Firme iz bivše Jugoslavije zainteresovane za izgradnju "Beograda na vodi"

Najveće građevinske firme sa prostora bivše Jugoslavije odlučile su da udruže izvođačke, tehničke i finansijske kapacitete. Kompanije žele da učestvuju u predstojećim velikim investicijama u regionu, među kojima je i projekat "Beograd na vodi".

Predstavnici najvećih građevinskih firmi su na skupu u Beogradu, u organizaciji privrednih komora Republike Srpske, BiH, Makedonije i Hrvatske, razmatrali na koji način bi mogao da se oporavi građevinski sektor, koji je u krizi u svim zemljama regiona, a sve u cilju ponovnog povratka na arapska, afrička, ruska, južnoamerička i druga tržišta, gde je nekada jugoslovenska operativa bila veoma cenjena.

Oni su poručili da je objedinjavanje kapaciteta odgovor na krizu, ali i da građevinska branša u svakoj zemlji mora da izvrši pritisak na državne institucije kako bi se obezbedila veća podrška za zajedničko učešće u velikim projektima na regionalnim i ostalim tržištima.

Na satanak su pozvane vodeće kompanije iz BiH - "Širbegović", "Hering" i "Euroasfalt" , "Integral" i "Krajina", Makedonije - "Granit", "Beton", "Žikol" i "Inkom inženjering" i Srbije - "Mostogradnja", "Energoprojekt", "Jedinstvo", "Putevi Užice", "Planum", "Deneza", "Hidrotehnika - hidrogradnja", "Konstruktor" iz Splita, "Hidra" iz Slovenije i druga hrvatska i slovenačka preduzeća.

Na skupu u Privrednoj komori Srbije (PKS) istaknuto je da skoro svi građevinari u regionu imaju problem sa likvidnošću i uposlenošću kapaciteta, da nemaju odgovarajuće garancije, ali i da nedostaje podrška političara.

- Nažalost sve dobre inicijative dolaze u najgore vreme, koje je izazvano pre svega lošim investicionim ambijentom u prethodnom periodu - rekao je novinarima savetnik predsednika PKS Aca Popović dodajući da zato sve građevinske firme u regionu imaju slične probleme.

On je kazao da je PKS inicirala i na nivou Srbije da se zbog očekivanih ozbiljnih investicija u budućnosti objedine potencijali, jer mnoge firme nisu radile poslove koji će se tražiti u tim velikim projektima.

- Ideja je da pravimo ozbiljne konzorcijume koji bi mogli da odgovore na sve zahteve investitora iz javnog i privatnog sektora - naveo je Popović.

On je istakao da je druga važna stvar pitanje nedostajućih garancijskih kapaciteta banaka i fondova i da je važno da države u regionu pomognu građevinare kako bi u zemlji i inostranstvu mogli da nastupaju sa garancijama koje nisu skuplje, ili su na nivou, garancija koje obezbeđuju kompanije iz konkurentskih zemalja.

Ukoliko nema jeftinih garancija onda će naši građevinari u startu biti za nekoliko procenata skuplji, dodao je Popović.

- Zato tražimo pomoć države u stvaranju jednog garancijskog fonda, koji ne bi bio investicioni, već za obezbeđivanje ravnopravnog nastupa našim kompanijama u zemlji i inostranstvu - istakao je taj stručnjak PKS.

Popović je rekao da je građevinarstvo kao grana privrede u bivšoj Jugoslaviji dostigla najviši nivo u odnosu na tadašnji svetski vrh.

Prema rečima Popovića, u Srbiji trenutno ima 6.700 građevinskih preduzeća, od kojih je oko 40% u blokadi. Ima skoro 80.000 zaposlenih u građevinskoj operativi i proizvodnji građevinskog materijala, a učešće građevinarstva u bruto domaćem proizvodu je oko četiri odsto, što je pad u odnosu na prethodnih nekoliko godina.

U Srbiji ima jedva više od 20 građevinskih kompanija sa više od 300 zaposlenih, a nekada su građevinske firme imale i preko 10.000 radnika.

Sekretar Udruženja PKS za građevinarstvo Viktor Kobjerski je poručio da bi zajednički nastup na stranim tržištima mogao da bude spasonosan za domaću građevinsku industriju.

Predsednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić je naglasio da građevinarstvo najviše ograničava politički faktor i da predstavnici vlasti u državama regiona treba da prestanu da "satanizuju" i etiketiraju kao mafiju sve građevinare koji su postigli uspeh, "jer je za svaku građevinsku mafiju potrebna i ona druga strana odnosno politička mafija".