Rampa na izvoz srpske hrane - Zbog neusaglašenih deklaracija sa EU pojedine prehrambene kompanije onemogućene da prodaju u Hrvatskoj

Onoga momenta kada su se vrata Hrvatske otvrila ka Evropskoj uniji, ona druga vrata, koja su bila odškrinuta prema Srbiji, za mnoge naše kompanije izvoznice su se zatvorila.

Razlog tome je što su sve prehrambene kompanije morale da usklade deklaracije na proizvodima, budući da naši zakoni u tom pogledu nisu usaglašeni sa EU.

Za one koji su se počeli prilagođavati na vreme, nema zime, dok su drugi ostali uskraćeni, bar privremeno, za plasman na tržištu Hrvatske.

Takvih proizvoda je mnogo, jer Srbija jedina u regionu nema usaglašen dnevni unos vitamina i minerala sa vrednostima koji u EU važe od oktobra 2012. godine, a Pravilnik o zdravstvenim izjavama tek treba da se donese u drugoj polovini ove godine.

Stručnu pomoć u deklarisanju proizvoda prema standardima EU pruža i "IHIS Nutricionizam", koji je deo "IHIS Naučno - tehnološkog parka Zemun", a radi i na kreiranju obogaćenih prehrambenih i funkcionalnih proizvoda.

Direktorka "IHIS Nutricionizma" dr Danica Zarić kaže da im se sve više javljaju kompanije za savet ili pomoć. Najviše je kompanija koje su u sklopu hrvatskih korporacija, ali i dosta velikih izvoznih firmi. Sa druge strane, ona naglašava da sa svojim klijentima već od aprila intenzivno rade na pripremi deklaracija za njihove proizvode koje će bez problema izvesti u Republiku Hrvatsku.

(Danica Zarić)

- Najveći problem proizvođačima predstavlja deklarisanje kvalitetnog proizvoda sa vitaminima, mineralima, a da proizvod može poneti nutritivnu i zdravstvenu izjavu. Oni se najčešće opredeljuju da skinu zdravstvenu izjavu sa proizvoda. "IHIS Nutricionizam" je protivnik takvih rešenja, jer mi zajedno sa klijentom na pravi način u zakonskim okvirima EU ističemo kvalitet njihovih proizvoda – kaže Zarić za "eKapiju".

Gde će biti problema

- Nova regulativa o informisanju potrošača, koja se već primenjuje u EU, a sada i u Hrvatskoj, je vrlo, vrlo striktna. Dešava se da se zabrani ulaz robe u neku zemlju EU ili što je je još gore, da se naredi povlačenje sa polica. Ili, kao što je to praksa u Nemačkoj, da proizvođač dobije i kaznu i tužbu – kaže direktorka "IHIS Nutricionizma".

Zbog toga ona preporučuje proizvođačima da najviše obrate pažnju na zahteve i standarde koji su propisani u svrhu zaštite potrošača. Jer, kako kaže, zavođenje potrošača zemlje EU ne tolerišu.

- Na mnogim srpskim proizvodima, na primer sokovima, stoji kako određeno voće leči pojedine organe u ljudskom organizmu, pa ako je tako te sokove bi trebalo prodavati u apotekama. Takođe, naši mlečni proizvodi imaju zdravstvene izjave da su probiotici, a sa njima više neće moći preći granicu sa Hrvatskom. Na našim proizvodima izjave popot: bez holesterola, bez veštačkih boja, bez glutena, bez konzervansa…. koriste se bez nekog povoda i razloga i najčešće su pogrešno upotrebljene. EU to ne dozvoljava, tamo se jasno kaže šta i kada može da se koristi – kaže sagovornica našeg portala.

Ona napominje da svaki proizvođač u Srbiji o tome mora povesti računa, ako mu proizvod prelazi granicu EU, a što je postala i hrvatska granica.

Međutim, ima i svetlih primera, onih proizvođača koji su na vreme počeli da razmišljaju. Među njima je kompanija "Foodland", koja se na vreme pripremila, pa će "Bakina tajna" biti prepričavana u Hrvatskoj bez problema.

- Kao izvozno orijentisana kompanija koja izvozi u više od 25 zemalja sveta, uključujujući i države Evropske Unije, "Foodland" je još pre dve godine usaglašavao etikete za hrvatsko tržište, kada je i Hrvatska usaglašavala elemente deklaracije sa EU pravilima. Dakle, etikete za proizvode "Bakine tajne" su već usklađivane, a svakako ćemo sve što bude bilo potrebno pravovremeno izmeniti – kažu u ovoj kompaniji za "eKapiju".

Inače, više od od 60% srpskog izvoza odlazi u Evropsku uniju. To tržište sa više od pola milijarde potrošača zahteva poštovanje evropskih normi i standarda, uvođenje sertifikata, a kvalitet proizvoda i njihova kontrola se podrazumevaju. Iako je tržište EU jedinstveno, postoje i posebni propisi, koji se razlikuju od zemlje do zemlje.

Od januara do maja ove godine, plasman domaćih proizvoda na tržište zemalja Unije za četvrtinu je veći nego lane i iznosi 2,5 mlrd EUR.

Jelena Đelić