Proizvodnja lješnika isplativa sa najmanje 10 hektara?
Komentari
Ilustracija (Foto: Valentyn Volkov/shutterstock.com)
Kovačević je rodom iz Dalmacije, a da se nakon povratka iz Australije nastani baš u Sremu odlučila je, kaže, blizina Fruške gore, gdje je Irig "bogomdan" za uzgoj svih voćnih vrsta, pa i lješnika. Nekada se kaže u Dalmaciji bavio poljoprivredom, pa osnova za ovaj posao ima. I što je najvažnije - nije mu teško, mada mu je priznaje, u Australiji bilo bolje, ali zbog porodice i prvenstveno djece došao je u Srbiju. Banovci su na odličnom mjestu, između dva velika grada, sve je dostupno, skoro kao u Australiji, samo nema mora.
Potrebna je vizija
Kovačević ima 18 hektara pod lješnikom. Po hektaru je zasađeno 550 sadnica, a zasad je u petoj i šestoj godini.
- Sve sam sam radio. Kupio sam zemljište koje niko nije hteo, maltene najjeftinija zemlja koju sam mogao da pronađem, brdovit kraj i težak za obradu, ali sa vizijom čovjek može nešto da napravi. Potrebno je da čovjek vidi neku sliku unaprijed i da ima viziju. Svi su mi na početku govorili da sam budala, ali sada kad vide šta sam ostvario, dive se i čude - priča Kovačević i dodaje da je to sada porodični biznis od kog živi cijela porodica, uključujući i četvoro djece.
U četvrtoj godini zasad isplati troškove održavanja, u petoj godini već imam i prilične zarade. Priča da u lješniku ima malo posla nije istinita, kao i svaka voćka i ova je zahtijevna. Ima i prskanja, i navodnjavanje, možda ima manje prskanja nego jabuka, možda sličnije šljivi. Tu je orezivanje, međuredna obrada, zalivni sistem, bez kog ne može da se radi - kaže sagovornik Agrokluba i napominje da se bez 10 hektara ne isplati ulaziti u ovaj biznis.
- Za dva hektara i za 10 pa i za 20 treba traktor, sva mehanizacija, bez mehanizacije se ne može raditi. Jeftine radne snage više nema, nema radnika uopšte i sve mora da bude mehanizovano - kaže Kovačević.
Bez branja i trešenja
U ovom momentu lješnik naliva zrno, a bere se krajem avgusta. Za sada je u odličnom stanju, kaže.
- Berba je mehanizovana, kupio sam kombajn za sakupljanje lješnika. Krajem avgusta lešnik počinje da otpada i pada skoro mjesec dana, tako je išla i oplodnja. Već krajem januara sa prvim ljepšim danima počinju da se oprašuju, polenizacija traje mjesec dana i duže, pa tako i sazrijevaju tokom mjesec dana. Tako se u dva do tri navrata prolazi mašinom koja skuplja otpale plodove po zemlji.
Objašnjava da nije potrebno ni da se trese ni da se bere. Plodovi otpadaju i zato travu treba držati pod kontrolom.
- Imam valjak koji uravna i utaba zemlju da bi njiva bila čista. Prvih par godina dok mašina ne ulazi u skupljanje. Međuredna obrada se obavlja kultivacijom. Posle toga se uzima valjak, a ja nikako ne preporučujem sejanje trave. Lješnik opada mjesec dana, za mjesec dana ne može da se uđe unutra da se kosi trrava, u tom slučaju ona preraste i preuzme lješnik, što svakako otežava sakupljanje otpalih plodova - objašnjava sagovornik portala.
I lješnik je vrsta koju napadaju štetočine pa je njegova zaštita neophodna. Prema Kovačevićevim riječima najveći problem je stenica koja se pojavila tek prije par godina, a drugi najveći neprijatelj je buđ koja se rješava fungicidom.
- Fruška gora je generalno dobra, jer ima lijepo provetravanje, gdje se nalazi i moja njiva. Orijentacija koja je poželjna za sadnju je sjever jug - dodaje.
Udruživanje radi konkurentnosti
Kao i kod ostalih voćnih vrsta tržište je veoma važno da bi proizvodnja bila isplativa.
- Bez velikih konditorskih firmi kao otkupljivača ne vrijedi kretati. U Srbiju se uvozi dosta lješnika, ali to je turski lošijeg kvaliteta. Njega konditorska industrija poput Ferera ne otkupljuje. Oni izaberu samo najbolji. Ja radim za Ferero, Agroser je ovdašnja firma, koja ima svojih par stotina hektara gdje proizvode sadnice i rasad i rade sa nama kao kooperantima i cilj im je da u Srbiji postignu 10.000 hektara pod lješnikom - dodaje Kovačević.
U šestoj godini zasad može da da rod od koga jedna porodica može veoma dobro da živi, smatra sagovornik Agrokluba. Bilo bi dobro da proizvođača lješnika ima što više, ne da bi jedan drugom bili konkurencija, već da bi se udružili i tako bili konkurentniji na tržištu, i svakako lakše postigli bolju otkupnu cijenu.
Tagovi:
Agroser
Ferero
Borislav Kovačević
Stari Banovci
Dalmacija
lješnik
lijeska
zasad lješnika
berba lješnika
kombajn za sakupljanje lješnika
stenica
stenice
buđ
uvoz lješnika
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.