(BIH) Idejna rješenja autoputa na koridoru 5C - tri moguće trase kroz BiH!

Eksperti sarajevske IPSA i IGH iz Zagreba, te talijanskog C.Lotti & Asocijati napravili su više idejnih rješenja trase autoputa na koridoru 5C između kojih će do 10. juna 2005. biti izabrano jedno, najoptimalnije i upućeno Vijeću ministara BiH na političko odlučivanje. Prethodno, predstavnici Ministarstva prometa i komunikacija BiH će razgovarati sa čelnicima općina kroz koje će prolaziti autoput kako bi obezbijedili prekid gradnje na zemljištu koje pokriva koridor 5C. Ovo je 24.5.2005. na konferenciji za medije u Sarajevu saopćio Izet Bajrambašić, koordinator Vijeća ministara BiH za projekt autoputa, nakon što su predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić i zamjenik ministra prometa i komunikacija Haris Bašić objavili završetak prve faze izrade idejno-studijske dokumentacije na koridoru 5C.Bajrambašić je objasnio da od sjevera zemlje do Tarčina postoji jedan prijedlog trase autoputa, koji bi mogao pretrpiti manje izmjene. Od Tarčina do Potoka (rejon Ćelebića) napravljeno je pet prijedloga trase, a od Potoka do Ploča tri, između kojih, zapravo, postoje najveće razlike.Od tri ponuđene trase u Hercegovini dvije idu istočnom obalom Neretve i prate liniju koridora. Jedna od njih se odvaja kod Žitomislića i skreće prema graničnom prelazu Crveni Grm, dok druga nastavlja dolinom Neretve, prolazi kroz Čapljinu i ide dalje prema izlasku iz BiH. Treći prijedlog trase odstupa od linije koridora. Ova dionica se odvaja kod Potoka i ide zapadnom Hercegovinom. Činjenicu da bi kod izbora trase autoputa kroz Hercegovinu moglo doći do bošnjačko-hrvatskih sučeljavanja, Terzić ne negira, ali ističe kako ne treba unositi nervozu. Proglašavajući završetak prve faze planiranja autoputa, Terzić je kazao da BiH po prvi put ima projektnu dokumentaciju koja je urađena prema standardima EU i, što je još važnije, prema standardima Svjetske banke. Ovo pokazuje da Vijeće ministara BiH i resorno ministarstvo rade na realizaciji ključnog projekta u zemlji, kazao je Terzić najavljujući da će državna Vlada i dalje tragati za koncesionarom. Premijer je potvrdio kako želi u projekat autoputa uključiti Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) i Islamsku razvojnu banku jer ove banke imaju veliki broj partnera-banaka i investitora, te bi iskoristili njihovu infrastrukturu kako bi što većem broju insvestitora predstavili projekt autoputa. Prema planovima Vijeće ministara, konačna trasa dionice autoputa na koridoru 5C biće usaglašena do sredine jula 2005., a krajem istog mjeseca trebao bi biti završen nacrt predfizibiliti studije. Navedena studija bi do kraja oktobra 2005. trebala biti završena u cijelosti. Nadalje, državna Vlada je zacrtala da do kraja novembra 2005. usaglasi modele finansiranja, da bi u decembru razmatrala plan pripreme gradnje autoputa. Početkom 2006. godine bio bi, prema najavama u Vijeću ministara, raspisan međunarodni tender za izbor koncesionara. Prvobitni plan, prema kojem bi trebalo graditi 20 kilometara dug tunel kroz planinu Prenj, odbačen je, a prema jednom od predloženih rješenja predviđena je gradnja tunela u dužini od 5,5 kilometara. Ipak, Bajrambašić otkriva da će eksperti raditi na pronalaženju rješenja za tunel koji ne bi bio duži od tri kilometra. Objasnio je da tuneli duži od tri kilometra zahtijevaju posebne mjere obezbjeđenja od požara i drugih neželjenih situacija, što uz troškove probijanja poskupljuje projekt.
Uz idejno rješenje trasa koridora konsultantske kuće završile su i tehničku i ekološku studiju, kao i studiju saobraćaja koja pokazuje koliko automobila prolazi u 24 sata na pojedinim dionicama. Ova studija potvrdila je ranija predviđanja da je najgušći saobraćaj na dijelu koridora od Sarajeva do Zenice, dok upola manje automobila u toku 24 sata saobraća prema Hercegovini, gdje se očekuju najveći troškovi izgradnje.
Mješovita komisija eksperata iz BiH i RH će 2. juna 2005. utvrditi mikrolokaciju prelaza rijeke Save, odnosno precizno locirati sjevernu tačku u kojoj koridor ulazi u BiH. Nakon toga biće otvorena rasprava o južnoj tački, koja zapravo i nije tačka, nego širi prostorni plan od četiri do pet hiljada kvadratnih kilometara. Južna tačka biće utvrđena kada RH odluči u kojem bi dijelu jadransko-jonska magistrala trebala prolaziti kroz BiH. Nakon toga bi uslijedili razgovori između BiH i RH oko utvrđivanja južne tačke. Bajramović ističe da razgovori ne bi trebali trajati dugo i dodao da se južna tačka koridora prema postojećim prostornim planovima BiH i RH nalazi u Drežnici.

IPSA

IGH

Zagreb

C.Lotti & Asocijati

autoput-idejno rješenje

autoput-trasa

koridor 5C-trasa

Vijeće ministara BiH

Ministarstvo prometa i komunikacija BiH

koridor 5c-izgradnja

autoput-izgradnja

Izet Bajrambašić

autoput-projekt

Adnan Terzić

Haris Bašić

projektna dokumentacija-autoput

standardi EU-autoput

Svjetska banka-autoput

WB

Evropska banka za obnovu i razvoj

EBRD

Islamska razvojna banka

predfizibiliti studija-autoput

tender-koncesionar

tunel-izgradnja

tunel-autoput

tehnička studija-autoput

ekološka studija-autoput

studija saobraćaja-autoput

sjeverna tačka-autoput

južna tačka-autoput

jadransko-jonska magistrala-autoput