Firme iz Crne Gore, Hrvatske, Albanije i BiH osnivaju zajedničko preduzeće za pripremu izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda

Montenegro Bonus će sa još tri firme iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Albanije biti jedan od osnivača kompanije Jonsko-jadranski plinovod, koja će obavljati poslove vezane za pripremu izgradnje gasovoda koji će prolaziti kroz te četiri zemlje.

Osnivački kapital nove kompanije iznosiće 80.000 EUR, a Montenegro Bonus će imati jednaki udio u vlasništvu kao ostale tri kompanije, odnosno 25%, pišu Vijesti.

Sjedište zajedničke firme biće u Splitu.

Pošto je neophodno da se za osnivački kapital uplati 20.000 EUR, Ministarstvo kapitalnih investicija predložiće da se taj novac obezbijedi iz tekuće budžetske rezerve i da to Vlada odobri, a prethodno je zatraženo mišljenje Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) u vezi usklađenosti sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

AZK je u mišljenju navela da bi ovih 20.000 EUR za osnivački kapital predstavljalo pomoć male vrijednosti, shodno propisima kojima se uređuju pitanja državne pomoći.

Kako se u dokumentu AZK-a navodi, projektom Jonsko-jadranskog gasovoda (IAP) planirano je da se gasovodom poveže albanski grad Fiera i hrvatski Split.

IAP bi potom bio integralni dio Trans-jadranskog gasovoda, gdje se gas iz Azerbajdžana doprema preko Turske i Grčke u Italiju.

Predviđena ukupna dužina gasovoda je oko 511 kilometara, od čega je dionica kroz Crnu Goru duga oko 96 kilometara, a 37 kilometara cjevovoda bi bilo postavljano pod morem.

Prije 15 godina ministarstva Hrvatske, Albanije i Crne Gore, nadležna za oblast energetike, su pokrenula inicijativu za izgradnju IAP-a potpisivanjem deklaracije, a kojoj se kasnije pridružila i BiH.

Crnogorska Vlada je 2013. godine odredila Montenegro Bonus za operatora prenosnog gasa, a onda su 2018. godine u Azerbejdžanu predstavnici operatora prenosnih sistema gasa navedenih zemalja potpisali pismo namjere o osnivanju kompanije.

Nakon toga, hrvatska kompanija Plinacro dostavila je kompanijama-potpisnicama predlog statuta kompanije, radi davanja saglasnosti.

- Ovu kompaniju bi osnovala preduzeća u državnom vlasništvu zemalja učesnica u IAP projektu - Plinacro iz Hrvatske, Albgaz iz Albanije, Montenegro Bonus iz Crne Gore, BH Gas iz BiH, sa podjednakim udjelom u firmi i sjedištem u Splitu. Kompanija bi obavljala poslove vezano za pripremu izgradnje gasovoda koji će prolaziti kroz navedene zemlje, promovisanja i sprovođenja aktivnosti od opšteg interesa za ugovornice projekta, kao što su komunikacija sa EU organima, učestvovanje u radnim grupama nadležnih organa, saradnja sa internacionalnim tijelima - piše u mišljenju AZK-a.

Dodaje se da svaka članica projekta zadržava pravo samostalnog obavljanja poslova pripreme, izgradnje i upravljanja gasovodom koji se odnose na dionicu projekta koja se nalazi na teritoriji države u kojoj članica ima sjedište.

Na sajtu hrvatske kompanije Plinacro se navodi da je planirani završetak projekta 2025. godina, a da je kapacitet budućeg gasovoda pet milijardi metara gubnih godišnje, od čega bi snabdijevanje prirodnim gasom u Crnoj Gori iznosilo 500 miliona.

Navedeno je i da bi cjelokupan projekat omogućio otvaranje novog energetskog koridora za regiju srednjoistočne i jugoistočne Evrope, te Zapadnog Balkana.

Evropska unija (EU) uvrstila je IAP na listu projekata od zajedničkog interesa Energetske zajednice, dok se ovaj poduhvat nalazi i na jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata, koji je Vlada usvojila 2019. godine.

Montenegro Bonus

Plinacro Hrvatska

Albgaz Albanija

BH Gas

Ministarstvo kapitalnih investicija

Vlada Crne Gore

Agencija za zaštitu konkurencije

AZK

Jadransko jonski plinovod

Jadransko jonski gasovod

IAP

Trans jadranskog gasovod

zemni gas

gasovod

izgradnja gasovoda

izgradnja Jadransko jonskog gasovoda