Pandemija ubrzava digitalizaciju - Restrospektiva 2021, investicije u oblasti IT i telekomunikacija

Potreba za digitalnim svijetom sada je jasnija nego ikada prije, pa i onima koji su bili skeptici. COVID-19 je definitivno jedan od glavnih pokretača digitalizacije uopšte. S proglašenjem pandemije virusa korona, kada su se tražili načini da se sve preseli na internet, za vrlo kratko vrijeme je proradila svijest o značaju digitalnih rješenja. O onlajn poslovanju su morali razmišljati svi, čak i oni koji nikada nisu bili prisutni na tržištu na taj način.

Korona je ubrzala i industrijsku digitalizaciju, pa smo tokom 2021. bili svjedoci sve većeg broja javnih oglasa kojim se pozivaju firme na uvođenje novih tehnologija i unapređenje proizvodnje.

Zato je i protekla godina bila u najmanju ruku izazovna za IT industriju, u smislu ponuđenih rješenja za brojne procese u svim segmentima društva, pa tako i za poslovnu zajednicu, bez obzira na oblast poslovanja. S druge strane, svjedoci smo da domaće softverske firme svoja rješenja i dalje mahom plasiraju na inostrana tržišta.

Ono na šta se BiH treba fokusirati u narednom periodu, jeste donijeti strateške odluke koje će podići svijest o značaju domaćeg IT proizvoda, kako bi ova grana dostigla svoj pun potencijal.

Pogledajmo koja rješenja i investicije su obilježile prošlu godinu u sektoru IT i telekomunikacija, i šta ste najviše čitali na eKapiji.

Visoko, prvo mjesto pripalo je banjalučkoj kompaniji Dwelt koja je prva u regionu razvila vlastito softversko rješenje namijenjeno kako snabdijevačima električne energije, tako i operatorima distributivnog sistema. Radi se o softverskom rješenju Platoforma X core i pXD.

- Naša vizija od starta same ideje, pa kroz njenu realizaciju, i sada kada govorimo o razvoju, podrazumijevala je da akcenat stavljamo na kompanije koje prodaju čistu energiju tj. energiju iz obnovljivih izvora – kazao je u izjavi za eKapiju Stefan Krneta, osnivač i direktor Dwelta.

Uz kontinuiran razvoj softverske platforme namijenjene za energetski sektor, tokom prošle godine počeli su da planiraju i projekat izgradnje prvog "energy cloud-a" u regionu.

Aktuelna tema tokom prošle godine bili su novi sistemi fiskalizacije u RS i FBiH. Smanjenje troškova ili dodatni nameti za privrednike, bila je ključna dilema, na šta je eKapija uz stručne sagovornike pokušala dati odgovor, i to je dospjelo na drugo mjesto naše liste.

Dok je u RS utvrđen Nacrta zakona o fiskalizaciji, u FBiH je na snazi novi Pravilnik o fiskalnim sistemima. Koliki će biti troškovi prelaska, da li će se kupovati novi uređaji ili će na postojeće instalirati softver, tehnička su pitanja koja su mučila privrednike.

Ono što do sada znamo je da će trošak fiskalizacije u RS snositi vlada ovog entiteta i on će iznositi oko 37 mil KM za sistem za upravljanje fiskalizacijom, dok će trošak nabavke ili subvencionisanja uređaja biti oko 13 mil KM za oko 40.000 obveznika. Kako je navedeno u Nacrtu zakona o fiskalizaciji RS, fiskalni računi nove generacije biće moguće, osim štampanjem, izdati i na druge načine, kao što je slanjem mejlom, aplikacijom, SMS-om, prikazom QR koda na ekranu itd.

S druge strane, prema novom Pravilniku o fiskalnim sistemima, koji je donijelo Ministarstvo finansija FBiH, za poslodavce u ovom entitetu znači da će u naredne tri godine morati promijeniti sve fiskalne uređaje o svom trošku. S obzirom na to da je cijena jednog fiskalnog uređaja skoro 1.000 KM, bez PDV-a, riječ je o značajnim troškovima, pogotovo za one koji imaju više kasa u svom sistemu poslovanja. Prema procjenama Vlade FBiH, do 14. maja 2020. godine bilo je 83.547 fiskalnih uređaja što znači da će, ukoliko ovaj pravilnik ostane na snazi, privrednici u FBiH dati 60 mil KM na zamjenu uređaja.

Prema posljednjim informacijama, zamjena fiskalnih kasa za poslodavce u FBiH biće odgođena.

Sve smo bliže izgradnji prvog naučno-tehnološkog parka u Republici Srpskoj, što se našlo na trećoj poziciji naše liste. Prema posljednjim najavama, njegova izgradnja će početi na jesen 2022. u okviru kampusa Univerziteta u Banjaluci. Podršku u procesu uspostavljanja NTP Banjaluka daće i NTP Beograd, a u skladu s tim krajem prošle godine je potpisan Memorandum o strateškom partnerstvu.

Memorandum su potpisali ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević i v.d direktora Naučno-tehnološkog parka Beograd Gordana Danilović Grković.

Rajčević je tom prilikom istakao da uskoro slijedi raspisivanje konkursa za izbor projektanta za naučno-tehnološki park, a nakon toga i okončanje pregovora sa kreditorima.

Sljedeću, četvrtu poziciju drži BH Telecom koji nastavlja ulaganja u optičku mrežu i razvoj novih digitalnih usluga.

- Optička infrastruktura je nosilac transmisijske mreže BH Telecoma, kako za fiksnu tako i za mobilnu 4G+ mrežu BH Telecoma, te je širenje optičke mreže neupitno kao podrška za uvođenje novih generacija mobilne mreže značajno veće propusnosti - naveli su iz ove kompanije za eKapiju.

BH Telecom predviđa puštanje u funkciju najmanje 25.000 novih optičkih vlakana godišnje.

Puštanje 5G mreže najavljuju za tri do četiri godine.

Prošle godine najavljena je i jedna od najvažanijih akvizicija u istoriji IT sektora BiH. Naime, kako su u oktobru prenijeli mediji, kompanija Asseco SEE, koja je dio međunarodne IT Asseco grupacije, preuzima sarajevsku kompaniju BS Telecom Solutions.

Akvizicija će biti realizovana po odobrenju regulatora, prenijeli su mediji, ne navodeći vrijednost transakcije, a u skladu sa vašom pažnjom to je na petom mjestu po čitanosti.

Na našoj listi našle su se još kompanija Telemax, koja je nakon solarne klupe proizvela i pametno autobusko stajalište u okviru City Gecko brenda, te Sarajevogas koji radi na razviju softverskog rješenja za obračun i naplatu potrošnje prirodnog gasa.