Četvrtina programera Srbije radi u Novom Sadu - Fakultet tehničkih nauka rasadnih stručnjaka

Departman za računarstvo i automatiku na Fakultetu tehničkih nauka je najzaslužniji za brz i kvalitetan razvoj računarstva u Novom Sadu, po kojem je ovaj grad, postao poznat u poslednjih 20 godina, naglašava za list Dnevnikdirektor pomenutog departmana doc. dr Miodrag Đukić.

On navodi kako se specifičnost tog departmana oslikava u uravnoteženom odnosu između Odseka za automatiku, geomatiku i upravljanje sistemima, Odseka za primenjene računarske nauke i informatiku i Odseka za računarsku tehniku i računarske komunikacije. Prema rečima Đukića, spoj tih tema i oblasti se pokazao kao izuzetno dobar, jer je iznedrio studijski program Računarstvo i automatika (neformalno poznat i kao E2), koji je postao "neka vrsta prepoznatljivog obeležja kvaliteta i zametak iz kojeg je sve krenulo".

Pored pomenutog programa, departman je nosilac i drugih brojnih studijskih programa, kako na osnovnim akademskim studijama, tako i na master i doktorskim studijama, dok je nosilac i jednog programa osnovnih strukovnih studija.

- Pokrivamo celo računarstvo i naši diplomci sa znanjem koje ponesu odavde nemaju problem da se zaposle. Okvirno, ukupan broj studenata na studijskim programima čiji je nosilac naš departman je oko 2.500 do 3.000, odnosno oko petine svih studenata na FTN-u. Iako je broj maturanata u blagom padu, FTN beleži svake godine povećanje broja prijavljenih kandidata. Naš departman tome znatno doprinosi. Na primer, na poslednjem upisu, od svih prijavljenih kandidata za osnovne akademske studije, oko trećine se prijavilo na studijske programa koje vodi naš departman. Zasluge za to leže u stručnosti nastavnika i saradnika na departmanu, ali i u privlačnosti samog računarstva - ističe Đukić.

Miodrag Đukić dodaje kako zainteresovanosti budućih studenata za računarstvom doprinosi i pogodno stanje na tržištu, gde je potreba za takvim znanjima sve veća i veća, a mogućnosti zaposlenja široke i povoljne.

- Novi Sad predvodi Srbiju u ovoj oblasti i zaista je centar računarstva. Po jednom istraživanju, broj programera po glavi stanovnika najveći je u Novom Sadu. U Novom Sadu radi četvrtina svih programera u Srbiji, a u Beogradu oko 40%, međutim, Beograd ima preko pet puta više stanovnika. Takođe, u apsolutnim brojevima, najviše programera u Srbiji dolazi upravo sa FTN-a i sa Departmana za računarstvo i automatiku - navodi Đukić.

Da taj departman drži korak sa stanjem u struci i inovira predmete i studijske programe dokazuje novina opremanja dve najmodernije laboratorije za razvoj automobilskog softvera, a Miodrag Đukić ističe kako je Departman za računarstvo i automatiku prvi u Srbiji uveo predmete koji se bave tom aktuelnom oblašću.

On navodi kako ove godine FTN završava reakreditaciju skoro svih svojih studijskih programa, uz dodatak doktorskih studija iz multidisciplinarne oblasti biomedicinskog inženjerstva te da su u tom procesu, studijski programi malo promenjeni i osveženi. Većinu tih novih verzija studijskih programa studenti će, prema rečima Miodraga Đukića, početi da slušaju već u narednom semestru.

- Neki dugoročni planovi obuhvataju sasvim nove studijske programe, recimo specijalizovani program master akademskih studija iz oblasti veštačke inteligencije i osnovne akademske studije iz oblasti računarskog inženjerstva - otkriva Đukić.

Dodaje da je glavna novina za sledeću školsku godinu nova zgrada, tj. Naučno-tehnološki park:

- Naš departman je nakon godina funkcionisanja u vrlo otežanim prostornim uslovima, konačno dobio svoje mesto u novoj zgradi, kao i nove računare i uređaje. To je od ogromnog značaja za departman. Studente, dakle, dočekujemo u modernom prostoru, sa osveženim učionicama i laboratorijama. Naravno, sve to u verovatno izmenjenom načinu održavanja nastave, u skladu sa uslovima koje nameće zdravstvena situacija.

Studentima koji pohađaju studijske programe Departmana za računarstvo i automatiku i na osnovnim i master studijama se podrazumeva obavljanje stručne prakse za koju postoji široka lepeza firmi. Osim toga, doc. dr Miodrag Đukić navodi kako se neki diplomski radovi obavljaju u saradnjama sa firmama što, kako kaže, omogućava studentima da se susretnu sa stvarnim industrijskim problemima. On ističe kako mogućnost zaposlenja uvek postoji jer su firme veoma zainteresovane za zapošljavanje diplomaca, dok veliki broj studenata odabere stipendije firmi još na prvim godinama studija.

- Tržište trenutno traži više kadrova nego što mi kao fakultet, ali ni mi kao Srbija, možemo da pružimo. Prijatno je biti naš diplomac u ovom trenutku, ali nikada ne možemo biti sigurni koliko će taj trenutak da traje. Za sada je važno izdržati pritisak za što bržu i veću "proizvodnju" inženjera, i u tom smislu raditi na održavanju kvaliteta i spremati sposoban kadar koji će kasnije moći da se nosi sa svim izazovima - naglašava Đukić.