Stanogradnja u Podgorici mora biti selektivnija i strože regulisana

Veliki broj važećih detaljnih urbanističkih planova na teritoriji glavnog grada nije usklađen za prostorno-urbanističkim planom Glavnog grada, koji je donesen 2014. godine.

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) su izjavili da je razlog tome to što je planovima koji su usvajani prije 2014. godine rok važenja produžavan zakonskim rješenjima, te je, samim tim, na snazi veliki broj DUP-ova koji nije usklađen sa vizijom prostornog razvoja Glavnog grada. Stavljanje van snage ovih planova, smatraju iz ovog resora, s aspekta politike prostornog razvoja Glavnog grada, neophodno je, uz poštovanje stečenih prava investitora.

Iz Nevladine organizacije KANA (Ko ako ne arhitekt) smatraju da je većina detaljnih urbanističkih planova u Podgorici zastarjela i jako loša sa stanovišta javnog interesa, jer nemaju jasnu koncepciju razvoja naselja, zanemaruju važnost razvoja javnih sadržaja i dozvoljavaju da prostor bude potrošen na preobimnu stambenu gradnju, sve sa ciljem zadovoljenja interesa pojedinačnih privatnih investitora.

Ističu da PUP iz 2014. godine, koji važi do 2025. godine, konstatuje da Podgorica, zapravo, ima višak stambenih objekata, tj. da ni u razvojnom scenariju do 2025. nije potrebno graditi još stanova. S obzirom na trenutno stanje, smatraju da bi najbolje bilo krenuti u studioznu analizu stanja i planiranje za izradu novog PUP-a za period poslije 2025. godine, u skladu sa kojim će se proizvesti i potpuno nova planska dokumentacija nižeg reda, uz puno učešće javnosti i transparentnost institucija.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma poručuju da je prilikom izrade prostorno-urbanističkih planova potrebno analizirati važeća planske dokumente i dati predlog za reviziju i stavljanje van snage onih za koje se utvrdi da nijesu dobri.

- Trenutno je kroz odluku o izradi PUP-a Podgorica predviđeno da se preispita nekoliko planskih dokumenata u čijem se obuhvatu nalaze parcele koje su u zoni zaštićenog područja, kao i zaštitnoj zoni Park šume Gorica - poručuju iz MEPPU.

Smatraju da stručna i laička javnost nije na zadovoljavajućem nivou prihvatila praksu učešća u izradi planskih dokumenata putem mehanizma javne rasprave.

- Samo je u rijetkim slučajevima javnost reagovala na određena loša planska rješenja, dok se najčešće zainteresovane strane javljaju u cilju povećanja bruto površina na vlasničkim parcelama ili prenamjene negrađevinskog zemljišta u građevinsko. Osim toga, nije uspostavljena adekvatna kontrola nad izradom planskih dokumenata samim tim što ne postoji državna institucija koja bi se bavila planiranjem prostora kao najznačajnijeg resursa jedne države u odnosu na koji se gradi politika razvoja, već se izradom planova bave privatna pravna i fizička lica - poručuju iz Ministarstva.

U navedenim planskim dokumentima osim parametara koji definišu indeks izgrađenosti i zauzetosti na nivou urbanističke parcele, postoje i urbanistički parametri koji se odnose na procenat ozelenjenosti i način tretiranja postojećih stabala na lokaciji, koje, očigledno, projektanti, revidenti, pa i svi ostali koji izdaju saglasnosti zanemaruju i ne shvataju dovoljno ozbiljno, iako su ovi uslovi i smjernice jednako obavezujući kao i svi ostali.

- Parametri indeksa izgrađenosti i zauzetosti koji se daju u planskim dokumentima su maksimalni, a mogu biti manji od maksimalno zadatih i moraju se prilagođavati ispunjenosti svih ostalih planskih parametara kao što su potreban broj parking mjesta, udaljenost od ivice parcele i susjednih objekata, procentu ozelenjenosti i sl. Pravilnim sagledavanjem svih zadatih planskih uslova i odgovornim i stručnim projektovanjem moguće je dobiti mnogo bolja prostorna rješenja i na osnovu važećih planova. Jedan od nedostataka regulacionih planova kakve imamo danas je nedefinisanje oblika i pozicije objekata u grafičkim prilozima, već su prikazane samo generalne građevinske linije do kojih se može graditi. Urbanističko planiranje bi moralo obuhvatiti provjeru volumena i međusobnih rastojanja između objekata, kao i orijentaciju objekata kako bi stambeni blokovi bili dovoljno osvijetljeni i provjetreni – ističu iz ovog resora.

Iz NVO KANA ističu da je većina detaljnih urbanističkih planova u Podgorici, ali i u ostalim crnogorskim gradovima na primorju (Budva, Bečići, Petrovac, Bar) i sjeveru (Kolašin) zastarjela i jako loša sa stanovišta javnog interesa, jer nema jasnu koncepciju razvoja naselja, zanemaruje važnost razvoja javnih sadržaja i dozvoljava da prostor bude potrošen na preobimnu stambenu gradnju, sve sa ciljem zadovoljenja interesa pojedinačnih privatnih investitora.

- Dosadašnja praksa izrade i donošenja planova bila je sasvim netransparentna sa stanovišta šire javnosti i pogodovala je učešću i ispunjenju zahtjeva privilegovanih aktera, koji su često uspijevali da utiču na proces izrade planova na način koji im je omogućavao profitabilnu gradnju stambenog prostora na atraktivnim lokacijama, bez obzira na to kakve će biti dugoročne posljedice za zajednicu i za prostor. Novi podgorički stambeni kvartovi rezultat su isključivanja javnosti iz procesa planiranja i upisivanja interesa krupnog kapitala u prostorne planove - poručuju iz NVO KANA.

Jedini mehanizam učešća javnosti u kreiranju plana, ističu, jeste javna rasprava.

- Već dugo nam je jasno da taj mehanizam nije adekvatan. Javnost nije upoznata za dinamikom i vremenom održavanja javnih rasprava, nikada nijesu adekvatno promovisane od strane nadležnih, a neki planovi nijesu mijenjani toliko dugo da su javne rasprave na kojima su razmatrani bile održane prije 10-15 godina, tako da mnogi građani nikada nijesu ni mogli učestvovati. Uz sve to, nadležni se ne bave edukacijom građana o važnosti učešća u planiranju prostora niti to učešće ohrabruju kroz razvoj mehanizama za participativno planiranje, tako da ne čudi da građani ili nijesu zainteresovani, ili prosto ne znaju kako da doprinesu kada nemaju ekspertsko znanje u oblasti planiranja prostora - objašnjavaju iz Grupe arhitekata.

Kako ističu, nadu daje to što su kontinuirani protesti i sve veća svijest građana o važnosti zaštite prostora počeli da daju neke rezultate.

- Nekoliko loših i zastarjelih planova stavljeno je van snage, onemogućujući da loša planska rješenja budu sprovedena. Za sve je, međutim, i dalje potrebna uporna i organizovana inicijativa građana i volja nadležnih institucija zaduženih za izradu i usvajanje planske dokumentacije, kao što znamo iz slučajeva za plan za dio grada ispod Ljubovića, za zgradu kod škole Savo Pejanović, ali i za onemogućavanje gradnje na mjestima kod Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje, hotela Podgorica, Bloka pet i drugih centralnih lokacija u gradu. Bez velikog pritiska javnosti i volje nadležnih, nije moguće ništa postići - smatraju iz Grupe KANA.

Podsjetivši da je u toku izrada novih zakona o planiranju, gradnji i legalizaciji, kao i izrada državnih smjernica razvoja arhitekture, te donošenje određenih pravilnika, iz NVO KANA smatraju da bi svi zajedno trebalo da doprinesu boljem načinu rada u ovim oblastima i boljem stanju na terenu u konačnici.

- Nadamo se da će ovi dokumenti biti završeni što prije i što kvalitetnije, kako bismo konačno mogli da se izbavimo iz trenutnog stanja koje se može opisati kao haotično, sa zakonom iz 2017. godine čija primjena nikada nije ni mogla da zaživi jer je zakon, prosto, loš, i sa mnoštvom zastarjelih planova kojima je rok važenja vještački produžen i koji nastavljaju da se sprovode sve do danas, mada ne odgovaraju trenutnim potrebama naših gradova - kažu iz KANA.

Potrebna je, ističu, izrada novih detaljnih urbanističkih planova koji bi bili u saglasnosti sa Prostorno-urbanističkim planom (PUP) Podgorice, u kom je već konstatovano da je potrebno redukovati broj novih stambenih jedinica.

- Ovaj PUP iz 2014. godine, koji važi do 2025. godine, konstatuje da Podgorica, zapravo, ima višak stambenih objekata, tj. da ni u razvojnom scenariju do 2025. nije potrebno graditi još stanova, te da stanogradnja mora biti daleko selektivnija i strože regulisana. Planovi nižeg reda doneseni u posljednjih 10 godina se, očigledno, ne uklapaju u ovaj PUP. Ti planovi ne samo da predviđaju ubrzanu i obimnu stanogradnju, već je koncentrišu u postojeće tkivo grada povećavajući spratnost starih zgrada, predviđajući nove zgrade na zelenim površinama i parkinzima postojećih blokova i parazitski kačeći sva ta novonastala naselja na preopterećenu postojeću infrastrukturu koja stagnira u razvoju u odnosu na uvećanje stambenog fonda. To se lako uočava u preopterećenosti škola, vrtića i domova zdravlja, saobraćajnica, parkinga, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, groblja, i ostalog. Ovaj trend doveo je i do inflacije tržišta nekretnina - poručuju iz Grupe KANA.

S obzirom na trenutno stanje, dodaju, najbolje bi bilo krenuti u studioznu analizu stanja i planiranje za izradu novog PUP-a za period poslije 2025. godine, u skladu sa kojim će se proizvesti i potpuno nova planska dokumentacija nižeg reda.

- Promjene se neće desiti bez punog učešća javnosti i transparentnosti institucija, i zalagaćemo se za takav pristup kako bismo svi zajedno imali šansu da kreiramo prostor kakav želimo i u kojem ćemo moći da zamislimo bolju budućnost - zaključuju iz Grupe KANA.

Registar planske dokumenatacije na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nije u funkciji od hakerskog napada koji se desio u organima javne uprave od avgusta 2022. godine.

- Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma se maksimalno angažovalo da se isti uspostavi u sto kraćem roku - poručuju iz ovog resora.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma smatraju da Podgoricu treba razvijati u skladu sa savremenim i održivim tokovima razvoja gradova, koristeći dobre prakse i iskustva iz okruženja i svijeta.

- Važno je usvojiti participativan princip prilikom planiranja prostora glavnog grada kroz uključivanje javnosti u sve procese izrade planske dokumentacije. Takođe, potrebno je okrenuti se principima održivosti, ekološkom aspektu planiranja prostora, urbanoj obnovi, pažljivom planiranju zelenih površina i urbanih područja u cilju poboljšanja mikro i makro klimatskih aspekata, zatim planiranju adekvatnih javnih prostora, planu održive mobilnosti i sl. - poručuju iz MEPPU.

Podgoricu, kako dodaju, treba razvijati kroz izradu nove generacije planskih dokumenata koja će slijediti viziju Strategije razvoja grada, jer zastarjeli prostorni planovi ne pružaju više adekvatne odgovore na nove izazove društvenog i prostornog razvoja.

- Primjeri dobre prakse ukazuju na važnost praćenja dinamike i prilagođavanja modela urbanog planiranja kako bi se gradovi učinili pametnijim, humanijim i otpornijim na nove izazove i klimatske promjene, a istovremeno kvalitetnijim prostorima za život. Među nekima od ključnih aspekata za postizanje održivog prostornog razvoja izdvajaju se urbana obnova i transformacija "brownfield" područja, umrežavanje zelenih površina, upravljanje atmosferskim i otpadnim vodama, uspostavljanje sistema javnih prostora, osiguravanje kvaliteta stanovanja, unapređenje održive mobilnosti, ostvarivanje energetske efikasnosti, podsticanje participativnog pristupa planiranju i kreiranje urbanog identiteta - poručuju iz ovog resora.

Izrada planskog dokumenta je od javnog značaja i sve zainteresovane strane imaju mogućnost da uzmu učešće u toku javne rasprave, koja prethodi izradi prijedloga plana koji se usvaja na organima državne, odnosno lokalne uprave.

- U tom periodu je plan dostupan javnosti i svi zainteresovani korisnici mogu dostavljati primjedbe i sugestije. Osim toga, nakon usvajanja planova, isti su bili dostupni javnosti na zvaničnim veb-stranicama, međutim, neophodno je edukovati javnost u pogledu značaja planiranja prostora na širem nivou i praćenja stanja u prostoru, kako bi građani u svakom trenutku znali što je planirano da se desi u prostoru, a u cilju pravovremenog reagovanja u odnosu na određene nelogičnosti koje bi preduprijedile veće posljedice po prostor. Pretpostavljamo da bi veća angažovanost i uključenost mjesnih zajednica mogla doprinijeti animiranju i upoznavanju stanovnika određenog naselja o izradi planskih dokumenata na prostoru u kome stanuju - poručuju iz Ministarstva.

Navodeći da su planovi nerijetko rezultat i zahtjeva samih vlasnika parcela za povećanjem indeksa zauzetosti i izgrađenosti, iz ovog resora naglašavaju da to svakako nije opravdanje za planera koji mora da sagleda da li postoje realne prostorne mogućnosti za realizaciju takvih zahtjeva.

Iz NVO KANA skreću pažnju na praksu vezanu za primjenu važećeg zakona o planiranju i izgradnji (usvojenog 2017. godine) da se detaljni planovi, kako u njihovoj organizaciji to slikovito zovu, "zombifikuju".

- Da nadležni samo potvrde važenje zastarjelog plana uz minimalne izmjene i veoma kratak period javne rasprave (do 15 dana), odnosno da se izmjene plana donose po hitnom postupku, samo da bi se davno isteklim i stoga neadekvatnim planovima produžio rok važenja. Javnost po pravilu nije obaviještena na vrijeme kako bi mogla zaista da učestvuje u procesu izrade plana, a i u slučajevima u kojima bi građani blagovremeno reagovali, primjedbe najčešće budu odbačene. Sve to zajedno doprinijelo je stanju u prostoru kakvo imamo danas, sa mnoštvom nezadovoljnih građana koji nemaju na raspolaganju efikasne mehanizme za artikulaciju javnog interesa u samom procesu planiranja, pa su prinuđeni da brane parkove, škole i druge javne prostore od nasrtaja privatnih investitora - poručuju iz Grupe KANA.

Kada je u pitanju gradnje na brdu Gorica, iz NVO KANA smatraju da bi taj prostor trebalo ostaviti kao zelenu oazu grada, kultivisati ga u zonu za rekreaciju i zaustaviti dalju gradnju.

- Međutim, veliki djelovi brda i šume već su zahvaćeni ovim razornim procesima, tako da bi se moralo sagledati koje su saglasnosti za gradnju već izdate, kako bi se gradnja u tom dijelu zaokružila na neki smislen način, a dalja devastacija bila trajno onemogućena - poručuju iz Grupe KANA.