Poddeonica Ivan-Ovčari na Koridoru 5C imaće 11 tunela i 29 mostova - Za gradnju potrebno eksproprisati 229 zemljišne parcele

U pomenutoj studiji se dodaje da poddionica Ivan - Ovčari nalazi se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Trasa počinje odmah nakon južnog portala tunela Ivan i nastavlja se prema Konjicu, spuštajući se blizu lokaliteta Bradina i Zukići prema petlji Ovčari, gdje trasa završava. Projekt se nalazi na području sa izrazito nepovoljnim geomorfološkim uvjetima. Teren je brdovit i planinski s vrlo strmim padinama što znači da se većina dionice mora graditi u tunelima ili na vijaduktima/mostovima. Cijela dionica je predstavljena degradirajućom skalom, spuštajući se s 800 m na 400 m nadmorske visine s nagibima do 4%.

Koridor 5C produžetak je TEN-T mediteranskog koridora na zapadni Balkan, koji povezuje luku Ploče u Hrvatskoj sa Budimpeštom. Više od 325 km ovog koridora prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, od čega je 35% već u funkciji ili u izgradnji, dok je ostatak u pripremi.

Od izlaza iz tunela Ivan poddionica Ivan-Ovčar se spušta južno prema Konjicu u zakrivljenom poravnanju s velikim krivuljama radijusa, prolazeći pored naselja Bradina, Zukići, Pirići i Vrbljani. Planirano je izgraditi ukupno 22 tunelske cijevi (po 11 na svakom kolniku) i 29 mostova na oba kolnika. Najduži tunel dugačak je 1.050 m, dok je najduži vijadukt dugačak 822 m.Poddionica Ivan – Ovčari duga je 10,27 km i prostire se od sjevero-istoka prema jugo-zapadu. Na stacionaži 0+000,00 trasa se uklapa na prethodnu dionicu, tačnije na izlaz već izgrađenog tunela Ivan. Trasa se na kraju, na stacionažama 10+268,271, odnosno 10+254,821, uklapa u sljedeću dionicu Ovčari – ulaz u tunel Prenj. Uklapanje je izvršeno kako osovinski tako i niveletski.

Osovinski trasa je vođena sa dvije konstantno odvojene osovine udaljene minimalno 25 m zbog velikog broja tunela.

Trasa se visinski uklapa na dionicu prije i dionicu poslije. Visina trase na početku iznosi cca 790 m dok je na kraju cca 389 m. Ovo predstavlja savladavanje visinske razlike od 409 m na 10 km trase.

- Na ovoj dionici jako je bitno naglasiti da se u neposrednoj blizini planirane trase autoceste nalazi pruga Sarajevo Konjic. Na dijelu gdje je trasa utoceste nabliža pruzi (cca 7-9 m udaljnost ruba autoceste od srednjeg stuba i cca 20 m udaljenost od bočnih stubova) planiran je vijadaukt. Ovaj detalj kao i rješenje konstrukcija potrebno je detaljno razraditi u sklopu glavnog projekta i probati izbjeći položaje stubova u neposrednoj blizini pruge - ističe se u studiji.

Druga kritična tačka na ovoj poddionici jeste kamenolom Podorašac. Autocesta, tačnije njena lijeva traka, prolazi samom ivicom kamenoloma. Na ovo je potrebno posebno obratiti pažnju u daljnjoj izradi projektne dokumetacije.

Vidljivo je da imamo 11 tunela tj. 22 tunelske cijevi. Najduži tunel po dužini jedne cijevi je tunel T1 dužine 1.120 m, a najkraći tunel T7 dužine 65,88 m. Objekti su planirani i raspoređeni na obje osovine. Pravilo je da se na dijelovima tunela trake autoceste razdvajaju na udaljenost od 25m (udaljenost osovina). Ovo je propis i poštovan je u ovom projektu. Zbog situacionog rješenja i male razdaljine između tunela, osovine su čitavom dužinom razdvojene. Nije postojala mogućnost da se nakon tunela kolovozi spoje.

Materijal koji će se koristiti prilikom izgradnje poddionice Ivan – Ovčari je standardni građevinski materijal koji se koristi kod izgradnje saobraćajnica. Kada je riječ o gradivnim materijalima to je tampon ravnomjerne granulacije drobljenca, zatim prirodno drobljeni kamen, bitumen, beton, cement, šljunak. Prilikom izgradnje koristiće se određena količina vode za pripremanje materijala koji će se ugrađivati u trasu brze ceste kao i struja za proizvodnju.

U sklopu ovog projekta biće razmatrane i lokalne saobraćajnice koje su u pojasu autoceste. Prilikom prolaska autoceste veze sa nekim naseljima bit će prekinute. Da bi se to riješilo rade se poptunjaci, natputnjaci ili izmještanje postojećih cesta. Na ovoj poddionici većina postojećih cesta će ostati kao i do sada jer je omogućena njihova komunikacija ispod mostova autoceste. U području interesa postoji samo jedna magistralna cesta M17: granica s Hrvatskom na sjeveru – Doboj – Zenica – Sarajevo – Mostar – Čapljina – granica Hrvatske na jugu.

Izgradnjom poddionice Ivan-Ovčari biće zahvaćeno ukupno 283 zemljišnih parcela. Od ukupnog broja, 229 zemljišne parcele su u privatnom vlasništvu i biće predmet ekspropriacije dok su ukupno 54 zemljišne parcele u državnom vlasništvu.

poddionica Ivan Ovčari

Koridor 5c

autoput

autocesta

studija uticaja na okoliš

dionica Tarčin Konjic

izgradnja autoputa Konjic

tunel Ivan

petlja Ovčari

pruga Sarajevo Konjic