Uvoz ugrožava domaće proizvođače

Crna Gora je za prvih šest mjeseci ove godina uvezla voća vrijednosti 16,2 mil EUR, što je 3,7% od ukupnog uvoza, i povrća vrijednosti 18,1 mil EUR što je 4,1% ukupnog uvoza. Za isti period u inostranstvo je otišlo voće vrijednosti 1,2 mil EUR i povrće vrijedno 1,1 mil EUR, od čega pečurki u vrijednosti od 700.000 EUR, malina 380.000 EUR i borovnica 260.000 EUR.

- Uvezeno je 2,9 mil EUR krompira, 3,6 miliona paradajza, jedan milion eura krastavca, dva miliona eura paprika, citrusa 2,7 miliona, tri miliona eura jabuka i 600.000 eura jagoda - kazali su Pobjedi iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV).

Dodaju da se godišnje uveze voće vrijednosti 42,7 mil EUR i povrće 35,4 mil EUR, dok je izvoz preko deset puta manji, odnosno 2,6 miliona za voće i 4,8 miliona eura za povrće. To objašnjavaju time da je Crna Gora uvozno zavisna u sektorima voća i povrća, dodajući da nastoje da podstaknu domaću proizvodnju i olakšaju plasiranje domaćih proizvoda na tržištu.

- Količina uvoza voća i povrća u Crnu Goru i dalje je velika, posebno tokom vansezonskog perioda kada domaća proizvodnja nije dovoljna da zadovolji potražnju. Međutim, postoji trend rasta interesovanja za domaće proizvode, što je rezultat jačanja svijesti potrošača o važnosti podrške lokalnim proizvođačima - kazali su Pobjedi iz MPŠV.

Iako se ovih dana na podgoričkim pijacama, kako su kazali Pobjedi trgovci, i dalje može naći dosta domaćih proizvoda na tezgama, prema riječima poljoprivrednog proizvođača Željka Milića, većina crnogorskih proizvođača dominantno je završila proizvodnju. Posla je, kako je kazao Pobjedi, bilo na pretek, ali zarade naspram uloženog truda nedovoljno. Milić proizvodi papriku, kupus, krompir, jagode, pipun i lubenicu, a dok je imao robe za prodaju, otkupna cijena je teško prelazila proizvodnu.

- Cijene su se vratile u normalu, ali mi to sada ništa ne znači, jer sam proizvodnju završio, ne samo ja, nego 90% proizvođača sada više nema robe. Dok je bila naša roba sve se radilo da je ne možemo prodati ni po proizvodnoj cijeni, ali čim je naša roba nestala, cijene su fantastične - tvrdi Milić koji je svoje proizvode dominantno prodao jednom trgovačkom lancu.

Navodi da je proizveo velike količine i prodao ih, ali dodaje da, ako je lubenicu prodavao po osam centi i krompir po 30 centi po kilogramu, traži "tog naučnika koji će od toga uspjeti nešto da zaradi".

- Imam dogovor sa jednim trgovačkim lancem da se proizvodi otkupljuju u skladu sa tržišnim cijenama, a oni su, da bi mi pomogli, za krompir plaćali dva centa više, ali ako je tržišna cijena krompira 30 centi, oni ne mogu ništa kada je tako u svim drugim lancima. Iako nijesam vjerovao da je to tako, sad su me ubijedili, jer čim je završeno sa domaćim krompirom cijena je skočila na 50-60 centi za krompir koji se uvozi iz Srbije, Grčke i Albanije - navodi Milić.

Dodao je da se u javnosti plasira neistina da su domaći proizvodi skupi i da se zato ne kupuju.

- Do prije deset dana moj krompir je bio 30 centi, a danas je uvozni 65 centi. Kad je jeftinije to iz uvoza, što sad ne smanje cijene - pita se Milić dodajući da su svi zadovoljni i da se niko ne buni što kilogram krompira plaća 80 centi.

Tvrdi da je mnogo proizvođača ove godine ostalo bez uloženog novca.

- Mogu da potpišem da 80% proizvođača nije u stanju da vrati što su uložili, ovo je jedna od najgorih godina u posljednjih 20. Cijena je montirana, sve je ovo montirano od velikih trgovačkih lanaca i uvoznog lobija. Tamo gdje sam ja isporučivao robu, svakog dana je pet šlepera dnevno istovaralo uvoznu robu. Sve ono što mi nijesmo mogli da plasiramo, sve je to dolazilo iz uvoza - tvrdi Milić.

Smatra da je ovo problem koji se krije te da im se vješto ne dozvoljava da ojačaju i budu konkurentni na tržištu.

- Ja na mom tržištu ne mogu da prodam ništa od vrste robe koja se uvozi. Mi smo okupirano tržište, mi smo stranci u svojoj kući. Neka mi daju šansu da imamo jednaka prava i da se borimo za tržište. Ako pogledate podatke, među najbogatijim ljudima u Crnoj Gori su vlasnici trgovačkih lanaca, kako ja da se borim sa milionerima - pita se Milić.

Iz MPŠV objašnjavaju da su proizvodno vezana plaćanja sastavni dio direktnih plaćanja koja se dodjeljuju za određene poljoprivredne djelatnosti i sektore od posebne važnosti.

- Crna Gora se suočava sa veoma niskom samodovoljnošću u snabdijevanju pšenicom i mlinskim proizvodima od 3,1% i umjereno niskom samodovoljnošću u snabdijevanju voćem 20 do 80% i povrćem, od čega za paradajz 36%, luk 56%, krompir 73%, kupus 97%, paprika 67% - kazali su iz MPŠV.

Ukazuju da je nužno jačanje lanca snabdijevanja u sektoru voća i povrća kako bi ojačala i domaća proizvodnja te se smanjio uvoz.

Iz ovog resora navode da uz pomoć subvencija, podsticaja za domaće poljoprivrednike, razvoj ruralne infrastrukture te edukaciju proizvođača i promociju proizvoda podržavaju domaću proizvodnju.

- Podrška se obezbjeđuje za sve obradive površine u privatnoj svojini. Dodatna plaćanja se obezbjeđuju za zasnivanje poljoprivrednih površina na prethodno nekorišćenom poljoprivrednom zemljištu. Ministarstvo daje podršku za obradive površine po hektaru. Iznos podrške je do 300 eura po hektaru za sve obradive površine. Dodatna podršku u iznosu od 400 eura po hektaru odobrava se za zasnivanje obradivih površina na prethodno nekorišćenom poljoprivrednom zemljištu - navode iz MPŠV.

Proizvodno vezana plaćanja u sektoru biljne proizvodnje realizuju se na osnovu površina i prinosa i iznose 200 eura po hektaru za voće i povrće, žitarice, maslinovo ulje i sjemenski materijal i duvan.

- Ministarstvo radi na unapređenju kvaliteta domaćih proizvoda kroz primjenu standarda i sertifikacija, kako bi se osiguralo da domaći proizvodi budu konkurentni na tržištu i zadovolje standarde bezbjednosti hrane - navode iz resora kojim rukovodi Vladimir Joković.