Potencijalni rod maline loš, a izvoznici prošlogodišnju prodaju po 250 dinara

- Kupine su prošle godine otkupljivane po cenama od 30 do 60 dinara po kilogramu, a sada su ih izneli iz hladnjača i prodaju po 200 do 250 dinara i niko ne pita da li su platili porez na ekstraprofit i šta radi antimonopolska komisija - rekao je predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Dobrivoje Radović za Betu.

U trenutku kad izvoznici prodaju malinu prodaju po visokim cenama, objavljene su i prve procene roda ovog voća u Srbiji, za koji se smatra da će ove godine biti upola manji od prosečnog - oko 40.000 tona.


Proizvodnja u svetu pala

Radović kaže da je ove godine velika potražnja za crvenim zlatom i da bi ih kupovali, kako Turska, tako i skandinavske zemlje, jer je pala proizvodnja i u svetu. U Čileu, koji pripada zemljama najvećih proizvođača maline i gde se završava berba, prinos je, kako je rekao, manji 55%, a proizvodnja je pala i u Poljskoj koja je takođe među pet.

Stručnjak za jagodasto voće Aleksandar Leposavić rekao je da je ova proizvodnja u Srbiji, ali i u svetu u krizi.

- U Srbiji pod malinom, prema statističkih podacima, ima 24.000 hektara što nije tačno. Manipuliše se podacima i o površinama i o količinama tog proizvedenog voća - rekao je Leposavić.

Istakao je da su u toj proizvodnji pre više godina napravljene greške i da "radna tela koja su 2018. godine, uključujući i Savet za malinu, sačinjena od nekompetentnog stručnog i nereprezentativnog proizvođačkog i prerađivačkog kadra".