U bivšoj Fabrici elektroda Plužine proizvodnja ni na vidiku - Za pokretanje potrebno milion evra

Pivljani su davno Fabriku elektroda Plužine (FEP) precrtali i prestali da se nadaju da će platu zarađivati u nekada jedinoj fabrici elektroda u regionu, a danas kompaniji koja bi se bavila proizvodnjom peleta, stiropora i obojenih metala. Jedino još novi vlasnik vjeruje, ili želi da vjeruje, da će nekadašnji FEP, a sadašnji Baš čelik, početi da radi.

- Hala je spremna, oprema je tu, ali nijesmo dobili kredit pa nemamo obrtna sredstva potrebna za nabavku sirovine i pokretanje proizvodnje. Nadam se, prema najavama novog premijera koji je pominjao neka dodatna sredstva, da će nova Vlada promijeniti "kurs" i imati više sluha za nas i nama slične i da ćemo početi sa proizvodnjom - kazao je Vijestima u početku projekt menadžer, a sada direktor i vlasnik imovine FEP-a, Branko Prodanović.

Za pokretanje proizvodnje, prema njegovim riječima, potrebno im je oko milion eura.

- Za livnicu, koja je montirana i spremna za proizvodnju, treba nam oko 600.000, a za peletaru 400.000 EUR. Fabriku stiropora jedino još nijesmo kupili jer nemamo sredstava, ali ne odustajemo ni od nje - tvrdi Prodanović.

U Fabrici elektroda Plužine, u pivskom selu Goransko, proizvodnja je obustavljena 2014. kada im je Elektroprivreda isključila struju zbog neplaćenih računa. Naredne godine Poreska uprava je uvela stečaj zbog duga za poreze i doprinose od skoro milion eura. Tada su 104 radnika ostala bez posla, a njih 37 je uspjelo da se penzioniše.

Imovinu FEP-a je 2018. godine kupio Nikšićanin Luka Mićković na 17. oglasu za 115.000 EUR. Novi vlasnik je u januaru 2021. najavio otvaranje pogona za proizvodnju peleta, stiropora i manje livnice.

- Pokušavao sam da nađem partnera i da nastavim posao sa elektrodama, ali niko nije bio zainteresovan, tako da sam morao da promijenim djelatnost. Ušao sam u poslovnu saradnju sa firmom Baš metal i očekujemo da će brzo krenuti proizvodnja peleta, kao i jedna ili dvije manje livnice koje će raditi manje odlivke. Imam neki dogovor sa Italijanima i očekujemo da u sklopu fabrike bude više djelatnosti - kazao je Mićković Vijestima u januaru 2021.

Postavljena je tabla sa novim nazivom firme, Baš čelik, stigla je i oprema, ali ne i proizvodnja.

- Dovezli smo veoma kvalitetnu italijansku opremu za proizvodnju peleta i obradu drveta, a tu je i livnica. Nedostaje još jedan dio opreme za proizvodnju stiropora. Predstoji nam montaža koju će uraditi italijanska firma, koja je i proizvođač opreme, zatim puštanje u rad i probna proizvodnja i realno je očekivati za nekih od 90 do 100 dana da će biti proizvodnja u nekom kapacitetu kako smo i zamislili - kazao je Prodanović Vijestima u januaru prošle godine.

U aprilu 2022. iz menadžmenta su kazali da će krajem maja u probni rad biti pušten pogon za proizvodnju peleta i livnica aluminijuma, da će probni rad trajati mjesec i da će angažovati dvadesetak radnika. Nakon probne proizvodnje, najavili su da će posao dobiti 30-40 radnika, uglavnom Pivljana, da će uspostaviti proizvodnju visokog kvaliteta i da će proizvodi, koji će uglavnom biti izvoznog karaktera, biti po standardima EU. I tako se iz mjeseca u mjesec najavljivao početak proizvodnje, uz obavezno "ako dobiju kredit i potrebna sredstva". U međuvremenu je Prodanović, kako je kazao, od Mićkovića kupio imovinu fabrike.

I dok su novac i početak proizvodnje i dalje na čekanju, sa neoročenim vremenom, i dok novi vlasnik i dalje, makar u planovima, ima pokretanje proizvodnje, Pivljani nijesu optimisti - navikli su da im jedino "baš obećanja ne fali".

Država je krajem 2015. radnicima uplatila doprinose i povezala radni staž do uvođenja stečaja, koji im nije bio povezan od 2007. i za tu svrhu izdvojila više od 976.000 EUR. Te iste godine je sproveden socijalni program i radnicima koji su završili na Biro rada, u pitanju je bilo njih 66, isplatila otpremnine u prosjeku od po 12.000 EUR i za tu svrhu izdvojila oko 675.000 EUR.

U trenutku uvođenja stečaja, radnicima su dugovali 33 plate, ali im je Fond rada isplatio šest minimalnih zarada u iznosu od po 222 eura po radniku, a ostatak im je isplatila Vlada ove godine. Proljetos je Vlada iz državnog budžeta, za bivše radnike FEP-a izdvojila 348.700 eura, a u septembru ove godine je donijela odluku da im za neizmirene zarade isplate drugu ratu pomoći u ukupnom iznosu od 355.000 eura.

Mapa: selo Goransko u Plužinama