Milan Borota, generalni direktor kompanije "Merkur" za Srbiju - Odličan miks brendova dovodi kupce u "Shopping centar Karaburma"

(Milan Borota)

Karaburma je od marta postala nova šoping destinacija za Beograđane. Postojećim brendovima "Merkur", "Roda", DM, JYSK, "Handy" i "VIP menjačnica", na spratu "Shopping Centar Karaburma" pridružili su se "C&A", "Takko", "Deichmann", "Sport Vision", "Lavirint", "Big Bang", "Serendipiti", "Cotton4Family" i dr.

Zašto bi taj tržni centar trebalo da postane omiljeno mesto za kupovinu, objašnjava na početku intervjua za "eKapiju" Milan Borota, generalni direktor kompanije "Merkur" za Srbiju:

- Postoje barem tri ključna razloga za to. Prvi je činjenica da Beograd trenutno ima samo 160.000 kvadratnih metara za izdavanje, što iznosi oko 100m2 na 1.000 stanovnika. Evropski prosek je 290, a recimo taj broj u Zagrebu je 480 kvadratnih metara. Drugi je specifična lokacija tržnog centra i njegovo zahvatanje regije od 300.000 stanovnika, kao i laka dostupnost centra Mirijevskim bulevarom. Cela Višnjička banja je orijentisana prema njemu, Mirijevo, Zvezdara, deo centra grada, čak i Borča. Sada svi ti potrošači ne moraju više da idu čak u "Ušće" ili "Delta City" jer smo prvi doveli sa one strane reke jedan od najboljih modnih brendova "C&A" što je definitivno uspeh. Treće je odličan miks zakupaca koji garantuju široku ponudu, sve na jednom mestu.

eKapija: Koje aktivnosti kupci mogu očekivati u "Shopping centru Karaburma"?

- U narednom periodu planirane su mnogobrojne animacije potrošača, u prvom redu najmlađih, kroz organizaciju različitih vrsta predstava, sajmova starina i najrazličitijih vrsta akcija u saradnji sa zakupcima centra.

eKapija: Da li je ostalo slobodnog mesta za zakupce?

- Centar je u potpunosti popunjen. Samo još jedan zakupac nije otvorio, ali zbog njihove interne organizacije.

eKapija: Kakvo vidite sadašnje stanje na tržištu šoping centara? Koliko je danas teško izdati lokal u odnosu na vreme pre krize?

- Stanje se u potpunosti promenilo. Naime, zbog male ponude lokala za izdavanje u tržnim centrima cene su po otvaranju prvih centara bile nerealno visoke. Prevazilazile su evropske proseke i po pet puta. Zakupci su ulazili po nerealnim cenama i naravno posle nekog vremena otkrili da nije moguće održati taj poslovni model. Danas je situacija dosta realnija i cene su u okviru evropskog proseka.

Nažalost, profitabilnost zakupaca u tržnim centrima zbog smanjenja prometa se smanjila, a samim tim i njihova mogućnost da plaćaju visoke kirije. Samim tim, i izdati lokal je mnogo teže. Situacija se dosta obrnula. Naime na početku razvoja sektora bilo je jako teško ući u prve centre. Danas tržni centri "jure" za svetskim brendovima, kako bi ih imali u svojim centrima i kako bi učinili svoje centre zanimljivim za potrošače i kako bi povećali frekvenciju u centru. Ranije je samo bilo uzeti što veću kiriju, a danas pored toga ipak i biti najinteresantiji za potrošače, jer zbog niže kupovne moći, ako centar nema frekvenciju, zakupci sigurno neće ostati u njemu.

eKapija: Osim optimizacije maloprodajne mreže, koje novine u poslovanju "Merkura" možete najaviti u Srbiji?

- Novine u našem poslovanju su već vidljive. Dosta širi asortiman, sa mnogo novih dobavljača. Naši kupci su to već primetili što je i rezultiralo rastom prometa od 7% u eurima u 2012. godini.

eKapija: Koje poslovne rezultate očekujete u 2013?

- Rezultat u 2012. je značajno poboljšan u odnosu na 2011. Izdavanje viška prostora uz povećanje prometa i smanjenje troškova dovelo je do 1,5 mil EUR boljeg rezultata. Isto toliko poboljšanje očekujemo i u 2013. godini. To je pokazatelj da se i u uslovima krize može rasti. Teže jeste. Kupci su zbog pada kupovne moći postali oprezniji, i celokupna potrošnja se smanjila, ali dobrom i konkurentom ponudom uvek možete preuzeti deo kolača od konkurencije.

eKapija: Deoničari "Merkura" odlučili su krajem 2012. godine da potraživanja 12 poverilaca u vrednosti najmanje 38,5 mil EUR, pretvore u vlasnički udeo. Kakvo je poslovanje "Merkura" posle te dokapitalizacije?

- U 2012. godini smo pozitivno poslovali, uprkos tome što niko nije nazirao kraj krize (dobit pre oporezivanja – EBIT je iz minusa od 8 mil EUR prešao u plus od 1,5 mil EUR), sa ukupnim prihodom grupe koji je više od 429 mil EUR.

eKapija: Kako restrukturiranje preduzeća u Sloveniji utiče na poslovanje u Srbiji?

- Pozitivno. "Merkur" d.d. nam je najveći dobavljač. Reorganizacija u Sloveniji i uvođenje "category management" je uticao da naša ponuda bude šira i konkurentnija.

S.O.