Kriza autoindustrije šansa za proizvođače delova na Zapadnom Balkanu

Automobilska industrija u svijetu se nalazi u novom valu problema. Tek što je prošla kriza izazvana pandemijom i tržište se polako počelo oporavljati, uslijedila je nova i po riječima stručnjaka još teža kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i sankcijama Rusiji.

Zabrinutost za dostizanje brojeva iz prošle godine raste u svim zemljama regije, kao što brine i kvalitet uvezenih "polovnjaka". Razlog su dijelovi.

Prije tri godine je na svjetskom tržištu plasirano oko 80 miliona novih vozila. U 2020. je prodaja opala za više od 14 posto, na 68,6 miliona. U skladu sa ostvarenim prognozama, u 2021. autoindustrija je doživjela lagani porast prodaje na 70,5 miliona, odnosno za 2,77 posto, ali i dalje za oko 11,87 posto manje u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Za tekuću godinu je bio predviđen mali skok na nekih 75,2 miliona prodanih jedinica i tada se predviđalo da se ni u 2023. neće uspjeti doseći pretkrizni nivo. Tek 2025. se trebalo očekivati povratak brojkama koje su opisivale automobilsku branšu u vremenima prije korone.

Sve ovo su bile pretpostavke ako se pandemija stavi pod kontrolu i da nema nikakvih drugih poremećaja tržišta. Korona je uzrokovala preslagivanje unutar automobilskog tržišta na globalnom nivou, pa je po prvi put u Indiji prodano više automobila nego u Njemačkoj. S obzirom na sukob između Ukrajine i Rusije, očekuje se nastavak tog trenda.

U takvom stanju globalnog tržišta, autoindustrija na Zapadnom Balkanu vidi svoje šanse. Otvaraju joj se mogućnosti koje ranije nije imala.

- Automobilska industrija Evrope se okrenula dobavljačima koji su bliže Evropskoj uniji i to se pokazalo kao krucijalna šansa za naše kompanije. Upravo preslagivanje ili nearshoring dobavljača u lancima snabdijevanja, ali i proizvođača komponenti i dijelova za autoindustriju je svojevrsna "stoljetna šansa" za našu automobilsku industriju, ali i industrije koje su direktno/indirektno naslonjene na autoindustriju - smatra Armin Hodžić, voditelj Grupacije automobilske industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH.

Ono što je već evidentno jeste to da kompanije iz Bosne i Hercegovine dobijaju mnogostruko više upita za ponude u odnosu na predpandemijski period. Upravo ta činjenica, ukoliko se iskoristi na pravi način predstavlja komparativnu prednost, kako bi se autoindustrija Bosne i Hercegovine bolje pozicionirala u lancima snabdijevanja evropskih proizvođača.

- Pored trenutnog nearshoringa, šanse koja se mora iskoristiti, vrline koje krase automobilsku industriju Bosne i Hercegovine su tradicija industrijske proizvodnje, kupci komponenti i dijelova proizvedenih u Bosni i Hercegovini među kojima su najjače svjetske zemlje kao što su SR Njemačka (23 posto), Slovenija (12), Austrija (10), Italija (devet), Češka Republika (pet posto)… te kompanije koje posjeduju neophodne certifikate za poslovanje u ovom domenu, strateška lokacija za evropska, sjevernoafrička i bliskoistočna tržišta, povoljne trgovinske i druge sporazume kao što su CEFTA, EFTA, Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, preferencijalni trgovinski sporazum sa 27 zemalja EU, stabilan finansijski i povoljan porezni sistem i još mnoge druge pozitivne karakteristike - naglašava Hodžić.

Ipak, nedostatak dovoljnih količina čelika je već primjetan i kompanije koje se oslanjaju na tu sirovinu se susreću sa nemogućnošću nabavke dovoljnih količina, bez obzira što su i cijene znatno uvećane u posljednje vrijeme. Lageri čelika u kompanijama su poprilično oskudni i radi se na pronalasku alternativnih rješenja.

Ono što bh. kompanijama pogoduje je blizina i brzina isporuke, te se smanjena proizvodnja vozila kompenzuje povećanim upitima za ponude, odnosno zahtjevima za proizvodnju. Ovo se prvenstveno odnosi na kompanije koje imaju repromaterijal i čije poslovanje nije ugroženo.

- Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH zajedno sa predstavnicima autoindustrije Bosne i Hercegovine je nedavno učestvovala na sajmu automobilske industrije u Poljskoj. Tamo su potvrđene činjenice da Poljska traži nove dobavljače materijala i usluga, ali i kupce svojih proizvoda, sklopova i komponenti - poručuje Hodžić.

Ostaje problem kvaliteta polovnih vozila i adekvatnih dijelova za njih, povećanja njihove cijene na tržištu polovnjaka od 15 posto, kao i isporuka novih automobila koja se ne nalaze u autosalonima, a čekaju se od tri do devet mjeseci, ako ne i duže.