Sve što znamo o bh. dronu - Zasad se samo izvozi, a može da ponese i do šest granata

Bosna i Hercegovina proizvodi dronove, vijest je koju je ministar odbrane BiH Zukan Helez objavio na svom Facebook i Instagram profilu ovog vikenda uz prateći video navigiranja drona.

- Trenutno je ovaj dron namijenjen samo za izvoz. U institucijama BiH ćemo se u skladu sa zakonskim propisima naše zemlje dogovoriti kada i kako će Oružane snage BiH početi koristiti ovaj proizvod. Proizvodnjom bh. drona, Bosna i Hercegovina drži korak u utrci sa susjednim zemljama u naoružavanju - napisao je Helez.

Šta znamo do sada o dronu bh. proizvodnje?

Prvi put ministar odbrane ga je spomenuo prošle godine. Gotujući u programu N1 je kazao: "S ponosom mogu da kažem da je namjenska industrija sigurno lider na Balkanu. Već proizvodimo nekoliko vrsta dronova", kazao je Helez tada.

Bh. dron koji je predstavljen ovog vikenda, prema Helezovim riječima: potpuno je proizveden u BiH, konkurentan je najboljim proizvodima takve vrste u svijetu, može ponijeti šest granata ogromne razorne moći, a jedna granata je dovoljna da uništi tenk ili veću stambenu jedinicu.

- Od kad sam izišao u javnost sa informacijom da Bosna i Hercegovina već neko vrijeme proizvodi dronove, bio sam žestoko napadnut od plaćenih medija i raznih analitičara. Kada sam objavio video leta bh. drona, ti napadi su nakratko popustili. Vjerovatno im je trebalo vremena da smisle novu laž kako bi omalovažili moj rad i našu namjensku industriju. Zadnje što su pisali kako su ti dronovi kineski.

Na napade sam navikao, znam se nositi s njima, znam i odgovoriti. Žao mi je zbog ljudi koji su uložili ogroman trud, rad, vrijeme i znanje, samo da bi neko njihov proizvod tek onako proizvoljno omalovažio - napisao je Helez uz snimak objavljenog drona.

Prema zvaničnim podacima namjenska industrija Bosne i Hercegovine zabilježila je rast u provoj polovini ove godine, sa ostvarenim obimom razmjene od 309 miliona KM. Izvoz iz ovog sektora iznosio je 238 mil KM, što predstavlja rast od 37 posto u odnosu na isti period prošle godine. S druge strane, uvoz je također zabilježio značajan porast od 82 posto, dostigavši vrijednost od 71 milion KM.

Ukupan obim razmjene namjenske industrije porastao je za čak 45 posto u odnosu na isti period prošle godine, odražavajući kontinuirani uspon i važnost ovog sektora za ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Najveći dio izvoza čini municija, koja je ostvarila prihod od 174 miliona KM, što čini 73 posto ukupnog izvoza. Eksplozivi su drugi najzastupljeniji izvozni proizvod s učešćem od 24 posto, dok je vojno oružje izvezeno u vrijednosti od 4,4 miliona KM, odnosno 1,8 posto ukupnog izvoza.

Globalno, dronovi su bili ne toliko obećavajuća tehnologija, danas međutim, predstavljaju tržište koje munjevito raste, i prema podacima Drone Industry Insightsa, krajem prošle godine doseglo je vrijednost od 22.5 milijardi dolara, te se očekuje da će do 2025. godine premašiti 42 milijarde. Prema posljednjim podacima Drone Wars 34 države ih posjeduju.

Tržištem dronova koje se smatra ključnom tehnologijom za vođenje ratova u savremenom dobu, dominiraju najveći proizvođači: SAD, Izrael, Kina i Turska. Ovom spisku svakako treba dodati i Rusiju, kao i nekoliko evropskih država poput Francuske (Dassault Aviation), Njemačke (Airbus), Italije (Leonardo). Evropa ulaže u zajedničke projekte, poput Eurodrone, kako bi smanjila zavisnost od američkih i izraelskih tehnologija.

Kako prenosi geopolitikanews program proizvodnje Eurodrona na kojem rade četiri evropske zemlje započeo je 2015., a očekuje se da će prvi dron poletjeli 2027. No, lako je moguće da će ovaj rok biti premašen jer etape razvoja drona redovno kasne. U ljeto 2019., navode dalje, francuski Senat je kritizirao platformu kao "pretešku, preskupu i stoga pretešku za izvoz" zbog "njemačkih specifikacija".

Ciljane misije su dugotrajni obavještajni letovi, nadzor i izviđanje te zemaljska podrška s precizno navođenim oružjem Dvostruki turboelisni motori postavljeni su u konfiguraciji potiskivača iza krila, slično manjem BAE Systems Mantisu, i za jednu trećinu veći od američkog MQ-9.

Dvostruki motori drona, podsjećaju dalje, bili su zahtjev Njemačke, koja je namjeravala koristiti UAV za nadzor domaćih urbanih područja i bila je zabrinuta da bi kvar motora kod jednomotornog drona mogao dovesti do pada drona na kuću. Francuska, koja namjerava koristiti sistem u zonama sukoba kao što je Sahel, bila je kritična prema njegovoj cijeni i težini. Francuski političar koji nadzire projekt RPAS, Christian Cambon, kritizirao ga je da pati od "pretilosti" uz težinu od čak 11 tona.

Kada je o američkom tržištu riječ u tom biznisu su najdominantnije kompanije General Atomics, Northrop Grumman, Boeing, Lockheed Martin, DJI (američki ogranak).

SAD je poznat po naprednim vojnim dronovima poput MQ-9 Reaper i RQ-4 Global Hawk, koji dominiraju tržištem strateških dronova. Takođe, američke kompanije proizvode veliki broj komercijalnih i industrijskih dronova.

U Kini su najpoznatije kompanije DJI, koja je ujedno i najveći svjetski proizvođač komercijalnih dronova, zatim Ehang, Yuneec, Wing Loong (vojni dronovi). Kina dominira tržištem komercijalnih dronova i takozvanih hobi dronova, ali je također prisutna i u razvoju vojnih bespilotnih sistema.

Izraelski Heron i Harop dronovi se koriste globalno za nadzor i napade. Inače, Izrael se smatra pionirom u vojnoj tehnologiji dronova, a u ovoj oblasti prednjače njihove kompanije IAI – Israel Aerospace Industries i Elbit Systems.

Turska je veoma vrzo stekla reputaciju lidera u srednje-teškim borbenim dronovima, s modelima poput Bayraktar TB2. Napoznatije kompanije ove zemlje za proizvodnju dronova su Baykar (Bayraktar), TAI (Turkish Aerospace Industries).

Ruske kompanije Kronstadt, Zala Aero, koja je dio Kalashnikov grupacije, razvijaju dronove za vojne i obavještajne svrhe, poput Orlan-10 i Altius.

Inače dronovi se danas upotrebljavaju u tri sektora: vojnom, koji je vrijedan više od 30 milijardi dolara, komercijalni koji se koriste u logistici, poljoprivredi i građevinarstvu, te rekreativni. Komercijalni dronovi postali su snažno rastuća industrija, koji mogu odgovoriti na niz tržišnih potreba, kao što su inspekcija, nadzor, dostava, prevoz tereta i druge usluge.

Ministarstvo odbrane BiH

bh dron

proizvodnja dronova

namjenska industrija

Zukan Helez