Čekajući "hard diskonte" - svetski trgovinski lanci stižu u Srbiju
Roba u kutijama, nesređene zalihe na policama i mnogo artikala nepoznatih proizvođača, slika je na koju potrošači u Srbiji nisu navikli. Ali, ako bi takvi megamarketi nudili i najniže cene, za verovati je da bi se mnogi okrenuli "hard diskontima", kako se oni u svetu zovu.
Pogotovu sada kada nam preti "tanjenje" novčanika i opadanje kupovne moći.
– Postoji i kod nas potreba za ovakvim trgovinskim lancima – kaže dr Stipe Lovreta, jedan od autora Strategije razvoja trgovine.
– Možemo ih očekivati već u bliskoj budućnosti, jer je u Srbiji pri kraju izgradnja moderne trgovinske mreže. U nekom obliku diskontni lanci već postoje. Prvi je "Tempo", i to je dobro. Baš na ovom primeru se vidi da je kupac i te kako spreman da traga za nižim cenama. U veleprodaji imamo i "Metro", takođe sa vrlo pristupačnim cenama.
Prema njegovom mišljenju, u uslovima ekonomske krize slede ozbiljnije promene u trgovini Srbije, pa se može reći da su nam i diskontni lanci pred vratima. Eventualno značajnije opadanje kupovne moći primoraće trgovce da ih ubrzano grade, a postoji mogućnost da stignu i strani trgovci, čija je strategija samo razvoj takvih trgovina.
I najnovije istraživanje konsultantsko-revizorske kuće "Deloitte" pokazalo je da su nove navike potrošača, formirane usporavanjem rasta globalne ekonomije, otvorile prostor daljem širenju diskontnih lanaca. Među deset najmoćnijih su tri nemačka – "Metro", "Schwarz", u čijem sastavu su "Lidl" i "Kaufland", kao i "Aldi", koji se, zahvaljujući dostignutom godišnjem prometu koji premašuje 58 mlrd USD, prvi put našao na listi prvih 10. Najveći pomak, prema "Deloitte" istraživanju, zabeležio je "Aldijev" glavni konkurent "Schwarz", koji je u poslednjih pet godina ostvario rast od 12,6%.
Diskontni lanci su prethodnih godina otvarani na periferijama gradova. Računalo se na siromašnije slojeve potrošača, a danas se u razvijenim evropskim gradovima sve više grade u bogatijim četvrtima. Zbog globalnog poskupljenja hrane, ali i rasta cena drugih proizvoda, i takozvani srednji sloj, pa i imućniji su, izgleda, otkrili "čari" takve kupovine.
Diskontni lanci su se već približili Srbiji. "Lidl" i "Aldi" su najpre stigli u Sloveniju. To tržište je spremno dočekalo konkurenciju, jer je "Mercator" već tada stvorio svoj diskontni lanac "Hura". "Mercator" je takve trgovine trebalo da otvori i u zemljama u regionu, u kojima već ima maloprodajne markete. Nema najava da će taj slovenački trgovac otvarati diskonte i u Srbiji, dok je srpski "Tempo" već zakoračio na tržišta u regionu.
U Hrvatskoj su "hard diskonteri" prošli nešto slabije od očekivanja. "Lidl" je, prema izveštaju koji je objavljen sredinom prošle godine, na tom tržištu poslovao sa velikim gubitkom. Takav koncept trgovine nije se baš dopao prosečnom kupcu u Hrvatskoj. Hrvati su, baš kao i potrošači u Srbiji, naviknuti na brendirane proizvode i spremni su da plate kvalitet i poznatu robnu marku. Njihovi potrošači, navodno, traže veći izbor i ne žale novac da kupe markirane proizvode, pa čak i kada su skuplji.
Prilike su se od sredine prošle godine, ipak, promenile. Sve više potrošača juri za nižim cenama. U prilog tome ide i podatak da se kupci okreću jevtinijim, takozvanim trgovačkim robnim markama. Takvi proizvodi su danas sastavni deo ponude trgovaca i dobro se prodaju, bez obzira što su na rafove stigli bez marketinške i logističke podrške dobavljača. Njihova glavna preporuka je cena. Poverenje potrošača stiču i time što su njihovi proizvođači uglavnom poznati kupcima. Tako u hard diskontima u Velikoj Britaniji "Aldi" pod imenom vlastite robne marke nudi i luksuzne proizvode – dimljeni losos, sireve, vina, maslinovo ulje. Ne razlikuju se mnogo od brendova poznatih proizvođača, ali su jeftiniji, jer ih ne prate skupe marketinške kampanje.
I "Delta Maxi" je, po ugledu na velike svetske trgovce, od 2002. godine stvorio oko hiljadu proizvoda sopstvene marke, a njihove cene su 20–30% niže od "zvučnih originala". "Delta" se, očigledno, pripremala da na domaćem terenu spremno dočeka trku sa mogućim hard diskontima stranih kompanija kojih, bar za sada, još nema. Ni u najavi.
(Napomena:tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 26.1.2009.)