Orah deficitaran na svetskom tržištu - Dobar, ali rizičan posao

Sa kišnim jesenjim danima počelo je da otpada lišće sa stabala oraha kojih još ima duž kuća po selima, ali svake godine i na sve većem broju plantaža.

Hoće li ove godine biti više lišća nego oraha i kako su rodili kada je suša umanjila prinose svih poljoprivrednih kultura, odgovor je dao Dnevniku docent na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu dr Borivoj Bogdanović. Kaže da je orah, kao i ranijih godina, dobro rodio. Biće ga čak i na plantažama kojima se ne pridaje dovoljno pažnje.

- U ovom trenutku teško je odrediti prinos, pošto se orah nalazi u fazi pucanja klapine, a proizvođači na samom početku skupljanja plodova. Sušni period u toku vegetacije pogodovao je orahu zbog smanjenih uslova za razvoj bolesti i štetočina, pa će plodovi iz ove vegetacije sa sigurnošću biti zdraviji, a samim tim i prinosi veći. Orah kao voće podnosi različite klimatske uslove i razne kvalitete zemlje. Domaća klima pogoduje uzgoju oraha, a najbolje uspeva na neutralnim i blago alkalnim podlogama - navodi Bogdanović.

Dodaje da se orah kod nas uzgaja na 4.000 hektara, od kojih je 500 hektara u Vojvodini.

- Te površine nisu dovoljne da podmire domaće potrebe, ali postoje izgledi za to, jer se površine pod ovom voćnom vrstom svake godine povećavaju, pošto ovdašnja klima odgovara orahu. I dalje je naša proizvodnja mala, oko 40.000 tona godišnje. Najviše uvozimo iz Mađarske, Bosne i Hercegovine, Nemačke, Bugarske i iz navedenih zemalja ove godine smo uvezli 1.400 tona jezgra oraha - ističe sagovornik Dnevnika.

Orah je, kaže Bogdanović, deficitaran i na svetskom tržištu. Razlog je taj što je sve do pre dvadesetak godina razmnožavan samo semenom, a takve sadnice kasno počinju da plodonose, ne daju plodove željenog kvaliteta i rod često strada od poznih prolećnih mrazeva. Zato su proizvođači orahe nerado sadili, a postojeća stabla sekli zbog skupog drveta.

Trenutno se u našoj zemlji sadnice oraha masovno proizvode kalemljenjem. Imamo kvalitetne sorte i selekcije koje daju redovne prinose. Savremene plantaže daju 1.500 do 2.000 kilograma jezgra po hektaru, što gajenje oraha čini rentabilnim, pa interesovanje poljoprivrednika za podizanje plantaža raste, mada stručne litarature nemamo mnogo.

Na to ukazuje i proizvođač Nenad Vranić iz u okolini Vršca. U nedostatku literature i stručnjaka, uputstva dobija iz Turske, gde je industrija oraha razvijena. Vranić ima mlad zasad, star četiri godine. Tek za dve godine očekuje da dobije prvi rod, a za još dve tri godine i pun rod.

Za orah se opredelio jer se plod može dugo čuvati, što nije slučaj sa drugim voćem.

- Maline, jagode, kajsijene mogu dugo stajati u hladnjačama, a suv orah može da čeka kupce i dobru ceni i duže od godinu dana. Trenutno kilogram oraha u ljusci na ino tržištu košta 3,5 EUR. Kod nas kilogram očišćenih oraha košta najmanje 1.000 dinara. Polutke oraha su i duplo skuplje, pola kilograma je 1.200 dinara - naglašava Vranić.

Ali, napominje da je održavanje zasada skupo i da treba izdržati finansijski dok orah ne donese pun rod. A kada do toga dođe, naglašava, nije teško skupljati plodove jer postoje mašine koje tresu stabla, kao i da se orasi kupe.