proizvoda Barske uljare, uvođenjem stone konzumne masline sorte Žutica, zatim maslinovo ulje sa drugim aromatičnim i ljekovitim biljem (na primjer lavanda i ruzmarin), pašteta od masline i slično.

Kompletnu listu investicija u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije pogledajte OVDJE.

Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obilježile 2022. godinu u oblasti ritejla i komunalne infrastrukture i energetike.

Voli Trade

Mesna industrija Goranović

Montenegro Chips

Naše voće

Barska uljara

Monstat

REIS BAUM

Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede

Opština Tuzi

Predrag Drecun

Dragan Bokan

Miloš Golubović

Nik Đeljošaj

Marija Markoč

domaća proizvodnja

razvoj poljoprivrede

Kuća voća Andrijevica

Kuća maslina Bar

Kuća poljoprivrede Pljevlja

ulaganje u poljoprivredu

proizvodnja mesa

fabrika čipsa

prerada krompira

proizvodnja suncokretovog ulja

proizvodnja maslonovog ulja

prerada maslina

jabuke

uzgoj jabuka

plantaža jabuka

retrospetkiva investicija

retrospektiva investicija u oblasti poljoprivrede

retorspektiva 2022