BiH do visokog dohotka može za 16 godina

BiH je u periodu od 2005. do 2023. godine ostvarila značajan razvoj, prošla je kroz period rasta i makroekonomske stabilnosti, stekla je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ali uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije i dalje je poprilično daleko.

Pokazao je ovo izvještaj Svjetske banke za BiH "Ekonomski memorandum za zemlju", koji je posljednji put objavljen 2005. godine.

- Uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije poprilično je daleko. Za preokretanje ovakve putanje BiH bi trebalo da započne širu strukturalnu reformu ka produktivnijoj ekonomiji predvođenoj privatnim sektorom, te smanjenju zavisnosti od uglja - navodi se u memorandumu.

Nadalje se navodi da je BiH sa niskog dohotka 1999. godine prešla na viši srednji dohodak u 2010. godini, i to sa bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika od preko 4.000 USD, te su procjene da ako se rast prosječne stope BDP-a po glavi stanovnika, zabilježen u posljednje dvije decenije, nastavi, zemlja bi mogla dostići status visokog dohotka u narednih 16 do 17 godina.

- Osim toga, oprezna fiskalna politika od 2014. godine rezultirala je relativno niskim omjerom javnog duga na nivou BiH od oko 30 odsto BDP-a, uprkos značajnim rashodima entitetskih vlada usmjerenim na podršku firmama i domaćinstvima nakon pandemije 2020. godine i naknadnog inflatornog šoka 2022. godine - ističe se u ovom memorandumu.

Kako se navodi, valutni odbor je održavao stabilnost cijena, s niskim stopama inflacije koje su tokom posljednje dvije decenije bile izražene u jednocifrenom broju sve do globalnog inflatornog šoka, podržavajući blagostanje i konkurentni realni efektivni devizni kurs.

Naposljetku, spoljni deficit tekućeg računa značajno se poboljšao, dostižući rekordno nisku vrijednost od 2,5 odsto BDP-a u 2021. godini, sa oko 16 odsto BDP-a u 2005. godini.

- Realni rast BDP-a po glavi stanovnika u BiH nadmašio je susjedne zemlje, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, i to više zbog sve većeg odliva stanovništva, nego zbog veće stope rasta proizvodnje. S druge strane, rast stvarnog outputa u BiH je stagnirao u posljednjih 15 godina, shodno tome, kumulativni rast realnog BDP-a u BiH značajno zaostaje za njenim partnerima - ističe se u memorandumu.

Što je još važnije, konvergencija u realnoj potrošnji po glavi stanovnika stagnirala je na oko 40 odsto u odnosu na prosječnu zemlju EU u posljednjih 15 godina.

- U međuvremenu, zemlje regiona ostvarile su napredak u smanjenju ovog jaza, pri čemu je Crna Gora dostigla 60 odsto, Srbija 53 odsto, a Sjeverna Makedonija 51 odsto prosjeka. Ispod BiH je ostala samo Albanija, sa 39 odsto, s tim da je krenula od niže osnovice od 26 odsto 2005. Dakle, dok Albanija ubrzano sustiže prosječnu zemlju EU po životnom standardu, BiH jedva napreduje - stoji u ovom memorandumu, gdje se nadalje navodi da se trenutni model rasta i energetike u BiH neće moći održati, a očekuje se da će se rast prepoloviti za dvije decenije.

- Ovo će vjerojatno biti dodatno pogoršano zbog slabljenja izvozne konkurentnosti jer se na granicama EU traži prilagođavanje emisije uglja (CBAM). Dakle, pri trenutnom tempu strukturnih reformi, izgledi BiH da dovrši svoj prelaz u funkcionalnu tržišnu ekonomiju i ispuni ekonomske kriterijume za postizanje članstva u EU su slabi. Da bi se promijenila ova situacija, BiH bi trebalo da sprovede niz dubokih strukturnih reformi kako bi ojačala privatni sektor i produktivnu ekonomiju, te smanjila zavisnost od uglja - navodi su u memorandumu.

Nesrazmjerno veliki javni aparat i produktivnost rada koja stagnira od 2015. godine samo su neki od razloga koje koče dalji razvoj.

- Makroekonomske politike su imale tendenciju da favorizuju kratkoročne ciljeve na račun dugoročnog rasta, sa fokusom na podsticanje potrošnje, a ne ulaganja. Tekuća budžetska potrošnja, posebno na javne plate, penzije i socijalna davanja, ograničavala je kapitalne izdatke u proteklih 10 do 15 godina - ističe se memorandumom, gdje se naglašava da prilivi direktnih stranih investicija ostaju nedovoljni i znatno ispod regionalnih kolega, a produktivnost u BiH stagnira zbog malog privatnog sektora u sjeni prisustva velikog državnog preduzeća.

Tome u prilog idu i podaci da se relativna neefikasnost mnogih državnih preduzeća može dijelom pripisati uticaju političkog pokroviteljstva, koje ponekad daje prioritet osiguravanju izborne podrške putem strateškog zapošljavanja, umjesto da se fokusira na povećanje produktivnosti.

- Da bi se spriječilo usporavanje rasta dugoročnih trendova, mjere usmjerene na jačanje ukupne faktorske produktivnosti najviše obećavaju. Prema uobičajenom scenariju, očekuje se usporavanje dugoročnijeg realnog rasta proizvodnje u BiH zbog nepovoljne dinamike stanovništva i usporavanja TFP-a zajedno sa sličnim zemljama - navodi se u memorandumu.

U memorandumu se navodi i da je potrebno ponovo pokrenuti tranzicije na tržišnu ekonomiju kroz privatizaciju, restrukturiranje ili bankrot javnih preduzeća, posebno malih i srednjih preduzeća u državnom vlasništvu, čime se oslobađa potencijal privatnog sektora, i drugo, poboljšanjem efikasnosti i upravljanja državnim preduzećima.