Dekarbonizacija, obnovljivi izvori, energetska integracija regiona... - Šta poručuju moderatori Samita energetike Trebinje 2023

Za Međunarodni samit energetike SET Trebinje 2023 do sada se prijavilo više od 460 učesnika, a ovogodišnji slogan je "Energetska stabilnost zapadnog Balkana", rekao je za eKapiju direktor SET-a Aleksandar Branković.

S obzirom da prijave još traju, Branković kaže da očekuju do sada najveći samit u ovom dijelu Evrope.

- Trendovi decentralizacije, digitalizacije i elektrifikacije veliki su potencijal za revoluciju elektroenergetskog sistema i zato je cilj međunarodnog Samita energetike SET 2023 da relevantni stručnjaci govore o aktuelnim pitanjima i problemima, te pronađu najkvalitetnija rješenja - dodao je Branković.

Inače, na ovogodišnjem samitu učestvovaće 81 panelist i 9 moderatora. Portal eKapija vam predstavlja moderatore i njihova očekivanja od SET-a 2023.

Moderator panela "Razvoj infrastrukture elektroenergetskih mreža i optimizacija procesa međusobnog povezivanja u regionu" je dr sc. Goran Levačić, dipl.ing.el. iz kompanije Hrvatski operator prijenosnog sustava - HOPS.

Kako nam pojašnjava tema ovog panela je rasprava učesnika oko aktualne problematike u energetskom sektoru, kako u regiji, tako i ostatku Evrope, odnosno kako razvoj elektroenergetskih mreža, izgradnja interkonekcijskih kapaciteta, te generalno primjena novih tehnologija mogu ubrzati integraciju obnovljivih i ostalih izvora energije, s obzirom da su uglavnom postojeći kapaciteti mreža nedovoljni.

- Uz navedeno, dionicima će se pružiti uvid u postojeće dobre primjere iz prakse te nova tehnološka rješenja za izgradnju elektroenergetskih mreža budućnosti, kao temeljni pokretač energetske tranzicije i sredstvo za postizanje ambicioznih ciljeva dekarbonizacije odnosno zamjene fosilnih goriva sa obnovljivim izvorima energije - ističe dr sc. Levačić.

Panelisti su Ivan Šeparović (Siemens Energy), Mate Lasić (HOPS), Simon Tot (Sistemski operater prenosnega elektroenergetskega omrežja - ELES), Nikola Rilak (Operator prijenosnog sustava električne energije u Sjevernoj Makedoniji - MEPSO), Saša Šćekić (Državna regulatorna komisija za električnu energiju BiH - DERK), Davor Bajs (Energy Community) i Borko Torbica (Elnos Grupa).

- Očekivanja od samita su da se druženjem s dionicima i kolegama iz elektroenergetskog sektora iz regije, kvalitetnim raspravama i razmjenom znanja i iskustava stvori temelj za bolju međuregionalnu suradnju, s glavnim ciljem osiguranja energetske stabilnosti i izgradnjom mreža budućnosti - poručuje dr sc. Levačić.

Na panelu pod nazivom "Razvoj elektromobilnosti u regiji" moderator je prof. dr Boris Dumnić sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, koji ističe da će se diskutovati o aktuelnim temama iz domena razvoja i dostupnosti tehnologije električnih i hibridnih vozila kao i prateće infrastrukture u regionu.

- Električna i hibridna vozila su sve prisutnija na tržištu, ali se javljaju i značajna ograničenja kako bi se ostvario osjetno veći procenat ovakvih vozila u svakodnevnoj upotrebi. Da bi se postigao cilj ka potpunoj elektrifikaciji transporta, potrebno je prevazići tehno-ekonomske izazove, a prije svega u pogledu cijene i dometa ovakvih vozila. Ograničenja u vidu dostupnosti elektroenergetske infrastrukture, uticaj brzog punjenja na životni vijek baterija, razvoj tehnologije punjača predstavljaju takođe značajne izazove o kojima će se razgovarati na ovom panelu - pojašnjava nam prof. Dumnić.

Na panelu će govoriti Srđan Ožegović - ProCredit Banka BiH, Haris Muratović - Porsche BiH, Vedran Kirinčić - Tehnički fakultet, Univerzitet u Rijeci, Željko Purgar - Elektromobilnost, Igor Ban - Kempower, Miloš Kostić - Mt-komex.

- Od ovogodišnjeg Samita energetike – SET2023 očekujem puno kvalitetnih prezentacija i diskusija koje će trasirati procese tranzicije energetskog sektora u regionu kroz postepeno smanjenje proizvodnje energije iz fosilnih goriva, te izgradnju novih kapaciteta baziranih na obnovljivim izvorima energije kao i široj primjeni elektromobilnosti. Posebno interesantna će biti diskusija stručnjaka iz energetskog sektora po pitanjima cijene i dostupnosti energije u regionu.

Moderator panela "Mehanizmi osiguranja energetske tranzicije u korist svih - rezultati projekata inkluzivna dekarbonizacija" je Hamdija Mujezin iz UNDP-a. Učesnici panela su Siniša Rodić, Programski menadžer, UNDP, Sanja Kapetina, Šef odsjeka za sekundarnu energiju i projekte, MoFTER, Halko Balavac, Pomoćnik ministra, FMERI, Boris Lubarda, Rukovodilac Odsjeka za opštu elektroenergetiku i energetsku efikasnost, MIER RS, zatim Azrudin Husika, Stručni savjetnik za dekarbonizaciju, UNDP IDA projekt i Mads Giltrup, Stručni savjetnik za tranziciju ka nisko-karbonskoj ekonomiji, UNDP IDA projekt.

- U svojim revidiranim Utvrđenim doprinosima (NDC), BiH se obavezala da će smanjiti emisije gasova s efektom staklene bašte za 33,2% do 2030. i skoro za 66% do 2050. u poređenju s nivoima iz 1990. godine.. Projekat "Inkluzivna dekarbonizacija" (IDA), koji finansira Vlada Japana, a provodi UNDP BiH u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u periodu od 2022 – 2023, je radio na uspostavi strateške osnove za pravednu tranziciju ka nisko-karbonskoj ekonomiji, smanjenjem njene visoke ovisnosti o fosilnim gorivima putem mehanizma za pravednu tranziciju, s fokusom na to da niko ne bude izostavljen - ističe Mujezin.

Dodaje da su u sklopu projekta izrađeni nacrti šematskog plana "Pravedne tranzicije za sve" i strateških smjernica pravedne tranzicije za tri industrije s visokim emisijama ugljika (električna energija, čelik i cement), što je propraćeno aktivnostima izgradnje kapaciteta ključnih aktera, ugroženih grupa i industrije. Osim toga, projekat je radio na direktnoj tehničkoj i finansijskoj pomoći za dekarbonizaciju malih i srednjih preduzeća, te uspostavi ESCo modaliteta u poslovanju elektroprivreda kao održivog mehanizma dekarbonizacije.

- Tokom panela biće predstavljeni navedeni strateški dokument i smjernice, mehanizmi dekarbonizacije i praktični efekti podrške industriji, a nakon istih će biti održana panel diskusija sa najvažnijim akterima i vrsnim stručnjacima na temu "Kako multliplicirati benefite, a istovremeno umanjiti negativne efekte dekarbonizacije na ekonomiju" sa ciljem sagledanja trenutnog stanja i identifikacije pravca u kojem BiH treba ići kako bi osigurala da građani, preduzeća i društvo kao cjelina upotpunosti iskoriste potencijal tranzicije i uklone prepreke i rizike koje ista nosi sa sobom.

Od SET 2023 Mujezin očekuje produktivnu diskusiju i jačanje svijesti i znanja šire javnosti o važnosti i mogućnostima postulata pravednosti u tranziciji ka nisko-karbonskoj ekonomiji u BiH.

Na panelu "Prosumeri u regiji – pravni i regulatorni okvir za podršku i tretman malih proizvođača s fokusom na solarne fotonaponske (PV) sisteme priključene na distributivnu mrežu" čiji je moderator Nihad Harbaš iz kompanije nLogic Advisory diskutovaće se o uspostavljanju regulatornog okvira za podršku decentralizovanoj proizvodnji električne energije iz OIE, uz pružanje odgovarajućih poticaja malim proizvođačima.

- U središte diskusije stavljeni su mali proizvođači, koji predstavljaju značajan faktor nastupajuće decentralizacije i demokratizacije elektroenergetskog sektora. Razmijenit ćemo mišljenja o važnosti uspostavljanje poticajnog okruženja za uvođenje prosumerskog sistema, sa akcentom na neophodne korake i eventualne barijere u tom procesu. Kroz panel ćemo dati pregled najboljih raspoloživih tehnika za razvoj svijesti javnosti o značaju decentralizacije elektroenergetskog sistema, kao i pregled iskustava iz regiona po pitanju uvođenja prosumerskog sistema. Panel je osmišljen kao interaktivna diskusija između moderatora, panelista i svih prisutnih predstavnika javnog i privatnog sektora, ali i akademske zajednice i stručnih institucija na polju elektroenergetike BiH i regiona.

Učešće na panelu će uzeti predstavnici iz sektora elektroprivrednih djelatnosti, Sekretarijata Energetske zajednice, nadležnih institucija za nadzor i regulisanje odnosa između proizvodnje, distribucije i snabdijevanja električnom energijom, predstavnici iz reda kreditora, te regionalni stručnjaci sa značajnim iskustvom u ovoj oblasti.

- Činjenica da teme o kojima će se aktivno diskutovati na Samitu obrađuju svih 5 D komponenti moderne energetike - dekarbonizacija, decentralizacija, demokratizacija, demonopolizacija i digitalizacija, koje zajedno predstavljaju veliki potencijal za reorganizaciju elektroenergetskog sistema, govori o izuzetnom značaju Samita za cjelokupan region i energetsku struku. Smatram da je okupljanje i razmjena mišljenja između velikog broja eminentnih stručnjaka, naučnika i donosilaca odluka iz oblasti energetike, privrede i industrije od izuzetne važnosti za donošenje odluka o strukturnim i funkcionalnim promjenama koje će nas sve zajedno voditi kroz energetsku tranziciju. Ono što očekujem od ovogodišnjeg Samita svakako je poticanje interaktivne diskusije među vodećim stručnjacima iz elektroenergetskog sektora, sa ciljem iznošenja mišljenja o aktuelnim otvorenim pitanjima i problemima sa kojima se zemlje regiona susreću u procesu energetske tranzicije. Smatram da zemlje regiona, koje, između ostalog, povezuje zajednički cilj održive, u prvom redu, dekarbonizacije, kroz dijalog i razmjenu iskustava i najboljih raspoloživih praksi mogu značajno unaprijediti sve započete procese na ovom polju.

Harbaš kaže da je provođenje strategije dekarbonizacije, kao jedne od obaveza zemalja na putu ka EU, jedan od krucijalnih pokretača integracije OIE, te istovremeno doprinosi ostvarenju nižih troškova za energiju i dovodi do smanjenja korištenja fosilnih goriva koja se većinski sagorijevaju u postojećim energetskim kapacitetima.

- Sa druge strane, stalni porast cijena uvoznih energenata, te neizvjesnost u snabdijevanju istim, svakodnevno opravdava potrebu za uvođenjem tehnologija zasnovanih na OIE. Pravac razvoja energetike regiona u narednom periodu utemeljen je na povećanju energijske efikasnosti, uvođenju racionalnog korištenja energije i proizvodnji energije iz OIE čime bi se značajno popravila slika elektroenergetskog sektora regije. Naravno, u zemljama regiona čiji se elektroenergetski sistem trenutno zasniva na energiji dobivenoj iz fosilnih goriva, pravce razvoja energetike je potrebno popratiti pravednom tranzicijom i ublažavanjem socio-ekonomskih posljedica tranzicije u najpogođenijim sektorima.

Moderator panela "Ubrzanje regionalnog održivog plana i prelaza na listu energiju -Uloga EU" je Janez Kopač, stručni konsultant i nekadašnji direktor Sekreterijata Energetske zajednice, dok su gosti Tarik Hubano, Delegacija EU u BiH, Viktoe Adanov, savjetnik premijera Sjeverne Makedonije za energetiku, Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Petar Đokić, ministar industrije, rudarstva i energije RS, Miroslav Tomašević, direktor Elektroprivrede Srbije, Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore i Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede RS.

- Europska unija ubrzano se okreće ka obnovljivim izvorima energije s ciljem potpune dekarbonizacije do 2050. Najrazvijenije zemlje u EU još su ambicioznije. Njemačka, npr. planira da će već 2030. proizvoditi 80% sve električne energije iz OIE. Prelaz s uglja i gasa na OIE postao je prevladavajući tehnološki pravac, koji određuje dugoročnu konkurentnost. Zemlje Zapadnog Balkana, osim Albanije, još uvijek većinu električne energije dobijaju iz zastarjelih termoelektrana na ugalj bez odgovarajućih filtera kojima produžavaju život suprotno svojim međunarodnim obavezama. Visoke cijene električne energije zbog ruskog ucjenjivanja u dobavi gasa u prošloj godini omogućile su izuzetne profite u izvozu električne energije iz termoelektrana i s tim dalje odgađanje bolnih promjena u energetskom sektoru prema dekarbonizaciji. Za pomoć regijama bogatih ugljem EU ima obiman Fond za pravednu tranziciju. Zemlje Zapadnog Balkana imaju iste dugoročne obaveze po dekarbonizaciji ali nemaju bogat EU budžet - ističe Janez Kopač.

Kopač dodaje da od EU panelista očekuje odgovor na pitanja: Kako može EU može da pomogne da pomogne tranziciju država Zapadnog Balkana koje moraju sad odjednom da nadoknade najmanje 15 godina zaostatka. Da li bi sufinansirala nacionalne namjenske fondove za tranziciju regija bogatih ugljem?

- Panelisti iz Zapadnog Balkana treba da odgovore na pitanja: Kako se pripremaju na uvođenje CBAM mehanizma i na uvođenje cijene za emisije ugljendioksida od 2026. nadalje? Koje akcije oni vide kao potrebne sa strane EU? - kaže Kopač.

Ključno pitanje daljeg razvoja tržišta jeste kako integrisati korisnike distributivnog sistema u tržište električne energije. Integracija korisnika distributivnog sistema na postojeća tržišta električne energije nije jednostavnan proces, jer iz ugla samog korisnika potencijalni obim usluge koju pojedinačni korisnik sistema može da pruži je zanemarljiv u odnosu na veličinu i potrebu sistema. Upravo zbog ovoga je uspostavljena i nova energetska djelatnost – agregiranje koju će obavljati nova grupa tržišnih učesnika – agregatori. Ne treba zaboraviti ni elektromobilnost, odnosno uticaj punjača električnih automobila i samih električnih automobila na rad elektroenergetskog sistema, kao i njihovu ulogu na tržištu električne energije u budućnosti. Sposobnost ovih korisnika da namjerno tj. namjenski odstupe od svojih uobičajenih modela potrošnje ili proizvodnje se naziva fleksibilnost.

Ovdje dolazimo do suštinskih pitanja - Da li se sa fleksibilnošću može trgovati i da li je njena svrha postizanje uštede ili ostvarivanje profita? Dalje, da li je tržište usluga fleksibilnosti već uspostavljeno u evropskim zemljama i kakva je situacija u zemljama regiona Jugoistočna Evropa? Da li postoje agregatori u regionu Jugoistočna Evropa i na koji način funkcionišu?

Ovo su samo neka od pitanja koja će biti obrađena na panelu "Uloga distribuirane proizvodnje i usluga fleksibilnosti u procesu daljeg razvoja tržišta električne energije i integracije velikog udjela OIE" čiji je moderator Marko Janković, direktor direkcije za tržište električne energije EMS-a. Sagovornici na panelu su dugogošišnji eksperti u enregetskom sektoru i tržištu električne energije Miloš Mladenović, izvršni direktor organizovan tržišta u Srbiji SEEPEX, Nemanja Pandurević, generalni direktor nezavisnog operatora sistema Bosne i Hercegovine (NOSBIH), Davor Bajs, ekspert za elektroenergetsku infrastrukturu u Energetskoj Zajednici, Dalibor Muratović, ekspert za električnu energiju na projektu USAID EPA, zatim Mladen Apostolović, senior portfolio menadzer EFT Trade i Marko Lasić, direktor KOER (virtuelna elektrana u Hrvatskoj).

- S obzirom na značaj teme, stručnost učesnika panela i činjenicu da je SET Trebinje samit sa tradicijom, očekujem da ćemo energetskom sektoru i cjelokupnoj javnosti dati odgovore i određene smjernice u kom pravcu će se razvijati tržište električne energije i koliko smo ustvari blizu cilju ostvarenja društvene dobrobiti - istakao je Janković.