Spoljnotrgovinski deficit raste, na uvoz hrane potrošili 433 mil EUR

Spoljnotrgovinsku razmjenu u prvih sedam mjeseci ove godine karakteriše veliki pad izvoza i drastičan rast spoljnotrgovinskog deficita, što je prvenstveno posljedica ogromnog pada vrijednosti izvezene struje u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno nižih cijena električne na međunarodnim tržištima tokom ove godine. Statističari su izračunali da smo na uvoz hrane u prvih sedam mjeseci ove godine potrošili 433,08 mil EUR, što je tri odsto više nego lani u istom periodu

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih sedam mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 2,67 mlrd EUR, što je 2,9% više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 330,8 mil EUR što je 22,1% manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio veći 7,9% i iznosio je 2,34 mlrd EUR.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,2 odsto i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 19,6 odsto.

U strukturi izvoza, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 72,9 mil EUR, koje čini električna energija 56,9 mil EUR i ostalo.

Vrijednost izvezene električne energije u prvih sedam mjeseci smanjena je za čak 67,8% u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 176,6 mil EUR.

Statističari su izračunali da je došlo i do značajnog smanjenje izvoza, do prije nekoliko godina jednog od najznačajnih izvoznih crnogorskih proizvoda aluminijuma.

Došlo je do pada vrijednosti izvoza obojenih metala, odnosno aluminijuma, koji je u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 22,9 mil EUR, što je za gotovo 45,6% manje nego prošle godine u istom periodu, kad je taj izvoz bio vrijedan 51,6 mil EUR.

Sa druge strane, došlo je do značajnog rasta vrijednosti izvoza mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksitsa 94,7% u odnosu na lani. Taj izvoz je u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 35,7 mil EUR, dok je lani u istom uporednom periodu bio vrijedan 18,3 miliona.

U prvih sedam mjeseci izvoz hrane iznosio je 25,95 mil EUR, što je 14,5% više nego lani.

U izvozu hrane dominira izvoz mesa i njegovih prerađevina sa 18,49 mil EUR i veći je 31,5% nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je izvoz voća i povrća u prvih sedam mjeseci bio vrijedan 3,59 mil EUR i smanjen je 23,7% u odnosu na lani u istom periodu.

U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 586,3 mil EUR, koje čine drumska vozila sa 226 miliona i ostalo.

Vrijednost uvezenih drumskih vozila u prvih sedam mjeseci je za 22,4% veći u odnosu na isti period prošle godine.

U prvih sedam mjeseci je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 187,85 mil EUR i 11,6% je veći u odnosu na isti period lani.

U prvih sedam mjeseci smo na uvoz hrane potrošili 433,08 mil EUR, što je tri odsto više nego lani u istom periodu. Na uvoz mesa smo potrošili 94,8 mil EUR, što je rast od 3,8% u odnosu na isti prošlogodišnji period, na uvoz povrća i voća 68,57 mil EUR, što je sedam procenta više nego lani, dok smo na uvoz žitarica i proizvoda od žitarica utrošili 56,65 miliona, što je za 2,7% manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 98,8 mil EUR, Bosna i Hercegovina sa 22,9 i Slovenija sa 19 mil EUR.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 396 miliona, te Kina sa 269,1 i Njemačka sa 233,8 mil EUR.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i Evropskom unijom (EU).

Za uvoz duvana i proizvoda u prvih sedam mjeseci je plaćeno 21,3 mil EUR, što je 5,3% više nego lani u istom periodu, a za uvoz kafe, čaja, kakaoa i začina 35,4 miliona, što je 5,9% više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Uvoz šećera i meda nas je koštao 10,75 mil EUR što je na prošlogodišnjem nivou. Za uvoz pića u prvih sedam mjeseci smo potrošili 73,77 miliona, 5,6 procenata više nego lani u istom periodu.

Vrijednost uvoza medicinskih i farmaceutskih proizvoda u prvih sedam mjeseci ove godine je 126,4 mil EUR i bilježi značajan rast u odnosu na isti period lani od 14,5%, kada je taj uvoz iznosio 110,3 mil EUR.

Uvoz namještaja nas je koštao 60,5 miliona, što je nezatno više nego lani u istom periodu. Na uvoz odjeće smo za sedam mjeseci utrošili 72,63 mil EUR, dok nas je uvoz obuće koštao 29,74 miliona.