Crna Gora jača institucionalne kapacitete za slobodno kretanje radne snage

Crna Gora aktivno radi na uklanjanju pravnih prepreka i jačanju institucionalnih kapaciteta kako bi omogućila slobodno kretanje radne snage u susret članstvu u Evropskoj uniji (EU), koje predstavlja značajnu priliku za ekonomski razvoj i društvenu inkluziju.

To je poručeno na konferenciji o tržištu rada "Crna Gora ka EU: Mobilnost radne snage", koju je organizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZCG) u okviru twinning projekta "Jačanje kapaciteta Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za sprovođenje aktivnih mjera za zapošljavanje, budućeg učešća u Evropski Socijalni Fond i olakšavanje mobilnosti radne snage", kojeg finansira Evropska unija.

Predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Laura Zampeti, kazala je da Crna Gora mora da se posveti izazovima koji se odnose na mobilnost radne snage, kako se približava članstvu Europskoj uniji.

- Crna Gora mora da eliminiše pravne prepreke za pristup tržištu rada za građane EU i da nastavi sa naporima kako bi se koordinisao sistem socijalne zaštite. Crna Gora treba da se pripremi za aktivni angažman u prekograničnom uparivanju poslova i integraciji na tržištu rada. Zadovoljstvo nam je što vidimo da je Zavod počeo da se bavi ovim procesom i radujemo se nastavku istog - rekla je Zampeti.

Ukazala je da sloboda kretanja nudi benefite i ekonomske pogodnosti pojedincima, ali da za zemlju to predstavlja i izazove zbog nedostatka mlade radne snage.

- Kako bi se ublažili ovi rizici, potrebno je ulagati pravovremeno obrazovanje, stvarati poslove i mogućnosti za mlade ljude. Sve ovo su jako važni faktori, ali je jednako važno pružiti građanima okruženje koje će im pomoći da rastu, pristup pouzdanim poslovima, zdravstvenoj njezi, kvalitetnom obrazovanju za djecu i čistoj i zdravoj životnoj sredini koja nije podložna koruptivnim radnjama - navela je Zampeti.

Podsjetila je da Delegacija EU sa Crnom Gorom radi na mehanizmu - garancija za mlade, za mlade ispod 30 godina, kako bi dobili kvalitetnu ponudu poslova.

- Sloboda kretanja i mobilnost radne snage predstavljaju značajne prilike, ali isto tako i izazove kako će organi da se pozabave ovim pitanjem, što će uticati na krajnji rezultat - rekla je Zampeti.

Ministarka rada i socijalnog staranja, Naida Nišić, istakla je značaj pretpristupnih fondova Evropske unije (IPA) za sprovođenje politika tržišta rada u Crnoj Gori.

- Tvining projekat koji promoviše mobilnost radne snage dio je Jednogodišnjeg akcionog programa za 2020. godinu, vrijednog 7,7 mil EUR, pod nazivom "Podrška pametnom i inkluzivnom rastu - zapošljavanje i socijalna inkluzija". Cilj programa je doprinos pametnom i inkluzivnom ekonomskom rastu i ravnopravnosti polova kroz poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i socijalne inkluzije ranjivih kategorija - navela je Nišić.

Kako je istakla, projekat će ojačati Zavod za zapošljavanje Crne Gore i olakšati integraciju u Evropski socijalni fond, pripremajući zemlju za članstvo u EU.

- Saradnja sa institucijama iz Slovačke, Estonije i Njemačke omogućava Crnoj Gori da koristi njihovo znanje i iskustvo - kazala je Nišić.

Ministarka je naglasila da implementacija teče prema planu i doprinosi unapređenju crnogorskih institucija, kao i jačanju odnosa sa zemljama članicama EU.

- Crna Gora je izradila Višegodišnji Operativni program za zapošljavanje i socijalne politike (2024-2027) u okviru IPA III perspektive, koji ima za cilj unapređenje poslovnog okruženja i motivisanje nezaposlenih, posebno mladih, da svoju budućnost grade u Crnoj Gori - podsjetila je Nišić.

Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, David Perčobić, kazao je da je današnje doba obilježeno ubrzanim društvenim, ekonomskim i tehnološkim promjenama koje nameću potrebu za prilagođavanjem radne snage.

- Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima zaista značajnu ulogu u ovom procesu. Slobodno kretanje radnika predstavlja ključni element integracije naše države u EU, koji nosi brojne ekonomske, socijalne i institucionalne koristi za zemlju i njene građane. Stoga će ova oblast biti jedno od prioritetnih područja u pregovorima o pristupanju - naveo je Perčobić.

Istakao je da je misija ZZCG izgraditi sistem koji će omogućiti nesmetanu mobilnost radne snage, podstičući razmjenu znanja i iskustava na regionalnom i evropskom nivou.

- Slobodno kretanje radnika donosi Crnoj Gori sljedeće prednosti: pristup talentima i vještinama iz drugih zemalja EU, omogućava privlačenje kvalifikovane radne snage, popunjavanje deficitarna zanimanja i pristup najboljim kadrovima, razmjenu znanja, ideja, i iskustava između Crne Gore i drugih država članica, što doprinosi unapređenju domaćih kapaciteta - rekao je Perčobić.

Prema njegovim riječima, pristup širem tržištu rada omogućiće crnogorskim poslodavcima da pronađu radnike s adekvatnim vještinama i tako unaprijede produktivnost i konkurentnost svojih preduzeća.

- Veća mobilnost radne snage stimuliše ekonomsku aktivnost, potpomaže rast stranih direktnih investicija i doprinosi ukupnom ekonomskom napretku Crne Gore. Slobodno kretanje radnika pospješuje kulturnu razmjenu i stvaranje multikulturalnih zajednica, što obogaćuje društveni i kulturni život u Crnoj Gori - kazao je Perčobić.

Ocijenio je da svi ovi koraci mogu doprinijeti privlačenju kvalitetnije radne snage, kako domaće, tako i one iz drugih zemalja EU.

Ukazao je da Zavod postiže značajna dostignuća i na polju saradnje sa brojnim regionalnim i međunarodnim institucijama, te da je kroz projekte na kojima je angažovan, uključujući i ovaj Twinning projekat, dobio podršku i drugih regulatornih tijela Evropske unije.

- Tokom proteklog perioda, Zavod za zapošljavanje je preduzeo značajne korake u pripremi za pristupanje EURES mreži i implementaciju evropskih standarda u oblasi mobilnosti radne snage. Uspostavljen je Odsjek za EURES i međunarodno posredovanje pri zapošljavanju, sa zadatkom da vodi proces pridruživanja Crne Gore EURES sistemu i ispunjavanje obaveza iz Poglavlja 2 o slobodi kretanja radnika - podsjetio je Perčobić.

Kako je naveo, uz podršku EU, Zavod realizuje projekte modernizacije IT infrastrukture i jačanja kapaciteta, kako bi se osigurala tehnološka i administrativna spremnost za EURES i mobilnost radne snage.

- Iz iskustva i znanja stečenog kroz realizaciju ovog i sličnih projekata, siguran sam da će Zavod biti primjer moderne i savremene institucije, čije će mjere, usluge i servisi, biti u rangu sa javnim službama za zapošljavanje EU - poručio je Perčobić

Ambasadaor Slovačke u Crnoj Gori, Boris Gandel, ukazao je na značajan jubilej koji je Slovačka obilježila nedavo - 20 godina članstva u EU, izražavajući želju da Crna Gora uspješno završi proces pristupanja EU do 2028. godine.

Ukazao je na koristi članstva u EU, uključujući slobodno kretanje ljudi i radne snage, ali i na mogućnost za mlade studiraju u inostranstvu kroz programe poput Erasmus plus.

- Mnogi studenti koji završe studije u inostranstvu ostaju tamo, ali je važno iskustvo koje donose nazad u domovinu. Slobodno kretanje radne snage omogućava ljudima da rade širom EU, što bi za Crnu Goru značilo pristup tržištu od oko 500 miliona stanovnika - rekao je Gandel.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Peter Felten, kazao je da Njemačka, Slovačka i Estonija sarađuju sa Crnom Gorom kako bi pomogli u implementaciji Poglavlja 2, koje je fokusirano na slobodno kretanje radnika unutar EU.

- Crna Gora je nedavno ostvarila značajan napredak u poglavljima vladavine prava, što je ključni korak ka članstvu u EU. Sada je važno da Crna Gora iskoristi ovu priliku i ostane fokusirana na ispunjavanje preostalih zadataka kako bi što prije postala članica EU, bilo 2028. godine - naveo je Felten.

Smatra da su njemačka agencija za zapošljavanje i Ministarstvo rada i socijalnih pitanja dali su značajan doprinos Twinning projektu, posebno u jačanju kapaciteta Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u olakšavanju mobilnosti radne snage.

- Tokom protekle godine organizovano je mnogo obuka i radionica kako bi se kolege iz Crne Gore upoznale s EURES mrežom. Posjetili su i Europsku komisiju, te vidjeli kako EURES radi u Slovačkoj. Crna Gora je sada spremna postati operativna članica EURES-a kada pristupi EU - rekao je Felten.

Istakao je da je slobodno kretanje radnika značajan ekonomski faktor za razvoj zemalja EU, ali i osnovno pravo svih građana.

- EURES mreža će omogućiti fer i korisnu mobilnost radne snage, pružajući pouzdane strukture u digitalizovanom okruženju. Ovaj Twinning projekt pokazuje da je Crna Gora spremna za EURES i članstvo u EU. Građani često traže konkretne benefite, a ovaj projekat je sjajan primjer takvih benefita - jasan je Felten.

Rezidentni savjetnik za Twinning | RDA Slavomír Šťastný izrazio je zadovoljstvo saradnjom sa Zavodom za zapošljavanje i Ministarstvom rada i socijalnog staranja, koji su glavni korisnici projekta.

- Projekat je finansiran od EU sa ukupnim budžetom od 823.000 EUR i traje 21 mjesec, počevši od 1. aprila 2023. godine, sa završetkom planiranim za početak 2025. godine. Projekat se realizuje u konzoriciji tri zemlje, koji čine Slovačka, Njemačka i Estonija - naveo je Šťastný.

Ukazao je da projekat ima tri ključne komponente: među kojima su aktivne mjere na tržištu rada i garancija za mlade.

- U tom pogledu, razvijena je metodologija za implementaciju i monitoring aktivnih mjera, te plan komunikacije za implementaciju garancije za mlade. Kad je u pitanju komponenta jačanje institucionalnih kapaciteta, spremili smo smjernice za angažman u projektima Evropskog socijalnog fonda, te izradili priručnik koji obuhvata teme slobodne mobilnosti radnika - rekao je Šťastný.

Govoreći o trećoj kompnenti projeka - slobodno kretanje radnika i EURES, Šťastný je naveo da je pružena podrška za EURES IT rješenje i obuka zaposlenih u vezi EURES procedura.

- Od početka projekta, međunarodni tim od 13 stručnjaka proveo je 303 radna dana u Crnoj Gori. Obučeno je 92 savjetnika u oblastima profilisanja, aktivacije i individualnog savjetovanja, te više od 30 zaposlenih u programiranju i implementaciji EU fondova. U okviru EURES komponenti, 40 zaposlenih je obučeno u vezi zahtjeva za EURES procedure - naveo je Šťastný.

Ocijenio je da je projekat do sada bio izuzetno uspješan, zahvaljujući odličnoj saradnji sa Zavodom za zapošljavanje i Ministarstvom rada i socijalnog staranja, navodeći da će njegovi završni rezultati biti procijenjeni početkom decembra.

Tokom panela "EU tržište rada danas i uloga mobilnosti radne snage", predstavnik Jedinice za mobilnost radne snage i javne službe za zapošljavanje pri Evropskoj komisiji Lambert Kleinmann kazao je da je trenutnu situaciju na tržištu rada EU karakteriše visoko učešće radne snage i niska stopa nezaposlenosti.

- Iako je nezaposlenost relativno niska, nedostaci radne snage predstavljaju značajan kvantitativni i kvalitativni izazov. Naime, nije dovoljno samo imati radnu snagu - potreban je pravi profil zaposlenih za specifične poslove, posebno u ključnim sektorima kao što su IT i zelena tranzicija - istakao je Kleinmann.

Ukazao je da EU svake godine gubi milion ljudi radne snage zbog demografskih promjena, kao što su penzionisanje i smanjena stopa nataliteta.

- Mlađe generacije koje dolaze na tržište rada ne mogu nadomjestiti ovu prazninu, što dodatno pogoršava situaciju - rekao je Kleinmann.

Istakao je da Evropska komisija preduzima korake kako bi riješila problem nedostatka radne snage, uključujući aktivaciju manje zastupljenih grupa na tržištu rada - podršku mladima kroz garanciju za mlade i pomoć starijim radnicima da nađu odgovarajuće radne uslove.

- Takođe, žene koje žele da se vrate na tržište rada suočavaju se sa problemima poput nedostatka vrtića i druge podrške za djecu - rekao je Kleinmann.

Ukazao je da je i dokvalifikacija radnika takođe ključna, navodeći da mnogo radnika nema odgovarajuće vještine, pa je važno omogućiti da steknu osnovne IT veštine i druge potrebne kvalifikacije.

- Evropska unija može pružiti okvir i finansiranje, ali su lokalne zajednice te koje najbolje poznaju svoje potrebe i kako obučiti radnike. Takođe, socijalni partneri igraju ključnu ulogu u unapređenju radnih uslova, zarada i kvalifikacija. Direktni kontakt između sindikata i poslodavaca omogućava kolektivno pregovaranje i definisanje potrebnih vještina za budućnost tržišta rada - kazao je Kleinmann.