SET 2022: Šta je dovelo do turbulencija u cijenama i trgovini strujom u EU i regionu?

Jedan od panela Samita energetike Trebinje 2022 bavio se upravo turbulencijama na tržištu struje : šta je to prouzrokovalo rast cijena širom EU, kako su se ponašali trgovci, koliko su te turbulencije uticale i na naš region, a posebno su se panelisti osvrnuli na berze i kako je važno da se region drži jedinstvene berze struje. Jer to je, kako su rekli, put ka sigurnom snabdjevanju i stabilnosti sistema, što je i akcentovala Jasmina Trhulj iz Energetske zajednice.

- Kriza u EU je izazvana sa nekoliko faktora, pri čemu nijedan od tih faktora nije uticao na cijenu struje u regionu Zapadnog Balkana. Prvo, u EU je najrpije došlo do povećanja cijene gasa, a kako je elektro-energetski sistem EU zavisan od gasa, to se i te kako odrazilo na cijenu električne energije. Ako se osvrnemo na ovaj naš region, imamo zavisnost od gasa manju od 2%, pa taj uticaj nije toliko značajan - rekla je Trhulj.

Drugi razlog povećanja cijena struje u EU, navela je Trhulj, je što je došlo do naglog zatvaranja termoelektrana na ugalj, kao i nukelarnih, čega opet nije bilo u našem regionu.

- I treći razlog zašto je EU rasla cijena struje je taj što kad je cijena gasa porasla, onda je došlo do povećanja cijene uglja, pa se više proizvodilo struje iz uglja, a onda i potražnja za CO2 sertifikatima, što opet nije slučaj u regionu se ovdje još ne naplaćuje taksa. Takođe, porastao je udio proizvodnje struje iz OIE širom EU, a ti izvori suvarijabilani i zakazali su. To se nije desilo kod nas, jer ovde je još mali udio OIE u proizvodnji struje - pojasnila je Trhulj.

Ona kaže da se cijena struje i u zemljama Zapadnog Balkana pratila poskupljenje struje u EU, cijene i kod nas su pratile evropske berze, zbog toga što smo dio zajedničkog tržišta.

- Ono što je u regionu dovelo do krize u većini zemalja je upravo to što su izvori iz uglja bili nepouzdani, zbog nedovoljne pripremljenosti kopova, zbog nepouzdanosti blokova, i to je dovelo do krizee. ONnda se struja morala uvoziti, a ta struja je bila po cijeni koja je diktirana sa evropskog tržišta. Međutim, ni u jednoj zemlji Zapadnog Balkana nismo imali krizu snabdjevanja i sigurnosti sistema, a nismo je imali upravo zbog toga što smo imali tržište. Ko god je trebao struju, mogao je da uveze. Jedinstveno tržište je bilo ključno da se izbjegne kriza sigurnosti snabdijevanja, samo smo imali krizu u smislu cijene - koliko je trebalo platiti količinu koja nedostaje. Treba da integrišemo tržište, jer je to put ka sigurnom snabdjevanju - poentirala je Trhulj.

Berza električne enegije je savršeno ogledalo tržišta struje, nadovezao se Miloš Mladenović iz SEEPEX-a, koji je licencirani operator za organizovano tržište električne energije u Srbiji. Kaže da berza pokazuje stvarnu situaciju na veleprodajnom tržištu.

- Referentna cijena struje je referentna cijena na veleprodajnom tržištu, i sada imamo signale iz Evropske komisije da se ograniči ta cijena, a to bi značilo da bismo morali mijenjati cijeli dizajn tržišta. U ovoj krizi pokazalo se da sve države intervencije mogu ići u pravcu ublažavanja posljedica na krajnje potrošače, eventualno i da utiče država na proizvodnju.

Velika prednost postojanja veleprodajnog tržišta je postojanje sigurnosti trgovine, ističe Mladenović.

- Kada kompanije prodaju struju danas, novac legne odmah sutra. Znači imamo umanjivanje rizika i referentnu cijenu koja ima važnost i u novom okviru finansiranja OIE. O tome se malo priča, a bez organizovanog SPOT tržišta i bez referentne cijene ne možete ući u investicioni ciklus. Kompanije se moraju okrenuti tržišno orjentisanom okviru za finansiranje projekata iz OIE i likvidno SPOT tržište daje referentnu cijenu za eventualni sistem podsticaja kroz feed in tarife i aukcije. Vrlo je bitno imati organizovatno SPOT tržište, a to ne mora da znači i ne treba da znači uspostavljanje lokalnih berza električne energije, jer je to vrlo skupa igračka, pogotovo u ovim okolnostima i sa ovim cijenama. Iz našeg iskustva, mi smo krenuli 2015. godine minimum obrta koje brza mora imati na "dan unaprijed" tržištu je tri teravat sata. Ispod toga, kompanija ne može biti uspješna.

Mladenović kaže da on lično dugo zagovara koncept regionalne berze energije, "jer ni u Evropi nije trend uspostaviti lokalne berze". Bez obzira što zemlje Zapadnog Balkana nisu u EU povezanost prekogragranilih kapaciteta nas čini dijelom internog evrpskog tržišta, kaže on.

- Prosječna cijena na SEEPEX-u prošlegodine bila 114,03 EUR po megavat satu, na HUPEX-u 113,98, to je pet evro centri razlike kad se gleda godišnji nivo. To znači da ima kapaciteta, da je dizajn tržišta u Srbiji dovoljno dobar, i mogu reći da smo već sada dio evropskog tržišta i u tom smislu treba gledati uspostavljanje SPOT tržišta u zemljama regiona. Imajući u vidu da politički aspekti često prevagnu nad ekonomskim, nažalost ovde su se zemlje okrenule lokalnim berzama, što je dovelo do toga da je samo srpsko SPOT tržište već operativno. Mi smo se okrenuli saradnji sa EU i ubrzo ćemo objaviti veliku vijest o uspostavljanju regionalne berze električne energije i nadam se će to biti signal zemljama u regionu da probamo da napravimo regionalnu poslovnu infrastrukturu, i da ona bude na regionalnom nivou, da bi bila održiva.

Predviđanja o stanju na tržištu struje su nezahvalna, istakao je Mladen Apostolović iz beogradske kompanije EFT, imajući u vidu veliku volatilnost, osjetljivost cijena, dostupnost energenata i raspoloživosti energetskih kapaciteta.

- Imamo poremećaje koji imaju veliki uticaj, ali srećom su kratkotrajni na veleprodajnom tržištu. Međutim, sve to unosi nervozu i rizike, i ne može se ni sa malom dozom sigurnosti odrediti pravac daljeg razvoja i ponašanja učesnika na tržištu. Ono što može da se kaže je da smo u periodu poremećaja, imali smo tektonski poremećaj u septembru, pa sada u februaru, ali ipak će doći do neke vrste smirivanja oscilacija i do kakve-takve stabilizacije. Stabilizacija se očekuje na cjenovnim nivoima koji su četiri do pet puta veći nego prošle godine u ovo vrijeme.

Nekada je, kaže Apostolović, porast cijene od 40% bio propast, i za učesnike na tržištu i za potrošače, a sada imamo 400% porast i ne treba, kaže on, da se naviknemo na novu realnost.

- Svako iz svog domena trebalo bi da preduzme sve što može kako da se ovo što prije smiri, a onda da se saniraju i posljedice koje će biti evidentne, naročito po industrijske potrošače, neki se gase u Evropi, a i po trgovce koji imaju mnogo problema zbog visokih cijena i finansiranja. Nije jednostavno obezbjediti sredstva da biste uopšte mogli da trgujete.

Ta stabilizacija mora da se sprovede, smatra Apotolović, od zakonodavnih organa, do samih potrošača, svako u svom domenu da uradi najbolje što može.

- Treba ubrzati reforme i sa strane Energetske zajednice, u smislu koordinacije pojedinačnih projekata, sve što je u toku da se što prije završi, da se sve administrativne prepreke za trgovinu i investicije otklone. Nakon toga, trgovci će moći u novim okvirima lakše da rade. Potrebna nam je i kampanja da se osvjeste građani da više investiraju u OIE, da se okrenu mjerama štednje energije. Bojim se da bi sljedeća zima, ako se sve ovo ne uradi, mogla biti jako problematična, ne samo u smislu cijene struje, nego i sigurnosti snabdjevanja.

S obzirom na specifičnosti koji prate tržište struje, nije bilo moguće primjeniti uobičajene tržišne mehanizme u kretanju cijena, rekla je Jelena Bukić, rukovodilac Službe za tarife u EP HZHB.

Ona kaže da u EP HZHB nisu mogli upravljanjem zaliha anulirati negativne efekte, odnosno nisu mogli zamijeniti ovo dobro nekim drugim. Struja ne može biti kao i svaka druga roba, niti se može tako tretirati, smatra ona.

- Za nas bi dobra mjera bila smanjenje PDV-a i upravo je to mjera koju je većina EU zemalja poduzela u ovoj krizi. Međutim, zanimljivo je da je sedam zemalja imalo nižu stopu PDV-a i prije ove krize, tu je i Hrvatska, koja je imala problem socijalnih cijena, i tamo se u istražvivanju pokazalo da je prenos PDV bio potpun. To znači da su cijene električne energije pratile smanjene PDV-a, jer su cijene na maloprodajnom tržištu bile uglavnom regulisane, a to je upravo slučaju i u BiH.

Smatra da bi BiH trebalo da razmisli o uvođenju ove mjere, jer država mora svojom fiskalnom politiki proaktivno djelati i stvoriti dobre efkete za privredu.


Antun Andrić, pomoćnik direktora HOPS-a (Hrvatski operator sistema) podijelio je iskustva iz Hrvatske i kako se oni trude da kreiraju fleksibilan sistem.

- Operatori sustava su uvijek u krizi, nikad nema dovoljno novca, velika su očekivanja, između ostalog i da budemo dio ove tranzicije, da osigiuramo fleksibilnost sistema o kojoj svi pričaju. U HOPS-u vidimo da su dio rješenja distribuirani izvori energije i distriburiani potrošači, i pokušali smo ih kroz koncept agregatora uključiti u naše tržište. Imamo jednog agregatora od 10 MW koji objedinjuje 15 kupaca, a koji onda pristupaju HOPS-u i s njime dogovaraju uslove fleksibilnosti, odnosno tercijarnu rezervu. Operator sustava mora osigurati rezervu, a to održavaju tradicionalni proizvođači kojih je sve manje, najviše u Hravtskog dominiraju hidroelektrane koje su ovisne o hidrologiji. Koncept agregatora na distribucijskoj mreži vidimo kao šansu - istakao je Andrić.

Imaju ograničenu cijenu koja je regulisana i ispod toga puštaju tržišno nadmetanje za rezerve snage.

- Svako ko je tehnički osposobljen ima priliku kvalifikovati se i pristupiti tržištu usluga. To je dobar koncept, "feedback" je jako dobar. HEP je naš glavni sudionik i on planira učestvovanje na tržišnom nadmetanju. Smatram da više nema povratka na staro - godišnji ugovor, jedna cijena. To će sada biti velika dimanika, dnevne nabavke, vidimo i da su neke četverosatne nabavke za rezervu, to onda daje prilku i projektima na bazi OIE. Mora biti osiguravanja pomoćnih usluga i od strane proizvođača iz OIE. To je neki smjer gdje se ide - navodi Andrič.

Hrvatska je uradila kaplinge sa Slovenijom i Mađarskom i sad ima stabilno veleprodajno tržište struje.

Admir Softić, pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu spoljne trgovine BiH, naveo je kako je BiH jedina u regionu koja nema lokalnu berzu struje. EP HZHB i EP BiH su izrazile želju da krenu u taj proces, i da su spremne, a ERS je rekao da će ukoliko to budę opravdanao i oni podržati tu ideju.

Berza SEEPEX a.d. Beograd

EFT-Rudnik i termoelektrana Stanari d.o.o.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Energetska zajednica

HOPS Zagreb

Jelena Bukić

Admir Softić

Antun Andrić

Miloš Mladenović

Jasmina Trhulj

Mladen Apostolović

Samit energetike Trebinje

SET 2022

Samit energetike u Trebinju

cijena struje

regulisana cijena struje tržište struje