Može li Poglavlje 29 da ugrozi trgovinski sporazum sa Rusijom?

Otvaranjem pregovora u Poglavlju 29 ne menja se carinska i trgovinska politika Srbije, a na snazi su svi postojeći sporazumi koje je naša država zaključila. Tek kad Srbija postane punopravni član EU, moraće da primeni i carinske i trgovinske propise koji važe za sve zemlje članice.

Kako za Blic kažu u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, Srbija dok ne postane punopravni član vodi samostalno svoju spoljnotrgovinsku politiku.

- Kao izazov nameće se obaveza Srbije da najkasnije do dana pristupanja EU stavi van snage sve postojeće sporazume o slobodnoj trgovini koje ima - CEFTA, EFTA, Turska, Rusija, Belorusija i Kazahstan - ističu u ministarstvu.

S obzirom na to da EU ima zaključene bilateralne sporazume sa svim CEFTA članicama, nakon pristupanja Srbije EU će zaključiti dodatne protokole kojiima će se obezbediti povlašćeni uslovi za srpski izvoz na nivou tradicionalne trgovine Srbije sa svakom pojedinačnom CEFTA članicom.

EFTA je deo Evropskog ekonomskog prostora i u tom smislu se ne očekuju promene u trgovini Srbije sa ovim zemljama nakon pristupanja EU. Takođe, pošto je Turska u carinskoj Uniji sa EU u delu koji se odnosi na industrijske proizvode, ne očekuju se izmene u pristupu tom tržištu, sem eventualno u delu koje se tiču poljoprivrednih proizvoda.

- Ulaskom u EU prestaće da važi sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, Kazahstanom i Belorusijom. Ali, ako se uzme u obzir da je EU naš najveći spoljnotrgovinski partner i da se na ovo tržište plasira 65% našeg izvoza, kada se tome priključe i zemlje CEFTA sa kojima će se posebno pregovarati adaptacija sporazuma, nakon našeg ulaska u EU, radi se o tržištima na koja se plasira skoro 85% našeg izvoza - objašnjavaju u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.

Sva ostala tržišta sa kojima Srbija ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini učestvuju u srpskom izvozu sa samo oko 7%. U tom smislu, naglašavaju u ministarstvu, korist od pridruživanja EU je višestruko veća, nego što bi bio gubitak od prestanka primene sporazuma o slobodnoj trgovini, sa bilo kojim izvoznim partnerom.

Pristupanjem u EU, naša država će moći da koristi preferencijalni i povlašćeni pristup tržištima sa kojima je Evropska unija već zaključila sporazume o slobodnoj trgovini, kao što su Južna Koreja, Čile, Meksiko, zemlje Južnog Mediterana, Južnoafrička Republika, Singapur...

Posebne povoljnosti će moći da se koriste i kada su u pitanju zemlje sa kojima EU trenutno vodi pregovore o zaključenju sporazuma, kao što su SAD, Japan, Indija, zemlje Golfskog zaliva...