Konsolidacija japanske auto-industrije - Honda, Nisan i Micubiši formiraju veliki savez

Ta pogonska revolucija zatekla je japanske proizvođače automobila - kasno su se uključili u trku za razvoj čisto električnih vozila jer su uživali povlašćeni položaj na svjetskom tržištu zahvaljujući decenijama ulaganja u efikasne, pouzdane motore na unutrašnje sagorijevanje koji malo troše i u hibride.

Neki od japanskih menadžera čak su vjerovali da bi u budućnosti motori sa gorivnom ćelijom i vodonik kao gorivo mogli da odnesu prevagu nad električnim vozilima.

To kašnjenje u prelasku na čisto električni pogon sada skupo košta japanske proizvođače jer brzo gube uporište na primamljivom tržištu susjedne mnogoljudne Kine, a sve više i uopšte udio na svjetskom tržištu, što ih prisiljava na racionalizaciju, od kojih je najveća ona koja se može ostvariti povezivanjem sa drugim kompanijama.

Ironično je da su upravo neke od ovih japanskih kompanija imale potencijal da postanu svjetski lideri u proizvodnji električnih vozila. Nisan je prva kompanija u Zemlji izlazećeg sunca koja je pustila u masovnu proizvodnju i prodaju jedan automobil na čisto električni pogon - bio je to porodični model za gradske uslove "leaf".

Da je imao više novca, vizije i hrabrosti, upravo je Micubiši mogao da bude lider japanskog i svjetskog tržišta električnih automobila.

Naime, njemu je još u prvim godinama ovog vijeka japanski univerzitet Keijo ponudio transfer tehnologije za proizvodnju električnog vozila, ali je kompanija, ocijenivši da bi tranzicija na proizvodnju električnih automobila zahtijevala prevelika ulaganja i bila ometena problemima kao što je nepostojanje mreže punjača, odbila da u cjelosti otkupi "eliku", revolucionarni eksperimentalni automobil koji je krajem devedesetih konstruisao taj univerzitet.

Riječ je o vozilu koje imalo osam električnih motora postavljenih uz svaki od točkova i ubrzavalo do 100 kilometara na čas brže od "poršea 911 turbo".

Sada, međutim, japanski proizvođači automobila gledaju u leđa kineskim i američkim.

Primjera radi, prošle godine Nisan, koji u Japanu prednjači u konstrukciji električnih vozila, je prodao samo 144.000 automobila na električni pogon u svijetu, dok je Honda je uspjela da nađe kupce za svega 19.000 svojih električnih vozila.

S druge strane američki Tesla je prodao 1,8 miliona, a najveći kineski proizvođač automobile BYD 1,54 miliona električnih vozila.

Povezivanje Nisana, Honde i Micubišija znači da će na bogatom japanskom tržištu automobila, koje je u prošlosti karakterisala fascinantna raznolikost i na kojem je samostalno egzistiralo tuce svjetski poznatih kompanija, postojati samo dva međusobno nezavisna bloka: jedan okupljen oko Tojote, u čijem sastavu su i fabrike kao što su Mazda, Suzuki, Daihacu ili Subaru, i pomenuta novoformirana grupa na čelu sa Hondom i Nisanom.