NavMenu

Na Žabljaku i u Kolašinu u toku je gradnja 10 hotela visoke kategorije

Izvor: Pobjeda Ponedeljak, 05.12.2022. 16:49
Komentari
Podeli
Hotel Breza Kolašin (Foto: AIM studio/Idejno rješenje/screenshot)Hotel Breza Kolašin
Posebni program ulaganja od značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore predviđa izgradnju hotela visoke kategorije, zbog čega ćemo u narednom periodu imati dodatnih deset hotela visoke kategorije u Kolašinu i na Žabljaku, a što će ujednačiti regionalni razvoj i omogućiti boravak većeg broja turista u ovom dijelu naše zemlje, poručila je za Pobjedu v. d. generalne direktorice Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu doc. dr Olivera Blagojević Popović.

Kako je istakla strateški cilj je da postanemo visokokvalitetna, cjelogodišnja turistička destinacija, te su djelovanja a i rezultati usmjereni ka tome.

- Sve veći je broj projekata razvoja smještajnih kapaciteta i turističke ponude na sjeveru, tako da sada u sjevernom regionu trenutno imamo 14 hotela kategorije četiri zvjezdice ukupnih kapaciteta 985 ležaja i to u opštinama Kolašin, Žabljak, Berane, Pljevlja, Bijelo Polje i Mojkovac. Iako hotel sa pet zvjezdica još uvijek nemamo u sjevernom regionu, optimistični smo da ćemo na sjeveru dobiti u narednom periodu i hotel ove kategorije. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma koordinira aktivnostima na realizaciji razvojnih projekata na unapređenju turističke infrastrukture, što podrazumijeva projekte koji se finansiraju kroz kapitalni budžet i to kroz program "Unapređenje turističke ponude" - kazala je Blagojević.

Navodi da su razvojni projekti na unapređenju turističke infrastrukture u prvom redu ski centri na području Bjelasice i Komova - Ski centar Kolašin 1600, Ski centar Žarski i Ski centar Cmiljača, Durmitora - Ski centar na Savinom kuku i Hajle - Ski centar Štedim-Hajla, ali i prirodna atrakcija poput Đalovića pećine.

- Razvoj ovih razvojnih projekata uključuje izgradnju novih žičara, skijaških staza, sistema za vještačko osnježavanje, baznih stanica sa svim potrebnim sadržajima za posjetioce, pristupnih puteva, vodosnabdijevanje ski centara, elektro-snabdijevanje i drugu prateću turističku infrastrukturu, kao i obezbjeđivanje mehanizacije za nesmetani rad ski centara. Realizacija radova na ovim razvojnim turističkim projektima se sprovodi preko Uprave za kapitalne projekte, a ski centrima koji su aktivni, a to su Ski centar Kolašin 1600 i skijalište Savin kuk, upravljaju državna preduzeća Skijališta Crne Gore i Turistički centar Durmitor - kaže Blagojević-Popović.

Sa svim ovim učesnicima u procesu izgradnje, razvoja i rada ski centara Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma ostvaruje usku saradnju na realizaciji.

- Dosadašnja ulaganja u ski centre i razvojne projekte na sjeveru zemlje iznose gotovo 100 mil EUR - kazala je sagovornica Pobjede.

Naglašava da se najznačajnije infrastrukturne aktivnosti odvijaju na prostorima planina Bjelasice i Komova, Hajle i Štedima, Durmitora, kao i u Đalovića klisuri i da se svaki od navedenih projekata odlikuje jedinstvenošću.

Neki od projekata realizuju se u prelijepim zaštićenim prostorima, neki na udaljenim lokacijama na koje upravo ovi projekti skreću pažnju, a posebno je važno što se projekti grade u skladu sa najsavremenijim urbanističkim standardima.


Osam novih ski centara

Blagojević Popović naglašava da se Kolašin razvija velikom brzinom pogotovo od usvajanja plana za Bjelasicu i Komove 2010. godine kada je omogućena gradnja osam novih ski centara.

- Samo usvajanje planova nije dovoljno za privlačenje renomiranih investitora kakve imamo na našoj obali. Kapitalu je potrebna sigurnost i podsticaj, i to je nešto što obezbjeđuje svaka ozbiljna zemlja. Sa druge strane, država mora da zaštiti svoje interese u odnosu na navedeni kapital kome je osnovni cilj dalje uvećavanje i, ako je riječ o ozbljnom investitoru, partnerski odnos zasnovan na principu uzajamnog poštovanja koji obezbjeđuje održivost poslovanja - kazala je Blagojević-Popović.

Pored novih investicija, po njenim riječima, posebno je značajno i uvezivanje poljoprivrede sa budućim turističkim kapacitetima što dodatno doprinosi poboljšanju životnog standarda na sjeveru, otvaranju novih radnih mjesta kao i zaustavljanju migracije ljudi sa tog prostora.

- Ovo će, sigurna sam, doprinijeti i vraćanju određenog broja ljudi koji su već ostvarili značajne profesionalne rezultate u Crnoj Gori ili van nje - kazala je Popović-Blagojević.

Kao najznačajni realizovani projekat i prvi u nizu koji je izuzetno značajan za zimski turizam navodi Ski centar 1600.

- Država i dalje ulaže napore kada je riječ o unapređenju kapaciteta i ponude. Takođe, u toku su aktivnosti i investicije na izgradnji ski centara Cmiljača, Žarski, Štedim-Hajla, Savin kuk Durmitor, za koje ulažemo dodatne koordinacione napore kako bi se omogućilo da ove projekte što prije stavimo u funkciju - poručila je ona.

Program ekonomskog državljanstva, kako je istakla, uveden je sa ciljem razvoja države, odnosno sa ciljem privlačenja stranih investicija koje će intenzivirati razvojne projekte u sektoru turizma, poljoprivrede i prerađivačke industrije, i to na ukupnom području naše zemlje, a prije svega na sjeveru.


- Radi se o ukupnim planiranim ulaganjima u visini od 437,88 mil EUR na nivou cijele države, odnosno kapaciteta 2.657 smještajnih jedinica visoke kategorije. U biznis planovima pomenutih projekata je definisano da će se u okviru realizacije ovih projekata stvoriti mogućnost za otvaranje novih 1.811 radnih mjesta. Takođe, potrebno je istaći da je do sada u navedene razvojne projekte uloženo oko 90 mil EUR - kazala je sagovornica lista koja izdvaja na sjeveru devet od ukupno 15 projekata sa liste koji realizuju u sjevernoj regiji (jedan na Žabljaku, osam u Kolašinu), a vrijednost tih investicija je projektovana na 126,8 mil EUR.

- Dakle, u toku je izgradnja hotela Durmitor Hotel and Villas, Žabljak, po mješovitom modelu poslovanja, zatim u Kolašinu hotela Breza, po kondo modelu poslovanja, hotela Bjelasica 1450 po kondo modelu poslovanja, hotela K16 po kondo modelu poslovanja, hotela D sa depadansom E po kondo modelu poslovanja, hotelskog kompleksa Montis Hotel&Resort po kondo modelu poslovanja, hotela Magnum po kondo modelu poslovanja, hotela B po kondo modelu poslovanja i hotela Kolašin Resort and Spa, po kondo modelu poslovanja - kazala je Blagojević Popović.

Planirano je, kako je istakla, da stavljanjem u funkciju 1.129 smještajnih jedinica na sjeveru budu stvorene pretpostavke za otvaranje 816 novih radnih mjesta.

Što se tiče problema u investiranju navodi da su kod nekh projekata uočena odstupanja u odnosu na planiranu dinamiku realizacije, što je predmet dodatnih analiza u Ministarstvu.

- Kada je u pitanju realizacija ski centara, istakla bih da se susrijećemo sa određenim infrastrukturnim izazovima, posebno imajući u vidu da su lokacije budućih planinskih centara udaljene od gradskog jezgra i magistralnih puteva, a i za očekivati je, jer sve što je lijepo i očuvano, daleko je od današnjih urbanih sredina. Međutim, kao što sam i navela, ulažemo dodatne napore kako bismo navedene projekte u naredne dvije godine priveli namjeni - zaključuje Blagojević Popović.


Na padinama Hajle budući planinski centri

Osim Bjelasice i Durmitora Blagojević Popović navodi i izvanredne turističke potencijale rožajske planine Hajla sa njenim padinama Štedima, Ahmice, Rusolije, i na ovim lokacijama država već investira u cilju valorizacije ovih prostora i predjela.

- Dakle, ovo su nam budući planinski centri. Inicijative se šire i na druge opštine na sjeveru države, što uz planirane infrastrukturne radove, uvjerava da ćemo u vremenu koje je pred nama stvoriti uslove za izbalansiranu turističku ponudu na regionalnom nivou - kazala je Blagojević Popović.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.