Šta sa novcem da ne izgubi vrijednost - Građani u bankama drže više od dvije milijarde

Zbirna inflacija u posljednje tri godine iznosi 24% i za toliko je i sami novac izgubio vrijednost, dok je sadašnja godišnja stopa 2,1%. Građani u bankama drže rekordne sume novca od preko dvije milijarde eura, od čega je oročeno svega 18%, a manje od dva odsto je oročeno na preko tri godine.

"Vijesti" su sa predstavnicima banaka, berze i tržišta nekretnina razgovarale o tome da li građani mogu zaštiti vrijednost svog novca i kako.

Najviše kamate na oročene depozite iznose četiri odsto, što je iznad sadašnje godišnje stope inflacije od 2,1%. Problem je što je vrlo malo oročenih depozita, a time i većina građana gubi na vrijednosti svog novca.

Na Montenegroberzi svega šest kompanija dijeli dividendu, tržište domaćih obveznica nije razvijeno, a iako mogu učestvovati na regionalnim i međunarodnim tržištama, to radi veoma mali broj građana Crne Gore jer nisu dovoljno informisani.

Sagovornik "Vijesti" sa tržišta nekretnina kaže da su cijene i stanova, poslovnih prostora i zemljišta na izuzetno visokom nivou kao i da i dalje ima prodaje. On navodi da je neizvjesno dokle će cijene moći da rastu, odnosno da li će oni koji sada kupuju sačuvati i uvećati vrijednost svog novca, jer prosječan kvadrat u Podgorici već košta koliko i dvije i po prosječne neto zarade.

Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković kaže da je uzrok rasta depozita u rastu povjerenja u banke koji se gradi decenijama, kao i u povećanju zarada, rastu ekonomije, stranih direktnih investicija (SDI) i doznaka iz inostranstva od iseljenika i pomoraca, ali i uvećanih inflatornih prinosa.

On kaže da je povećanja depozita utemeljeno i u sklonosti ka štednji, kao i da dodatnu sigurnost štednji u bankama nude Fond za zaštitu Ddepozita i Sanacioni fond koji raspolažu sa preko 200 mil EUR za eventualnu intervenciju - sredstva koja su kroz premije izdvojile komercijalne banke.

Pejaković navodi da je ukupni kapital banaka prošle godine porastao za 21,4%, a da su depoziti porasli za deset odsto.

- Podaci ukazuju na stabilnost depozitne baze, ali struktura nije kakvu bi željeli za podršku kreditne aktivnosti. Depoziti po viđenju domicilnog stanovništva iznose 1,663 mlrd EUR, ili oko 82%, dok depoziti do godinu dana predstavljaju preko 90% ove kategorije depozita. Sa druge strane ukupan iznos plasiranih sredstava stanovništvu na kraju septembra 2024. iznosi preko 1,884 mlrd EUR. Sada se stavite u poziciju banke koja treba da plasira sredstva ovoj kategoriji, gdje je vrlo mali procenat kratkoročnih kredita, odnosno zahtjevi su pretežno preko 5 godina ročnosti. Dakle, postoji rizik ročne neusklađenosti koji se kvalitetno pokriva kroz kapitalizovanost banaka i kvalitetnog sagledavanja prilikom plasmana, gdje imamo uz rast kreditnog portfolija i pad NPL-ova (teže naplativih kredita) u bankama - kazao je Pejaković.

On navodi da se na dugoročne depozite mogu dobiti kamatu do 4% na godišnjem nivou.

- To je najveći prinos na euro depozit u regionu i šire, dok je prosječna kamata na depozite po viđenju oko 0,21% na nivou sistema, što je odraz od preko 90% depozita po viđenju i niske kamate na tu kategoriju depozita. Rast depozita fizičkih lica, ili građana i dalje podržava visok nivo potrošačkog pesimizma koja je s obzirom na dugotrajna negativna kretanja na tržištu rada odraz nesigurnosti, kao i geopolitička kretanja, negdje i ograničene informacije koji bi ukazali na alternativni način očuvanja vrijednosti, ali iznad svega povećane sklonosti štednji i izrazita sklonost ka sigurnosti, a ne većim prinosima koji zahtjevaju i adekvatno visok rizik. Sredstva koja se nalaze kod banaka su raspoloživa u svakom trenutku i ne zavisi od kretanja na tržištu kao što imamo kod nekih hartija od vrijednosti kako u smislu traženog iznosa, ali i adekvatne tražnje za realizaciju. Banke su vrlo važne u našem bankocentričnom finansijskom sistemu sa aspekta pružanje adekvatne podrške ekonomskom rastu i razvoju, kako bismo ubrzali konvergenciju sa zemljama EU - kazao je Pejaković.

Direktorica Montenegroberze Milena Vučinić na pitanje "Vijesti" da li građani koji imaju neoročene depozite u bankama od skoro 1,7 mlrd EUR imaju ideje i mogućnosti da ga investiraju, kaže da možda i imaju ideje, ali da nemaju dovoljno informacija na koji način bi plasirali svoje viškove sredstava, kao da je vjerovatno prisutna i svojevrsna inertnost.

- Građanima i privrednim društvima je preko domaćih učesnika na tržištu kapitala omogućen jednostavan pristup domaćim i svjetskim tržištima kapitala, te data mogućnost da trguju finansijskim instrumentima kako na Montenegroberzi, tako i na evropskim i svjetskim berzama. Dakle, crnogorsko tržište kapitala omogućava investiranje u razne finansijske instrumente, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, tako da se na taj način i građanima i kompanijam pruža prilika da diversifikuju ulaganja, te da upravljaju viškom sredstava i tekućom likvidnošću, odnosno omogućava im se širok spektar mogućnosti za plasman depozita, te stvara priliku za svojevrstan vid zaštite od inflacije - kazala je Vučinić.

Ona smatra da bi u Crnoj Gori trebalo da se mijenja kultura i odnos prema upravljanju ličnim finansijama.

- Finansijsku pismenost mladih treba unapređivati, na tom polju se već preduzimaju brojne aktivnosti, kako bi se istakla potreba za ranim uključivanjem mladih u svijet finansijskih tržišta, što bi bio preduslov za njihovo brže ekonomsko osamostaljivanje - smatra Vučinić.

Na pitanje na koji način bi se moglo podstaći zaduživanje države, opština ili kompanija kroz emitovanje zapisa na berzi, koje bi mogli kupovati i građani, Vučinić je kazala da berza ima te mogućnosti i da nudi trensparentan i bezbjedan proces.

- Berza putem sajta, takođe omogućava zainteresovanoj javnosti, tokom trgovanja, koje počinje u 09.30 i traje do 14 h, uvid u stanje ponude, stanje tražnje za obveznicama, podatke o broju sklopljenih transakcija, cijeni, kao i količini prometovanih obveznica - kazala je Vučinić.

Dividendu za prošlu godinu dijelilo je šest kompanija - Jugopetrol u vrijednosti od 1,09 eura neto po akciji, Telekom od 10,2 centa, Luka Kotor od 44 centa, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) od 5,81 cent, PLC Morača od 17,9 centi i Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja od dva eura po akciji.

Broker i investicioni savjetnik iz Bull & Bear Aleksandar Jovović kazao je za "Vijesti" da je rast depozita građana u domaćim bankama posljedica više faktora.

- Prije svega gubitka povjerenja u tržište kapitala, malog broja kvalitetnih hartija od vrijednosti (HoV) za ulaganje na domaćem tržištu kapitala, zatim nedovoljne finansijske pismenosti domaćeg stanovništva, nerazvijene fondovske industrije, nepostojanja penzionih fondova itd. To pogoduje definitivno domaćim bankama, koje prikupljaju ta sredstva relativno jeftino i ulažu u HoV, prije svega obveznice i kratkoročne zapise i na taj način posljednjih godina prave ekstra profite. Ta situacija pogoduje i tržištu nekretnina jer jedan dio novca usljed nedostatka alternativnih mogućnosti ulaganja završava na tržištu nekretnina te smo svjedoci rekordnih cijena nekretnina u Podgorici, ali i ostatku Crne Gore - naveo je Jovović.

On kaže da defitinivno postoji ogroman prostor da se preko tržišta kapitala i država, ali i privatne kompanije zadužuju emitovanjem obveznica.

- Infrastruktura za to postoji, ali je neohodno transakcione troškove svesti na pihvatljivu mjeru i raditi puno više na promociji tih mogućnosti i podizanju nivoa finansijske pismenosti stanovništva - kazao je Jovović.

Osim domaćih depozite u crnogorskim bankama, kao fizička lica, imaju i strani građani.

- Procentualno gledano, najveći udio u depozitima po kategoriji klijenata odnosi se na depozite rezidentnog stanovništva u iznosu od 36%, dok su na drugom mjesto depoziti nerezedenata fizičkih lica sa 14,5%. Posljednjih godina je evidentan izraziti rast kako procentualnog učešća, tako i u nominalnom iznosu depozita nerezidenata, pa tako fizička lica sa inostranim statusom danas u našim bankama čuvaju preko 825 mil EUR, što ukazuje na kvalitet rada crnogorskih banaka, kako sa aspekta sigurnosti, kvaliteta kamata koje se nude u našem sistemu, tako i mogućnost plasiranja u inostrane hartije u vrijednosti preko kastodi usluga banaka - naveo je Pejaković.