Nafta ili gas u CG očekuju se na dubini od 6,5 kilometara

Koncesionari Eni-Novatek kao i Energean imaju ozbiljan, profesionalan i odgovoran pristup istraživanju u Jadranu, saopštio je vršilac dužnosti direktora Uprave za ugljovodonike, Marko Adžić i dodao da su indikatori, za sada, pozitivni.

On je Pobjedi kazao da se najsavremenija tehnologija trenutno primjenjuje prilikom bušenja, jer je izazov da se na dubini od oko 6,5 hiljada metara pogodi željena koordinata.

Što se specifičnosti ležišta tiče, kako je naveo, još je rano bilo što reći i nada se da će uskoro imati preciznije podatke.

- Odrađena su seizmička snimanja, nakon čega je uslijedila interpretacija dobijenih podataka. Interpretacijom podataka i upoređivanjem sa off-set podacima, tj. podacima iz okolnih bušotina ukoliko postoje, napravili su se litološki profili gdje su se izvršile pretpostavke o akumulaciji nafte i gasa - kazao je Adžić.

On je dodao da samo bušotina može potvrditi tačnost prognoze i koji je fluid u ležištu.

- U našem slučaju radi se o karbonatnim stijenama gdje očekujemo da ćemo pronaći ugljovodonike. Indikatori za sada su pozitivni, nabušeni geološki prospekti se poklapaju sa prognoziranim, pa se nadamo da ćemo nabušiti uskoro i rezervoar stijenu, ali to ne mora da znači da ćemo pronaći ugljovodonike i da će ležište biti komercijalno - rekao je Adžić.

Prema njegovim riječima, cijenu bušenja diktira najviše berzanska cijena nafte, tako da su troškovi bušenja povoljniji u poređenju sa periodom prije pandemije.

Adžić je naveo da tragovi i slojevi nafte postoje i u bušotinama koje su rađene 90-ih godina kako u moru, tako i na kopnu.

- Tadašnja tehnologija i pristup istraživanju se mnogo razlikovao od današnjeg, pa smo bili ograničeni u daljem traganju za naftom ili gasom - kazao je Adžić ističući da ćemo, pronalaskom komercijalnih rezervi, postati interesantnija destinacija za ulaganje i istraživanje.

On je rekao da, samim tim, očekuju veliku zainteresovanost za sljedeći tender.

- Ovo može biti prekretnica Crne Gore, jer bismo se sredstvima od nafte i gasa brzo oslobodili dugova, standard i kvalitet života bi porastao, a stečena sredstva bi se ulagala u obnovljive izvore energije gdje bi išli na putu razvoja energetske nezavisnosti, turizma, obrazovanja, medicine i razvijanju drugih grana industrije - tvrdi Adžić.

Nakon pronalaska ležišta potrebno je dvije godine da dođe do eksploatacije.

- Ja bih ipak rekao da je to minimum, jer su za ozbiljan pristup i efikasnu proizvodnju potrebne detaljne i zahtjevne analize i studije razrade ležišta za efikasnu iskorišćenost i proizvodnju. To će biti veoma izazovno za sve nas sa aspekta upravljanja resursom - kazao je Adžić.

On je podsjetio i da se sada često čuje pojam "zelena tranzicija".

- U današnje vrijeme ovaj izraz se često koristi, ali se isto tako često ne razumije. Cilj i svrha zelene tranzicije je smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte koji se smatraju odgovornim za klimatske promjene. Samim tim iako se ozbiljno radi na pronalasku kolektora koji bi emisiju gasova doveo na prihvatljivu ili na nultu stopu, sa druge strane imamo "zeleni pokret" koji vrši pritisak na prestanak upotrebe fosilnih goriva - kazao je Adžić.

Ugljovodonici su, kako je dodao, energenti broj jedan trenutno u svijetu i prosto nije moguće potpuno ih izbaciti ili zamijeniti.

- Svijet trenutno ne raspolaže znanjem i tehnologijama kojim bi se nadomjestila potrebna energija. Mnoge zemlje poput Amerike, Rusije, Kanade, Kine, Indije, Australije, Norveške, Engleske opredijelile su se da, pored naftne industrije, razvijaju tehnologiju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Takođe, veliki je akcenat na razvijanju kolektora i smanjenju emisije ugljen-dioksida - kazao je Adžić.

On je naveo da trenutno raspolažu znanjem i tehnologijama koje bi mogle nadomjestiti energiju iz fosilnih goriva.

- Sa druge strane, ovo bi stvorilo veću energetsku zavisnost država koje same ne mogu da obezbijede energiju za svoje potrebe, a samim tim stvorio bi se novi svjetski poredak - zaključio je Adžić.