Privredni sud suočen sa manjkom sudija i velikim brojem neriješenih predmeta - Stečajevi predugo traju jer je sporno vlasništvo nad imovinom

Prošla godina je za Privredni sud bila uspješna, iako se taj organ i dalje suočava sa problemom nedovoljnog broja sudija i velikog broja neriješenih predmeta, saopštio je njegov predsjednik Mladen Grdinić.

- Situacija je takva da istovremeno možemo reći da se Privredni sud i dalje suočava sa problemima manjka sudija i neriješenih predmeta, ali i da je iza nas, ipak, uspješna godina u kojoj smo ostvarili planirane rezultate - rekao je Grdinić u intervjuu Pobjedi.

On je podsjetio da je Privredni sud posljednji put radio u punom sastavu prije tri godine, u ljeto 2021. godine, nakon čega je nastupio period kontinuiranog odliva sudija.

- Tako je u jednom periodu 2022. godine sud radio sa svega sedam sudija, od kojih je troje bilo na bolovanju. Neminovno je bilo da će taj problem dovesti do zaostatka u broju riješenih predmeta, tako da je sud sa skoro 1,3 hiljade neriješenih predmeta na kraju 2020. godine došao u situaciju da je na kraju 2022. godine imao ukupno 2,95 hiljada neriješenih predmeta. Ipak, iako nam je i prošle godine uvijek nedostajalo četiri do pet sudija, možemo reći da se radilo o godini stabilizacije, ali i više od toga - saopštio je Grdinić.

On je rekao da je Privredni sud na kraju prošle godine bio imao najveći stepen ažurnosti od 111,47%, što znači je riješeno više predmeta nego što je zaduženo, te je broj neriješenih smanjen 12,75% na 2,6 hiljada predmeta.

- Da li je to dovoljno? Svakako ne. Biće potrebno vrijeme i pomoć kroz popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta, ali vjerujem da ostvareni rezultati u prošloj godini, sa kojima smo nastavili i u ovoj, bude optimizam da u naredne dvije do tri godine možemo postići ažurnost koju želimo, ali što je bitnije, koja je neophodna građanima kao garancija da mogu ostvariti zaštitu prava u razumnom roku - poručio je Grdinić.

Kada je riječ o stečajnim postupcima, on je kazao da je preduslov za stvaranje nepovjerenja u rad suda u činjenici da neko nije u mogućnosti da naplati svoje nesporno potraživanje.

- Najveći broj stečajnih postupaka se okonča bankrotstvom, odnosno namirenjem povjerilaca, prodajom imovine stečajnog dužnika i prodajom stečajnog dužnika kao pravnog lica, dok se u manjem broju predmeta sprovodi reorganizacija. Nažalost, priroda stečajnog postupka je takva da prodajom imovine stečajnog dužnika često nije moguće namiriti potraživanja svih povjerilaca, pa nekad ni potraživanja radnika i države - kazao je Grdinić.

S druge strane, analiza postupanja u stečajnim postupcima koji najduže traju je pokazala da postupak prodaje imovine traje dugo, a da često na tu okolnost utiče to što je ta imovina predmet spora u drugim postupcima, na čije se okončanje mora čekati da bi se uopšte moglo pristupiti prodaji.

- Činjenica da je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio presude kojima je utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku za veliki broj radnika Radoja Dakića nameće obavezu da se u saradnji sa partnerima pristupi analizi, kako Zakona o stečaju, tako i same prakse vođenja stečajeva, kako bi se utvrdilo da li postoji mogućnost da se kroz eventualne izmjene zakonskih rješenja, te edukacije sudija i stečajnih upravnika, cjelokupan postupak stečaja unaprijedi - rekao je Grdinić.

On je poručio da će jedan od njegovih ličnih prioriteta da se postupak stečaja učini transparentnijim biti da se veliki broj akata iz stečajnog postupka, koji su do sada objavljivani samo na oglasnoj tabli suda, istovremeno objavljuje i na internet stranici suda.

- Na taj način bi široki krug osoba, koje imaju interes da budu obaviještene o određenom stečaju, lakše doći do informacija. U tom pravcu su već preduzeti značajni koraci i vjerujem da će to konačno biti realizovano ove godine - naveo je Grdinić.

On je dodao da je sud počeo sa praksom redovnog informisanja o broju zaduženih i riješenih predmeta stečajnih upravnika, sa željom da javnost bude na adekvatan način informisana da li se postupak slučajnog zaduženja stečajnih upravnika obavlja u skladu sa propisima.

Grdinić je saopštio da je Privredni sud na kraju prošle godine imao 451 neriješen stari predmet, dok je ukupno riješeno 236 takvih predmeta.

- To nije mali broj. Međutim, treba znati da samo kontinuiran rad na predmetu garantuje njegovo okončanje. Zbog problema o kojima sam govorio, mi smo izgubili taj kontinuitet u značajnom broju ovih predmeta. Sudije koje su u njima postupale napustile su sud, zbog čega su ti predmeti čekali određeno vrijeme da ih preuzmu nove sudije, a zatim su postupci morali početi iznova - objasnio je Grdinić.

Najčešće se radi o veoma složenim predmetima, a treba imati u vidu da su pojedine sudije preuzele u rad i preko 60 takvih, starih predmeta, pri čemu ukupno u radu imaju preko 200 predmeta.

- To je izuzetno složena situacija za rad svakog sudije, koja zahtijeva ogroman rad, svakodnevno i van radnog vremena - naveo je Grdinić.

On je saopštio da su prošle godine primili u rad 2,9 hiljada predmeta, a riješili ukupno 3,24 hiljade. Sud je u prva četiri mjeseca ove godine primio 1,06 hiljada novih predmeta, što je u poreženju sa istim periodom prošle godine smanjenje priliva za oko 270 predmeta.

- Još je rano da govorimo o tendenciji smanjenja priliva predmeta, ali ako bi se sa takvim trendom nastavilo, ta okolnost uz očekivano popunjavanje sudijskih mjesta bi svakako pogodovala bržem rješavanju zaostalih predmeta - rekao je Grdinić.