Uskoro otvaranje fabrike GS-Rama

Za manje od mjesec dana treba da se svečano otvori nova tvornica GS-Rama u opštini Prozor-Rama, čiji je investitor GS Tvornica mašina iz Travnika.

O kolikoj investiciji se radi najbolje govori podatak da će u prvoj fazi biti uloženo između 20 i 30 mil KM, a krajnji trošak će se popeti i do 40 mil KM. Za jednu opštinu koja ima nepunih 15.000 stanovnika, otvaranje ovakve tvornice znači novu šansu, ne samo za zapošljavanje već i za širu društvenu korist.

Snježana Koepruner, osim što je direktorica GS Tvornice mašina Travnik, predstavlja i snagu ženskog preduzetništva u BiH, te sigurnom rukom vodi ovu kompaniju sada već 20 godina.

Koepruner u razgovoru za portal eKapija ističe da trenutno čekaju kompletiranje dokumentacije i dobijanje upotrebne dozvole.

- Dio radnika je tamo, ali ne radi proces, nego su angažovani na postavljanju opreme. U skorije vrijeme trebali bismo da dobijemo uporebnu dozvolu i onda očekujemo 5. novembra otvorenje tvornice.

Kako nam kaže, tu će imati jednu upravnu zgradu koja je kompleksna i višesadržajna.

- Kada govorimo o proizvodnom dijelu, do kraja godine bi trebalo da bude oko 100 zaposlenih, a ono što očekujemo kroz godinu, godinu i pol je nekih 250 do 300 zaposlenih, ukoliko ih uopšte nađemo. Ako ih ne nađemo, ono što je izuzetno pozitivno je da imamo veliki odziv iz zemalja EU, Hrvatske, Njemačke, Austrije. Mislim da je razlog kriza koja se tamo dešava, ali i kod nas je kriza. Pozitivan efekat te krize je da se nama sve više javlja ljudi, povratnika, koji bi došli, jer ipak u takvim situacijama, kući je najbolje.

Tvornica GS-Rama će u svojim počecima prije svega raditi dijelove za firmu Liebherr, a nakon potpune realizacije isporuke narudžbi, tvornica će krenuti s radom za Knorr-Bremse i za njemačke željeznice.

- Tvornica u Rami je za nas jedan novi početak. Očekujem da ćemo tu moći investirati u različite stvari, zbog toga što je načelnik otvoren za nove i prosperitetne projekte. Oni već imaju odvajanje smeća, reciklažu. Kod nas su ugrađeni potpuno novi biološki pročišćivači za vodu, sve je na jednom vrhunskom nivou. I onda očekujem da bismo sa jednim uticajem i saradnjom sa lokalnim poljoprivrednicima obezbjedili lokalne proizvode, u prvu ruku, možda samo za naše kuhinje, za radnike, gdje imamo, sad skoro 1.000 korisnika. Planiramo napraviti jednu cirkularnu ekonomiju. Mislim da je Rama jedno dobro područje, koje je malo izdvojeno, ljudi su izuzetno vrijedni i mislim da je to uvijek podsticajno za jedan dobar početak – ističe Koepruner za eKapiju.

Vlastita investicija do kraja bi trebala doći do iznosa od 40 mil KM.

- Mi smo imali pomoć općine koja nam je dala za 100 zaposlenika po 20.000 KM, to je oko 2 mil KM, a prvi dio investicije biće u rasponu od 20 do 30 mil KM, jer oprema košta zaista puno – kaže nam ona.

Pored toga, ova tvornica je zamišljena kao potpuno energetski nezavisan objekat. Već imaju 840 kW solara na krovu, a planiraju još 1,5 MW.

Izvoz bicikala i razvoj vozila Evo

U svojoj matičnoj fabrici u Travniku proizvodi se njihov električni bicikl, dokazani proizvod koji već odavno izvoze u brojne zemlje EU.

- U matičnoj fabrici radimo dva proizvoda, električni bicikl koji je već dugo na tržištu, čija prodaja ide zadovoljavajućom dinamikom. Međutim, tom dijelu proizvodnje smo svjedočili krizi, nakon kovida su se napunila brojna skladišta koja se sad polako prazne, pa je to stvorilo jedan otežavajući faktor u nekom većem rastu.

Mi smo 2022. napravili 4.500-5.000 električnih bicikala i od te godine preko 2023. i ove 2024. godine očekujemo da kreću stvari nabolje. Veliki impuls nam je dao ugovor od 25 mil EUR sa firmom KTM, to je veliki proizvođač motocikala, koji je ušao u biznis sa biciklama, i njima smo prošle i ove godine izvezli oko 6.000 bicikala.

Jedan je dio sa biciklima, drugi dio je Evo, naše električno dostavno vozilo koje razvijamo. Tražimo kadrove internacionalno, da popunimo i dobijemo potreban tim. Dobiti prototip nije problem, problem je dobiti serijsku proizvodnju.

I u Rami imamo dodatnih 2.500 kvadrata za razvoj tog proizvoda, a za serijsku proizvodnju trebate alate i velike investicije. Čekamo da nam zaduženost bude u adekvatnim okvirima kako bismo mogli preći na viši korak, odnosno na proširenje investicije, uložimo u alate, promociju i ostalo.

Po našim drugoročnim planovima trebali bismo imati rast proizvodnje od nekih 20%. Međutim, takva je kriza u EU, situacija je poprilično nestabilna, tako da osluškujemo sva kretanja i pazimo na svaki korak. Mislim da Zapad nije dobro procijenio snagu Istoka. I da ih sad ta snaga Istoka košta. Ja gledam po nama, kao kompanija smo sve zadnje veće investicije kupili u Kini, nismo u Evropi jer su preskupi.

Mi imamo jednu sreću da imamo kombinaciju kupaca koji su iz različitih branši i na taj način upravljamo krizom - ističe Koepruner.

Mediji i ESG principi

Snježana Koepruner bila je takođe jedan od panelista na temu ESG impulsa na nedavno održanoj konferenciji u Sarajevu.

Kako je istakla, u razvoju ESG principa posebnu ulogu imaju mediji.

- Jako je važno kroz medije promijeniti sliku stanja, kad gledaš zapravo koliko ti imaš priča o zaštiti okoline. Muidža je u pola BiH pokupio otpada da bi napravio svoj proizvod. To niko ne zna i nikoga nije ni briga, nego njegov koncern koji hoće da se što bolje prezentira, što je sasvim ispravno.

Kod ESG principa ako misliš o troškovima, onda se moraš toga držati. Ovaj "E" (environmental) kao segment okoline, podrazumijeva da bolje raspolažemo otpadom, da manje bacamo hrane ili odjeće, kao i svih drugih resursa, opasne i neopasne proizvode, ako vodimo računa o tome, vodimo računa i o troškovima.

I kad naši kupci vide da o tome vodimo računa onda se drugačije odnose prema nama. Dozvole nam da nekada povećamo i cijene. A naši političari vrlo često nešto nesmotreno kažu, i odmah postajemo nesigurna zemlja, a zbog te nesigurnosti traže i niže cijene proizvoda. To je onda direktni utjecaj na našu konkuretnost.

Sad kad pričamo o tom segmentu E, to je energija i materijali, onda kad dođemo do S (social) komponente to je naš odnos prema društvu u kojem živimo - kako pomoći, kako vratiti dio. Kroz obnovu muzeja-kuće Ive Andrića, kroz dječiji vrtić koji imamo u firmi, kroz kasu uzjamne pomoći, kod plaćanja svih zdravstvenih troškova za radnika, jer znamo da radnik čeka godinu dana da napravi neke preglede. Mi to platimo u privatnoj klinici jer je to opet trošak. Ti kad pustiš radnika da čeka godinu dana, on je godinu dana na bolovanju, nit dobro njemu ni tebi. On prima manju plaću, a ti nemaš radnika kojeg bi trebao imati. Dakle, opet je vezano za troškove.

I taj G (governance) tiče se same održivosti kompanije, taj udio o odlučivanju, transparetnosti u odnosu prema radnicima, uključivanje zaposlenika u same procese donošenja odluka je izuzetno važan.

Mislim da se tome posebno kroz mediji treba dati značaja, da se promijene sadržaji, da nam daju teme koje su nam važne za život, da ne slušamo stalno o prošlosti – kazala nam je Koepruner.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------