Povećanje stope PDV-a snažno utiče na smanjenje konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije

Ne postoji realna potreba države za povećanjem poreza na dodatu vrijednost u ugostiteljstvu i ova mjera bi mogla dovesti do smanjenja konkurentnosti, rasta inflacije i sive ekonomije.

Ovo su ocijenili privrednici tokom sjednice Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održane u hotelu De’Andros u Virpazaru.

Predstavnici Ministarstva finansija su istakli da je u planu da stopa PDV-a u oblasti ugostiteljstva bude jedinstvena, te razmatraju i da bude niža od 21 odsto.

- Do kraja godine ćemo predložiti zakonsko rješenje koje će ujednačiti poresku stopu za sve ugostiteljske objekte, čime ćemo stvoriti povoljniji ambijent za čitavu ugostiteljsku djelatnost - istakao je Miloš Radulović iz Direktorata za poreze i carine.

On je najavio da će se posebna radna grupa baviti ovim zakonom, a privrednici su zatražili da njihov predstavnik bude član, kako bi se dobila rješenja koja će doprinijeti razvoju ove djelatnosti.

Tokom sjednice prezentovani su i turistički potencijali opštine Bar, bilo je riječi o projektu kojim se jačaju turističke veze Crne Gore i SAD, zatim o faktoringu kao alternativnoj metodi finansiranja u pripremi turističke sezone, predstavljeno je rješenje za pečenje kafe na solarni pogon, te najavljen prvi kraft beer festival u Podgorici.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, uz podršku sekretarke Sanje Marković, a u radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, potpredsjednik PKCG Nikola Vujović, generalna direktorica Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Svetlana Šljivančanin, predstavnici Ministarstva finansija, nacionalnih parkova, nacionalne i lokalnih turističkih organizacija.

Predsjednik Odbora Jovović je istakao da se, od početka 2024. godine, po sniženoj stopi PDV-a od 7% oporezuju usluge pripremanja i usluživanja hrane i bezalkoholnih gaziranih pića čiji pregled je dat u Pravilniku i to isključivo u objektima koji su shodno Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu kategorisani kao restorani i catering objekti, i koji posjeduju dozvolu za obavljanje djelatnosti izdatu od nadležnih organa na način utvrđen pomenutim Zakonom.

- Ovakva poreska politika ozbiljno diskriminiše hotelski sektor, koji je osnova razvoja turizma Crne Gore, posebno imajući u vidu da je svaki hotel obavezan da ima restoran te samim tim podliježe PDV stopi od 21%, dok bilo koji nezavisni restoran ima poresku stopu od 7% i automatski dovodi u neravnopravan/diskriminatorski položaj hotele. Kao posljedicu ovakve odluke, trenutno imamo veliki broj malih hotela koji ozbiljno razmišljaju da smještajne jedinice kategorišu u privatan smještaj, a restorane registruju kao zasebne cjeline - kazao je on.

Prema njegovim riječima, s uvođenjem više PDV stope na ugostiteljske usluge od početka 2024. godine na kratki rok su ostvareni pozitivni fiskalni učinci, a koji će se iz godine u godinu smanjivati. Primjeri drugih država koje su povećavale PDV stope pokazuju da će nakon povećanja stope PDV doći do povećanja poreske evazije i sive ekonomije (najviše u ugostiteljstvu).

- U cilju osiguranja daljeg intenzivnog razvoja i unapređenja konkurentnosti turizma u Crnoj Gori, u skladu sa Strategijom razvoja turizma, kao i podsticanja razvoja povezanih djelatnosti, predlaže se da se najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, zadrži snižena stopa PDV-a od 7%, na usluge smještaja i propiše snižena stopa PDV-a na usluge u ugostiteljstvu za sve objekte - istakao je Jovović.

Predstavnik Ministarstva finansija Miloš Radulović kazao je da je za četvrti kvartal ove godine planirano usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, te da resorno ministarstvo razumije zabrinutost ugostitelja zbog ovog zakona, koji propisuje sniženu stopu za usluge pripremanja i posluživanja hrane u restoranima i objektima bez usluživanja, odnosno keteringa.

- Kao predstavnik Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore, mogu reći da trenutno razmišljamo o uvođenju jedinstvene stope na sve usluge ugostiteljstva i usluge pripremanja i posluživanja hrane - kazao je on.

Prema njegovim riječima, od 2020. godine postoji snižena stopa za usluge pripremanja hrane, koja je prvo uvedena za hotele, a kasnije proširena na sve ugostiteljske objekte. To je već osam godina snižene stope od 7%, što je učinilo našu stopu konkurentnom u regionu i na Mediteranu, a trenutno, navodi on, samo Albanija ima nižu stopu.

- Uvođenje jedinstvene stope u budućnosti trebalo bi da učini našu turističku privredu konkurentnijom - istakao je Radulović.

Svetlana Šljivančanin, generalna direktorica Direktorata za razvoj turizma i izradu propisa u oblasti turizma u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera naglasila je da ovaj direktorat prima sve zahtjeve za dobijanje odobrenja za rad hotela i kategorizaciju hotelskih kapaciteta.

- Strategijom razvoja turizma za period od 2022. do 2025. godine predviđeno je unapređenje hotelskih kapaciteta, kako kvantitativno, tako i kvalitativno. Predviđeno je povećanje hotelskih kapaciteta za 3% u odnosu na postojeće stanje, od čega je 15% predviđeno za sjeverne opštine. Postoji tendencija da se hoteli sa jednom ili dvije zvjezdice renoviraju i pređu u višu kategoriju. Takođe, predviđeni su novi hotelski kapaciteti visoke kategorije sa četiri ili pet zvjezdica - navela je ona.

Šljivančanin je istakla da veliki problem predstavlja različita stopa PDV-a za restorane, odnosno ugostiteljske objekte koji pripremaju i služe hranu i piće, odnosne restorane i hotele koji pružaju usluge smještaja pripremanja hrane i pića, te da postoji tendencija prenamjene pojedinih objekata.

Ona je kazala ovi pojedinačni slučajevi, ukazuju na jednu tendenciju koja nije u skladu sa strategijom razvoja turizma, i što će dovesti do smanjenja hotelskih kapaciteta, a to nikom nije namjera niti cilj.

- Mi smo uputili jedan dopis kolegama iz Ministarstva finansija s apelom da stopa za restorane bili oni u okviru hotela ili poslovali samostalno, bude jednaka za sve - kazala je Šljivančanin, dodajući da je svima želja da se ovaj problem riješi na dobrobit svih ugostitelja, ali i države.

Andrija Pešić iz Montenegro Stars Hotel Group, smatra da, ukoliko je suština promjene zakona da svi traže načine da plate manje poreza, to neće donijeti dobre rezultate.

- Zakoni bi trebalo da podstiču više privrednih subjekata da posluju u legalnoj zoni, kako bi država mogla prikupiti više poreza. Razumijemo da su posljednjih godina troškovi povećani, kako za privredu, tako i za državu, koja mora izmiriti svoje obaveze prema građanima, ali veliki broj subjekata koji legalno posluju treba biti podržan, a ne dodatno opterećen - poručio je on.

Miloš Radulović iz Ministarstva finansuja je kazao da od 2020. godine važi snižena stopa, koja je bila oročena i produžavana na predlog Vlade i poslanika, ali je zvanično prestala da važi krajem prošle godine.

- Razumijemo da je to stvorilo diskriminatorski ambijent prema hotelima, ali znalo se da je rok trajanja ograničen. Do kraja godine ćemo predložiti zakonsko rješenje koje će ujednačiti poresku stopu za sve ugostiteljske objekte, čime ćemo stvoriti povoljniji ambijent za čitavu ugostiteljsku djelatnost - istakao je on, dodajući da će biti formirana Radna grupa koja će se baviti ovim zakonom.

Ranko Jovović je apelovao da Ministarstvo finansija u Radnu grupu uključi predstavnike turističke privrede, kako bi ona mogla da sugeriše na vrijeme.

Igor Vujošević smatra da je neophodno PDV vratiti na 7% dok se ne donese jedinstveno rješenje.

- U ovakvoj situaciji imate primjer hotela koji će sa 50 zaposlenih da plati 11. 500 eura poreza na 50.000 prometa i ketering koji sa dva zaposlena plaća PDV 3.500 na isti iznos, I onda dobijamo potpuno neravnopravnu utakmicu - istakao je on, dodajući da treba uraditi sveobuhvatnu studiju prije donošenja novog zakonskog rješenja.

Rajko Malović kazao je da se ne smije zanemariti strateški cilj razvoja turizma u Crnoj Gori, a to je razvoj hotelske industrije, te da treba davati podsticajne mjere za ljude koji grade hotele i rade u ovoj oblasti, kako bi se dodatno motivisali, da ne bi i dalje imali situaciju da privatni smještaj čini 80% od ukupnog.

Prema riječima, Sava Martinovića iz hotela Maestral, stopa PDV-a predstavlja jedan od ključnih instrumenata ekonomske politike sa strane države a istovremeno i faktor koji utiče na cjelokupnu privredu,

- Sada praktično imamo diferencirane stope za istu vrstu usluge po vrstama objekata i to je apsolutno neprihvatljivo. Ministartsvo turizma nikako ne bi smjelo d dozvoli da se u kontekstu izmjena koje se pripremaju, rezultat bude ukupno povećanje obaveza za hotelsku crnogorsku privredu, ali i povećanje sive ekonomije - kazao je on.

Snežana Pekić, istakla je da je nephodno više raditi na suzbijanju sive ekonomije, te bolje kontrolisati privredne subjekte koji posluju nelegalno. Posebno se osvrnula na turističke agencije i neregistrovane objekte koji ne posjeduju rješenja za rad, te samim tim ne podliježu zakonodavstvu.

Dragan Purko Ivančević, Mac Sun D.M.C. Montenegro, kazao je da interes Crne Gore treba da bude razvoj hotelske industrije, koja predstavlja kičmu turizma.

- Resorno ministarstvu treba da obezbjeđuje zaštitu, unaprjeđenje i razvoj turizma, da ga normira i donosi poreske politike u dogovoru da turističkim poslenicima - kazao je on.

Prema njegovim riječima, neophodno je razvijati cjelogodišnju turističku destinaciju i raditi na konkurentnosti kako bi išli u korak sa zemljama u okruženju.

Savo Barac je ukazao na potencijale sportskog turizma, odnosno benefite koje bi naša zemlja imala kada bi iskoristila kapacitete za smještaj inostranih sportskih klubova koji bi se pripremali u Crnoj Gori.

- Apelujem da se ovo uvrsti u Strategiju razvoja turizma, jer bi to bio ozbiljan broj gostiju, a Crna Gora ima šta da pokaže - rekao je on.

Željko Cicović iz hotela Ami kazao je da turistička privreda mora precizno znati šta je očekuje u narednoj godini povodom izmjena PDV-a, kako bi u skladu sa tim planirali sezonu i potpisivali ugovore.

- Država mora više voditi računa o hotelijerima i uvažiti sugestije koje daju, te blagovremeno obavještavati o svim planiranim izmjenama zakona – istakao je on.

Željka Radak Kukavičić, NVO Biraj turizam, govorila je o inicijativi "Jačanje transatlantske saradnje u oblasti turizma između zemalja Zapadnog Balkana i Sjedinjenih Američkih Država".

Ona je kazala da je zajednička inicijativa šest zemalja Zapadnog Balkana – Crna Gore, Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije sa jedne strane i think-thank organizacije Transatlantic Leadership Network i NVO Biraj turizam sa druge strane.

- U okviru ove incijative, predviđena je realizacija više projekata i aktivnosti koje imaju za cilj rast turističkog prometa između zemalja regiona i SAD. Ona će doprinijeti boljem međusobnom razumijevanju i uspostavljanju bližih društvenih i ekonomskih veza, te kreiranje zajedničkog turističkog proizvoda i promovisanje ponude regiona na tržištu SAD - navela je ona.

Takođe je istakla da je potpisan Memorandum o saradnji na nedavno održanom Transatlantskom ekonomskom forumu Jugoistočne Evrope u Vašingtonu.

- Imajući u vidu profil američkog gosta, cilj projekta je da se kreira zajednički turistički proizvod koji će ispuniti očekivanja i zahtjeve američkih turista. Ključnu ulogu u ovom Projektu ima turistička privreda iz svake od država potpisnica Memoranduma, koja će i biti nosilac ovih aktivnosti - zaključila je ona.