Tijana Koprivica, direktorka održivog poslovanja Delta Holdinga - Najteže je ostvariti zelenu tranziciju u poljoprivredi

eKapija: Energetska kriza uticala je na kompanije različito - dok su neke odlučile da privremeno zaustave zelenu tranziciju, druge su, naprotiv, shvatile značaj energetske samodovoljnosti. Kako je energetska kriza uticala na ciljeve vaše kompanije?

- Energetska kriza je dodatno ubrzala realizaciju naših strateških planova u pogledu prelaska na obnovljive izvore energije. Do sada smo izgradili 9 solarnih elektrana tako da se naša poslovna zgrada Delta House, hotel Interkontinental u Ljubljani, četiri fabrike, dvije hladnjače i farma Napredak već snabdijevaju energijom iz obnovljivih izvora. Trenutno se postavljaju solarni paneli na našem šoping molu u Varni, a razmatramo i proširenje kapaciteta i izgradnju novih solarnih elektrana na još 10 lokacija. U planu je izgradnja i postrojenja na biomasu. Smatramo da je energetska nezavisnost od dobavljača, kao i domaćinsko raspolaganje energijom veoma važno za održivost poslovanja.

eKapija: Koliko ste blizu ostvarenja cilja da do 2030. godine minimum 60% energije koristite iz obnovljivih izvora?

- Mi u poslu uvijek postavljamo ambiciozne ciljeve, zato Delta i jeste lider na tržištu. Nismo blizu, ali smo na pola puta. U narednom periodu nastavićemo da analiziramo sve mogućnosti za iskorišćenje energije sunca, vjetra, geotermalnih izvora i biomase. Dosta se priča i o korišćenju vodonika kao energenta pa računamo i na najnovija naučna i tehnološka dostignuća koja će ovaj energent učiniti pristupačnim.

eKapija: Kakve rezultate ostvaruje projekat "Digitalno selo" u Mokrinu? Da li su srpski poljoprivrednici spremni za digitalizaciju?

- Zadovoljni smo kako napreduje projekat. Nastavili smo sa predavanjima za poljoprivredne proizvođače. Pričali smo o varijabilnom đubrenju koja nam pomaže i u štednji resursa kao i očuvanju zemljišta za buduće generacije, a i o najnovijim digitalnim platformama među kojima je E-agrar. Naši partneri iz Biosens instituta omogućili su i snimanje dronom određenih parcela učesnika projekta. Pomenuta predavanja i pokazne vježbe, kao što je snimanje parcela dronom, a zatim i analiza dobijenih podataka, pomažu poljoprivrednicima da nauče nešto novo, ali i da razbiju predrasude kada su nove tehnologije i digitalizacija u pitanju. Naši ljudi su skloni da vjeruju da je digitalizacija poljoprivredne proizvodnje za velike kompanije i da mali nisu u mogućnosti to sebi da priušte. Naš stav je da se modernizacija i digitalizacija u velikoj mjeri isplati na duži rok, jer prije svega olakšava procese rada, štedi vrijeme i novac.

eKapija: Uskoro nas očekuje otvaranje renoviranog Sava Centra koji će, kako je najavljeno, dospjeti u jako malu grupu kongresnih centara u svijetu koji će imati neki od Grin sertifikata. Kakve novine u zelenoj gradnji donosi renovirani Sava Centar?

- Sava Centar će biti u potpunosti usklađen sa najzahtjevnijim svjetskim standardima održivosti. Nova fasada biće najvišeg nivoa energetske efikasnosti, a najnovija tehničko-tehnološka rješenja biće korišćena za grijanje, rashladne i ventilacione sisteme. Na krovu zgrade već se postavljaju solarni paneli. Podrazumijeva se i optimalno korišćenje vode kao najvažnijeg resursa, kao i zaokružen proces upravljanja otpadom. Projekat je u potpunosti usklađen sa EU Taxonomy kriterijumima, a objekat će posjedovati i BREEAM sertifikat.

eKapija: Vaša kompanija je prisutna u različitim oblastima, od proizvodnje hrane, preko nekretnina, e-trgovine. Šta vam pokazuje iskustvo: u kojoj oblasti je najlakše ostvariti zelenu tranziciju - u poljoprivredi, gradnji, energetici, trgovini?

- Ne bih mogla da kažem gdje je najlakše ostvariti zelenu tranziciju jer svaka djelatnost ima svoje izazove. Možda je trenutno najlakše graditi zelene objekte, zahvaljujući najnovijim tehničko-tehnološkim dostignućima u izradi građevinskog materijala i tehničkih sistema.

Ono što bih sa sigurnošću mogla da tvrdim je da je najteže ostvariti zelenu tranziciju u poljoprivredi. Prije svega zbog intenzivnog korišćenja goriva kao energenta, a zatim i zbog emisija staklene bašte koje emituju životinje, đubrivo, kao i pomenuti energenti koji se koriste za poljoprivrednu mehanizaciju.