Cijene hercegovačkog krša eksplodirale zbog solarnih elektrana - Kvadrat sa oko 1 KM u Ljubinju skočio i na blizu 30 KM

Primjera radi, prosječna cijena građevinskog zemljišta u Ljubinju je 2021. godine bila 1,1 KM po kvadratu da bi njena vrijednost u prošloj godini skočila na 27,6 maraka. U Nevesinju se prošle godine kvadrat zemljišta plaćao 9,2 KM, dok je samo prije dvije godine ta cijena bila 1,5 KM. Vrijednost zemlje u Bileći je sa 3,5 KM u 2021. godini u prosjeku naglo skočila na 16 KM u 2022. i tu cijenu je zadržalo i u prošloj.

Najskuplje građevinsko zemljište se prošle godine plaćalo u ovoj lokalnoj zajednici po 40,7 KM, a najskuplja parcela je prodata u Nevesinju, gdje je za 26,5 dunuma iskreširano 212.232 KM.

Direktor kompanije Etmax iz Banjaluke koja ima veliko iskustvo u ovoj oblasti, Siniša Maksimović, svjedoči kako je razvojem solarne energije rasla i potražnja, a time i cijena zemlje.

- Na početku se zemlja kupovala po cijeni za tri do četiri marke po kvadratu. Riječ je o kršu i zadnjoj klasi zemlje. Međutim, kako je interesovanje raslo, tako je rasla i cijena, pa ona sada ide i do osam maraka - kaže on.

Prema njegovim riječima, cijena se u zadnjih osam godina uduplala.

- Na tom području smo već 13 godina i dosta dobro smo upoznali ljude i potencijalne površine za gradnju. Ljudi se često sami jave sa ponudama, a mi ih, kada se ukaže potreba za zemljištem, zovemo - zaključio je on.

U biznisu sa solarnim elektranama i ministri

Sa druge strane, brojni investitori, među kojima je dosta i političara, stalo je u red za zemlju u svojini Republike Srpske. Jedan od posljednjih je, kako navodi Capital, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojin Mitrović.

On je preko svoje supruge i njenog preduzeća Energy of the future iz Bijeljine tražio pod koncesiju 244 hektara zemljišta Republike Srpske na lokaciji Hadžibegovo brdo u Bileći, a Vlada, u kojoj i sam sjedi, prije nekoliko sedmica mu je dala saglasnost.

Elektrana Bileća – solar 1 imaće instalisanu snagu od 140 megavata, a planirana je godišnja proizvodnja od nepunih 198 gigavat časova struje.

Obaveza mu je da plati jednokratnu naknadu od 1,15 mil KM, te 0,0055 KM za svaki proizvedeni kilovat sat struje. Koncesija je dodijeljena na 50 godina, a kroz nekoliko dana, navodi se dalje u tekstu Capitala, očekuje se i potpisivanje ugovora.

Vrijednost investicije je oko 230 mil KM, a sam ministar je ranije poručio da neće imati problema oko zatvaranja finansijske konstrukcije.

Državnu koncesiju, ali na privatnom zemljištu u bilećkom naselju Preraca, traži i firma Method energy RS iz ove lokalne zajednice. Oni na pet parcela površine od 22,7 hektara žele da grade elektranu instalisane snage od 22,36 megavata, procijenjene godišnje proizvodnje 33,3 gigavat časa, vrijedne 31,7 mil KM.

Još prije četiri godine, kako navodi Capital, najveći trgovac struje u regionu Vuk Hamović dobio je 133 hektara državnog zemljišta na kojem je napravio 60 megavata snažnu solarnu elektranu vrijednu 100 mil KM.

Jedan od najvećih projekata koji je u fazi razvoja je i solarni park Nevesinje, vrijedan čak 880 mil KM.

Profesor na Fakultetu elektronike u Tuzli, Mirza Kušljugić, ne može da predvidi do kada će trajati svojevrsna solaromanija. Pored dostupnog zemljišta, investitorima ide naruku i to što su cijene kompletne opreme za fotonaponske elektrane u stalnom padu, a najviše su pale cijene fotonaponskih panela. On, u svakom slučaju, upozorava na potencijalne rizike sa kojima će se suočiti investitori.

- Jedan od glavnih rizika je plasman struje, pogotovo za veće elektrane. Moraće imati kvalitetne ugovore o otkupu, a na tržištu je zbog velike proizvodnje došlo do negativnih cijena energije - kaže Kušljugić.

On kaže da na domaćem tržištu, osim Elektroprivrede BiH, druge dvije elektroprivrede nemaju previše potrebe za kupovinom struje, pa se izvoz nameće kao jedina opcija.

- Ostaje pitanje da li to možete prodati vani, a to ide sve teže jer se velike količine solarnih panela i elektrana stavljaju u opticaj u Sloveniji i Hrvatskoj - rekao je on.

Prema njegovim riječima, država je pustila da se ova oblast stihijski razvija bez puno kontrole, zbog čega upozorava na potencijalni balon koji bi u jednom momentu mogao da pukne.

- Podsjetiću vas na neuspješne priče oko smilja u Hercegovini i malina u Posavini. Ovo je na papiru jedan balon. Ipak mislim da će tek 10-15 odsto svih najavljenih komercijalnih projekata biti završeno - zaključio je Kušljugić.

Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske

Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove

RGURS

Elektroprivreda BiH

Fakultet elektronike Tuzla

Etmax Banjaluka

Energy of the future Bijeljina

Method energy RS

Siniša Maksimović

Vojin Mitrović

Vuk Hamović

Mirza Kušljugić

Hadžibegovo brdo Bileća

Preraca Bileća

Bileća solar 1

koncesije

proizvodnja struje

fotonaponski paneli

solarne elektrane

cijena električne energije

parcele

cijena građevinskog zemljišta