Aerodromi Crne Gore idu pod koncesiju?

Vlada je odlučila da napravi novi predlog koncesionog ugovora s kojim će izaći pred tri pretkvalifikovana ponuđača koji su ušli u uži izbor po osnovu tendera za koncesiju Aerodroma Crne Gore (ACG) raspisanog prije pet godina, te ih pozvati na pregovore.

Potvrđeno je to "Vijestima" u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva (MSP) koje je prije nekoliko mjeseci formiralo i novu tendersku komisiju za ACG koja je imala zadatak da odluči što da uradi sa tenderom za dugoročni zakup vazdušnih luka u Podgorici i Tivtu. Ovaj tender je pokrenula 2019. godine bivša, DPS-om predvođena, Vlada premijera Duška Markovića.

- Vlada je formirala tendersku komisiju i produžila saradnju s konsultantom IFC. U ovom trenutku tenderska komisija u saradnji s konsultantom priprema predlog javnog poziva za kvalifikovane ponuđače zajedno s predlogom ugovora o koncesiji koji će biti sastavni dio javnog poziva. Navedeni proces je veoma zahtjevan jer će definisati period koncesije od 30 godina i sve minimalne tehičke uslove. Nakon objavljenog poziva tri kvalifikovana koncesionara imaju mogućnost dostavljanja ponuda. Kada država dobije ponude, slijede pregovori sa zainteresovanim koncesionarima s mogućnošću unapređenja ponude nakon čega će Vlada odlučiti da li će prihvatiti neku od ponuda - rečeno je "Vijestima" u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva koje vodi PES-ov ministar Filip Radulović.

Ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je tada bio Osman Nurković (BS), je oktobra 2019. godine objavilo pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesije za aerodrome, na koji je stiglo sedam prijava, kvalifikovala su se četiri ponuđača, od kojih je jedan odustao. U igri su formalno ostali južnokorejska kompanija Incheon International Airport, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijum Aeroports de Paris - TAV. Međutim, proces je zaustavljen zbog pandemije korona-virusa 2020. godine, pa niko od tri ponuđača koji su ušli u uži izbor nije do sada iznio svoju konačnu ponudu. Stoga već četiri godine proces davanja ACG u koncesiju "visi", jer Vlade premijera Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića od kraja 2020. do kraja svojih mandata nisu odlučile što će da rade u vezi s načinom na koji će se dalje razvijati i eksploatisati crnogorski aerodromi.

Menadžment državnog preduzeća ACG predvođen doskrašnjim izvršnim direktorom Vladanom Draškovićem je u martu prošle godine napravio detaljnu analizu koja potvrđuje da ta kompanija može biti profitabilna i sama obezbijediti adekvatan razvoj vazdušnih luka u narednih sedam godina, te da ACG ne treba davati u zakup. Draškovićev plan je pokazivao da ACG mogu biti uspješna i profitabilna firma koja može sama da obezbijedi sopstveni razvoj u skladu s potrebama države i da u narednih sedam godina ostvari dobit u ukupnom iznosu većem od 120 mil EUR, uz istovremenu investiciju od 138,4 mil EUR u razvoj. Međutim, ni bivša Vlada premijera Abazovića, ni aktuelna premijera Milojka Spajića (PES) na to se nisu obazirale. Spajićeva Vlada je početkom godine saopštila da će do ljeta biti donijeta konačna odluka što će se dalje po pitanju koncesije aerodroma raditi, a prema nezvaničnim informacijama "Vijesti", iz krugova bliskih najužem rukovodstvu PES-a, Spajić je odlučan da "privatizuje aerodrome", odnosno ustupi ih u dugoročni zakup stranom koncesionaru.

Prema nezvaničnim informacijama iz vrha PES-a, Spajić je navodno najviše naginje opciji da se za koncesionara izabere južnokorejski Incheon Airports, što je u suprotnosti sa ranije neksrivenim favorizovanjem turskog TAV-a čije su interese u ovom poslu manje-više otvoreno gurali bivši čelnici nekadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija iz Bošnjačke stranke. Iz Ministarstva saobraćaja nisu odgovorili na pitanje "Vijesti" da potvrde ili demantuju informaciju da je za Vladu najatraktivnija ponuda južnokorejskog konzorcijuma Incheon Airports.

Prema aktuelnom koncesionom aktu predviđeno je da država za vazdušne luke dobije minimum 100 mil EUR jednokratne nadoknade za budžet i najmanje 200 mil EUR investicija u narednih 30 godina, odnosno varijabilnu nadoknadu od 10% ostvarenog prometa koncesionara na aerodromima u Tivtu i Podgorici. Kada je koncesioni akt donesen, prije šest godina, već i tada je bilo mnogo kritika na njegov račun zbog, kako je istakao dio javnosti i analitičara, nedovoljnih mehanizama u njemu da se zaštite vitalni državni interesi u vezi s funkcionisanjem i razvojem aerodroma u narednih nekoliko decenija. U međuvremenu su i funkcioneri tri do sada promijenjene Vlade, u kojima nema DPS-a, konstatovali da su finansijski uslovi iz 2018. prenisko postavljeni i da su se prilike u međuvremenu drastičino promijenile, te da se za aerodrome sada može dobiti veća koncesiona naknada i više ulaganja od novog zakupca.

Vlada je krajem maja usvojila Informaciju o postupku eksproprijacije nepokretnosti u zahvatu Faze II Aerodroma Tivat i odredila da Ministarstvo saobraćaja bude formalni korisnik eksproprijacije preko 56 hektara privatnog zemljišta u najbližem okruženju aktuelnog kompleksa aerodroma u Tivtu. To zemljište je važećom Državnom studijom lokacije Aerodrom Tivat predviđeno za drugu fazu širenja te vazdušne luke.

Prema nezvaničnim procjenama to će državu koštati najmanje oko 50 miliona eura, imajući u vidu cijene po kojima je do sada građanima izuzimano zemljište u blizini radi širenja drumske saobraćajne infrastrukture.

"Vijesti" iz Ministarstva saobraćaja nisu dobile konkretan odgovor na pitanje odakle će ovo ministarstvo kao zvanični korisnik eksproprijacije, obezbijediti toliki novac.

- Ministarstvo je određeno kao nadležno koje će voditi proces eksproprijacije. Trenutno radimo na izradi elaborata koji bi trebalo da bude prvi korak u procesu procjene imovine koja je predviđena za eksproprijaciju. Nakon što stručna lica dostave informaciju o iznosu koji je potreban za eksproprijaciju, nastavljamo komunikaciju s kolegama iz Ministarstva finansija da vidimo kako da obezbijedimo neophodni novac koji nije bio predviđen budžetom - kazali su u Ministarstvu saobraćaja.

Kako su dodali, eksproprijacija je neophodna prije svega da bi aerodrom i operator aerodroma bili u mogućnosti da obavljaju svoje redovne operacije u Tivtu i unaprijede aerodromsku infrastrukturu koja trenutno ne odgovara potrebama putnika i države.