Zemlje regiona tokom krize stagnirale u približavanju nivoa dohotka evropskom - U ovom trenutku migracije ključni izazov za kompanije

Z emlje regiona su tokom krize stagnirale u približavanju nivoa dohotka evropskom. Kako sada stvari stoje, procjenjuje se da će Crnoj Gori biti potrebno 40 godina da dostigne prosječan nivo dohotka EU i moraće da sprovede strukturne reforme i makroekonomske politike kako bi to ubrzala, poručila je viceguvernerka Centralne banke Crne Gore Zorica Kalezić.

Ona je na panelu "Kriza traje" koji je održan u okviru Konferencije o ekonomiji Privredne komore (PKCG) istakla ocjenu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da je ekonomija na pravom putu, ali se još nije izvukla iz nevolja. Usljed geopolitičke situacije, globalna ekonomija je ranjiva i praćena fragmentacijom, različitim nivoima protekcionizma i stvaranjem novih barijera za poslovanje.

- Iako se procjene cijene fragmentacije razlikuju, veća ograničenja međunarodne trgovine mogla bi smanjiti globalnu ekonomsku proizvodnju, do čak sedam odsto na dugi rok ili oko 7,4 biliona dolara, što je ekvivalentno ukupnoj veličini francuske i njemačke ekonomije - smatra Kalezić.

Sve to zajedno dovelo je do akceleracije inflacije do neslućenih visina u novijoj istoriji kaže viceguvernerka, dodajući da inflaciji treba dugo da se vrati na željene vrijednosti.

Prema njenim riječima, zemlje regiona su tokom krize stagnirale u približavanju nivoa dohotka evropskom. Kako sada stvari stoje, procjenjuje se da će Crnoj Gori biti potrebno 40 godina da dostigne prosječan nivo dohotka EU i moraće da sprovede strukturne reforme i makroekonomske politike kako bi to ubrzala.

Navela je da je Crnoj Gori potrebna nova strategija rasta koja se do sada zasnivala na infrastrukturnim projektima koji su najprije stvarali bumove, da bi potom došlo do pada, a pritom oni nijesu doveli do povećanja produktivnosti i nove vrijednosti.

- Neophodno je da budemo dio EU, jer želimo dijeliti njene vrijednosti, a ne samo EU standard, jer - jedno bez drugog nije moguće - zaključila je Kalezić.

Igor Lukšić sa Univerziteta Donja Gorica smatra da odgovor na aktuelnu krizu treba posmatrati iz tri ugla - konsolidacije javnih finansija, strukturnih reformi i unapređenja poslovnog ambijenta. Saglasan je sa ocjenama da bilježimo solidne makroekonomske parametre, BDP čije projekcije su da će do kraja godine iznositi 7 mlrd EUR, kao i pad učešća javnog duga.

- Međutim, jasno je da je rast ekonomije u posljednjih nekoliko godina dominantno pod uticajem inflacije i priliva novca od građana koji su došli iz drugih zemalja. Potreban je odgovor naše politike u smislu demografskih trendova, odnosno pitamo se ima li mjesta ambicioznoj demografskoj politici - rekao je Lukšić, dodajući da to pitanje treba da bude dio strukturnih reformi.

Naglašava da su sa stanovišta fiskalne konoslidacije parametri dobri, ali treba uzeti u obzir i rastuće rashode. Ipak, ocjenjuje da je svaka dalja korekcija u tom smislu vrlo rizična.

- Ovo nije trenutak za fiskalne reforme, jer je ranjivost onda potencijalno veća. Mi imamo sve parametre pregrijane ekonomije i ne treba dolivati ulje na vatru - kaže Lukšić.

U narednom periodu treba koristiti nove vidove finansiranja javnih izdataka putem zelenih obveznica, navodi on.

- Zašto naš prostorni plan ne bi bio zeleni prostorni plan. Ima prostora da sa EU institucijama radimo u tom pravcu - kaže Lukšić.

Prema njegovim riječima, aktuelne su teme reforma penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema, a u posebnom fokusu njegove diskusije bilo je unapređenje poslovnog ambijenta kako bi se privukle nove investicije.

- U domenu poslovnog ambijenta, primjetno je da imamo pad stranih direktnih investicija i to treba da brine kreatore politika, jer nije dobro sa aspekta održivosti finansija. Kako diverzifikovati privredu i povećati produktivnost u zemlji oslonjenoj dominantno na turizam? Treba diverzifikovati turističku uslugu, izaći iz klasičnog vida turizma i razvijati nautički, zdravstveni i druge vidove koji donose veću premiju - rekao je nekadašnji premijer.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dejan Šoškić govorio je, u svijetlu krize koja traje, koliko je BDP kao indikator kredibilna osnova koji može predstaviti rast jedne ekonomije, te šta sa njim u odnosu na kupovnu moć i broj stanovnika.

- Nominalni BDP je dobar približan pokazatelj ekonomske moći za zemlje sa sličnim nivoima cijena - kazao je on, dodajući da razvijene ekonomije mogu imati širok spektar različitih nivoa nominalnog BDP-a u lokalnim valutama, što može prouzrokovati značajne greške.

On navodi da nominalni BDP u SAD-u iznosi 25,46 biliona dolara, Kini 17,96 biliona dolara, Francuskoj 3,07 biliona dolara, Južnoj Africi 0,405 biliona dolara.

- Zbog toga moramo uzeti u obzir razlike u nivou cijena između različitih zemalja koje nisu obuhvaćene nominalnim kursnim razmjenama, te je stoga najpreciznija dostupna mjera BDP-a za međunarodno upoređivanje - naveo je.

Šoškić je istakao da ono što generalna javnost u regionu uočava jeste nekakav rast BDP-a koji nema svoju translaciju kada je u pitanju realno stanje.

- Možemo govoriti i o paritetu kupovne snage, kao alternativnom deviznom kursu, koji kaže da treba množiti sve proizvode i usluge da bi se dobio realan presjek stanja - kazao je on.

On se osvrnuo i na nivo zaduženosti, istakavši da se finansijska moć promijenila, pa su sada zapravo zemlje G7 one sa najvisočijim nivoom duga. Takođe, poručuje on, dešava se prelivanje globalne u lokalnu inflaciju, te je neophodno više govoriti o trendovima, kako bi se kreirale relanije procjene.

Profesor emeritus i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić ocijenio je da će se tek za deset godina znati da li je Hrvatska efikasno ušla u evropsku monetarnu uniju, kako to vide njeni susjedi.

- Mi smo deceniju u EU, ali imali smo krize koje distorziraju sliku o našoj uspješnosti. Smatram da se ipak nismo pripremili u potrebnoj mjeri - navodi on.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je, za razliku od najrazvijenijih zemalja EU, isuviše orijentisana na turizam, što nije dobro.

- Imamo dobre prihode od turizma, ali to treba da bude samo dobra dodatna djelatnost, a ne zasnivati ekonomiju na tome. Uostalom, dolaze nam strani turisti, rade nam strani radnici, a strani su i vlasnici hotela, pa po čemu je to hrvatski turizam? Zapadne države razvoj zasnivaju na industriji jer smo industrijsko društvo. Nove generacije treba da kreiraju nove indsutrije, za što su potrebna i nova znanja. Bojim se nijesmo stvorili podlogu za to - rekao je Jurčić.

Prema njegovim riječima, inflacija, kojoj svjedočimo, pokazatelj je bolesti strukture privrede.

U osvrtu na evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, Jurčić smatra da ovdašnji političari plasiraju pogrešnu sliku o tome.

- Naši političari ulazak u EU predstavljaju kao čarobno rješenje za probleme, ali nijesam siguran u to, naročito s ekonomskog stanovišta, iako podržavam Evropsku uniju. Ekonomska politika nije u nadležnosti EU već nacionalnih vlada. Čiji će proizvodi "juriti" ka jedinstvenom evropskom tržištu zavisi od efikasnosti nacionalnih ekonomskih politika. Moraju se stvoriti uslovi za vlastiti razvoj - zaključio je on.

Zoran Martinovski, finansijski ekspert, govorio je o problemima budućeg razvoja naših zemalja u svijetlu održivosti, obnovljive energije i zelene tranzicije.

On je istakao da je prošla godina bila izazovna, s visokim cijenama i visokom inflacijom, te nepovoljnim vremenskim prilikama. On navodi da se, prema najnovijem izveštaju Svjetske banke, očekuje da će rast BDP-a na Zapadnom Balkanu biti skroman, oko 2%, dok Crna Gora može očekivati nešto veći rast zahvaljujući turizmu.

- Ali sveukupno, da biste udvostručili BDP, trebaće vam 28 godina - kazao je on, ističući da je emigracija ključni izazov za kompanije u ovom trenutku.

- Najbolji ljudi odlaze, a to zaista može smanjiti produktivnost, ako naši najbolji talenti napuštaju region, onda se mijenja i cijela perspektiva - kazao je Martinovski.

On je apostrofirao da nam je neophodan novi ekonomski model, te više stranih direktnih investicija.

Kada je u pitanju zelena tranzicija i zeleno finansiranje, kazao je da su ključni problemi ekološki i socijalni faktori, kao i dobro korporativno upravljanje.

- Sada imamo obavezu prema zelenoj taksonomiji koja dolazi iz EU. Ako želite koristiti finansije od stranih institucija i komercijalnih banaka koje su dio međunarodnih organizacija i usaglašene s EU standardima, morate prilagoditi svoje poslovne modele kako biste zadovoljili ekološke, socijalne i standarde za dobro upravljanje - poručio je Martinovski.

Prema njegovim riječima, većina ljudi je i dalje nesvjesna promijenjene stvarnosti, kao i institucije. Stoga, navodi, neophodno je poboljšati obrazovni sistem i edukaciju na svim nivoima.

- Ključ je, rekao bih, kako preoblikovati poslovne modele u kompanijama, izgraditi kapacitete u institucijama kako bi podržali privatni sektor u prelasku iz tradicionalne u zelenu ekonomiju, te nacionalnu regulativu uskladiti sa novom zelenom taksonomijom - zaključio je on.