Najjeftinija hrana u Srbiji - pregled cena u hipermarketima u zemljama regiona

Pregled cena u hipermarketima u zemljama regiona pokazuje da se one razlikuju u proseku oko 25%, dok je korpa sa osnovnim životnim namirnicama domaće proizvodnje najjeftinija u Beogradu. Hrana je najskuplja u Ljubljani i Zagrebu, dok su nam po cenama najbliži Budimpešta i Sarajevo.

I dok je beli hleb na rafovima naših maloprodaja najjeftiniji, košta od 30 do 40 dinara, u Podgorici je, primera radi, dvostruko skuplji. Hrvatski potrošači za "običnu" veknu izdvajaju gotovo šest kuna, odnosno oko 80 dinara, a slično je i sa drugim namirnicama.

U centrali "Mercatora" u Ljubljani objašnjavaju da njihovi kupci mesečno za hranu izdvajaju od 350 do 400 EUR. Razlog tome je što kilogram brašna plaćaju 1,1 EUR, što prevedeno na našu valutu iznosi više od 105 dinara, a limenku "laškog" piva oko 95 dinara.

Slično je i u Zagrebu. U hipermarketima najvećeg hrvatskog trgovinskog lanca "Konzum", kilogram jabuka skuplji je četiri puta nego u Beogradu, a za litar zejtina hrvatski potrošači izdvajaju i do 50 dinara više.

Iako se može učiniti da je prosečnom srpskom kupcu najlakše da napuni potrošačku korpu, to nije tačno. Takvo poređenje cena ne daje potpunu sliku o tržištima zemalja regiona. Kako bi se uvidelo koliko realno vredi potrošačka korpa, cene bi valjalo "ukrstiti" sa prosečnom zaradom.

U Srbiji ona iznosi nešto više od 330 EUR, a u Hrvatskoj 750. Prosečan Slovenac mesečno zaradi 930 EUR, dok se za one koji imaju platu 600 EUR smatra da žive na granici siromaštva. Sarajlije su nam najbliže po visini prosečne plate, jer mesečno u proseku zarade oko 390 EUR, pa su i cene slične. U hipermarketu "Interx" u tom gradu mleko, jabuke i pirinač koštaju gotovo isto koliko i u našim prodavnicama, a stanovnici BiH, kao i građani Srbije, kupuju i najjeftiniji hleb u regionu. Bela vekna u slovenačkim marketima ovde košta manje od jedne konvertibilne marke, odnosno 46 dinara.

Što se proizvoda iz Srbije tiče, na rafovima hipermarketa u Sloveniji i Hrvatskoj ima najviše slatkiša, dok je u Budimpešti nemoguće pronaći srpske brendove.

– Najprodavaniji i najprepoznatljiviji srpski brendovi u Sloveniji su "Jaffa" i "Smoki". Oko 30% proizvoda na našim rafovima je iz uvoza, i to uglavnom iz zemalja Evropske unije, dok iz takozvanih trećih zemalja, u koje spada i Srbija, dobijamo oko 5% artikala – objasnila je Aleksandra Kocmut, direktor sektora za razvoj prodajnih formata u "Mercatoru".

Cene proizvoda iz Srbije u Ljubljani su iste kao i u Beogradu. Kesica od 50 grama "Smokija" košta oko 30 dinara, a kutija "Jaffe” od 150 grama oko 75 dinara. Ni u Zagrebu nije mnogo drugačije. U "Konzumu" objašnjavaju da hrvatski potrošači rado kupuju "Plazmu", koja je tridesetak dinara skuplja nego kod nas. Kutija sa 150 grama ovog keksa u Hrvatskoj košta 7,99 kuna, odnosno oko 105 dinara.

– Naši potrošači rado kupuju i čips iz Srbije koje proizvodi "Marbo", keks "Noblice", ali i vina poput "Ždrepčeve krvi" – istakao je Ivan Gadže, direktor logistike trgovinskog lanca "Konzum".

Sarajlije se, s druge strane, svakodnevno vraćaju iz nabavke sa robom iz Srbije. Prašak za veš "Merix", kafa "Grand", kečap "Polimark", ulje "Vital", "Imlekov" jogurt i mleko, mineralna voda "Knjaz Miloš", samo su neki od proizvoda koji se mogu naći u gotovo svakom hipermarketu u Bosni i Hercegovini, dok su "Carnex" šunka i pašteta proizvodi iz Srbije koji se najbolje prodaju u Podgorici, kažu u crnogorskom trgovinskom lancu "Voli".

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 15.12.09.)