Indeks razvoja po mjeri čovjeka - Crna Gora u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem

Prema najnovijem Izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka, koji je objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Crna Gora se već sedmu godinu zaredom nalazi u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka.

Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) predstavlja sumarnu mjeru dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard. Sa vrijednošću ovog indeksa od 0.844, Crna Gora je na 50. mjestu od ukupno 193 zemalja i teritorija.

Na vrhu ljestvice je Švajcarska, a među prvih deset mjesta su i Norveška, Island, Hong Kong (Kina), Danska, Švedska, Njemačka, Irska, Singapur i Australija. Sa druge strane, najniže vrijednosti HDI bilježe Centralnoafrička Republika, Južni Sudan i Somalija.

Od zemalja regiona, u kategoriji veoma visoko razvijenih zemalja, osim Crne Gore, nalaze se Slovenija (na 22. mjestu sa indeksom 0.926), Hrvatska (na 39. mjestu sa indeksom 0.878) i Srbija (65. mjesto sa indeksom 0.805). Ostale zemlje regiona su u kategoriji visokog razvoja po mjeri čovjeka: Albanija (74. mjesto i indeks 0.789), Bosna i Hercegovina (80. mjesto sa indeksom 0.779) i Sjeverna Makedonija (83. mjesto sa indeksom 0.765).

- Vrijednost HDI u Crnoj Gori je između 2003. i 2022. godine porasla sa 0.749 na 0.844, što predstavlja povećanje za 12,7 %. Prema najnovijem Izvještaju o ljudskom razvoju, očekivani životni vijek u Crnoj Gori je 76,8, što je za 2,8 godina više u odnosu na 2003. godinu. Građani i građanke Crne Gore se u prosjeku školuju 12,6 godina ili 2,2 godine više u odnosu na 2003. godinu. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku (GNI – paritet kupovne moći izražen u američkim dolarima) je porastao za oko 65,4% u odnosu na 2003. godinu i iznosi 22,513 u 2022. godini - saopšteno je.

HDI prilagođen nejednakostima (IHDI) uzima u obzir nejednakosti u sve tri dimenzije HDI tako što "diskontuje" prosječnu vrijednost svake komponente Indeksa u skladu s njenim nivoom nejednakosti. "Gubitak" u ljudskom razvoju zbog nejednakosti je predstavljen razlikom između HDI i IHDI i za Crnu Goru iznosi 10,4%.

Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka za 2023/2024, pod nazivom "Probijanje blokade: Ponovno osmišljavanje saradnje u polarizovanom svijetu" (Breaking the Gridlock: Reimagining cooperation in a polarized world), ističe zabrinjavajući trend: oporavak indeksa koji odražava razvoj po mjeri čovjeka je djelimičan, nepotpun i neujednačen.

Projektovano je da HDI 2023. godine dostigne rekordnu vrijednost nakon velikog pada 2020. i 2021, međutim ovaj napredak je veoma neujednačen. Bogate zemlje bilježe rekordno visok nivo ljudskog razvoja, dok polovina najsiromašnijih zemalja ostaje ispod nivoa razvoja na kojem su bile prije početka krize. Globalne nejednakosti prati značajna koncentracija privredne aktivnosti. Kako se navodi u izvještaju, gotovo 40% globalne trgovine robom koncentrisano je u tri ili manje zemalja; dok je u 2021. godini tržišna kapitalizacija pojedinačno svake od tri najveće tehnološke kompanije na svijetu premašivala bruto domaći proizvod (BDP) više od 90% zemalja svijeta u toj godini.

- Sve veći jaz koji se stvara kada je u pitanju ljudski razvoj, a koji se navodi u izvještaju, pokazuje da se smjer dvodecenijskog trenda konstantnog smanjivanja nejednakosti između bogatih i siromašnih nacija sada preokrenuo. Uprkos našim društvima koja su gobalno duboko međusobno povezana, mi ne postižemo uspjeh. Moramo da iskoristimo našu međusobnu zavisnost, kao i sposobnost da se bavimo zajedničkim i egzistencijalnim izazovima, te da se na taj način postaramo da se ono čemu ljudi teže i ostvaruje - rekao je Akim Štajner, administrator UNDP-a. - Ova blokada ima značajan nepovoljan uticaj na ljude. Neuspjeh da se uz pomoć kolektivnih napora unaprijede aktivnosti na polju klimatskih promjena, digitalizacije ili smanjenja siromaštva, ne samo da šteti ljudskom razvoju, već pogoršava i polarizaciju i sve više erodira povjerenje u ljude i institucije širom svijeta.

Status ženskih prava ogledalo je suštinskog civilizacijskog napretka jednog društva, a rodne razlike jedan od najdubljih vidova nejednakosti. Odnos napretka u ljudskom razvoju među muškarcima i ženama mjeri se indeksom rodnog razvoja (GDI) i indeksom rodne nejednakosti (GII).

GDI predstavlja odnos između ženskog i muškog indeksa ljudskog razvoja (HDI), i mjeri rodne razlike u tri osnovne dimenzije ljudskog razvoja (očekivani životni vijek muškaraca i žena, očekivane godine školovanja muškaraca i žena i prosječne godine koje muškarci i žene provedu u školovanju). Vrijednost ženskog HDI za 2022. godinu za Crnu Goru je 0,833 u odnosu na 0,852, kolika je vrijednost HDI za muškarce.

Žene u Crnoj Gori u prosjeku žive 80,3 godina, a muškarci 73,5. Podaci pokazuju da se žene u Crnoj Gori u prosjeku školuju 12,1 godinu u odnosu na muškarce koji u školovanju provedu 13,2 godine.

- Što se tiče vrijednosti GII, koji mjeri rodne nejednakosti u tri dimenzije (reproduktivno zdravlje, osnaživanje i učešće na tržištu rada), Crna Gora se nalazi na 33. mjestu od 166 zemalja u 2022. godini. U izvještaju se navodi da su žene u 2022. godini zauzimale 27,2% poslaničkih mjesta. 70,8% žena starosti 25 i više godina ima minimalno završenu srednju školu u odnosu na 83,7% muškaraca. Stopa porođaja adolescentkinja je 9,7 porođaja na 1.000 žena starosti 15-19 godina. Učešće žena na tržištu rada je 44,4%, dok za muškarce iznosi 57,8% - navedeno je.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da Crna Gora, kad je u pitanju vrijednost indeksa razvoja po mjeri čovjeka, bilježi rast i ostaje u kategoriji veoma visoko razvijenih zemalja. Poručila je da je, kroz pažljivo kreirane politike i strategije, važno zadržati fokus na zelenom i održivom razvoju, socijalnoj zaštiti, jačanju institucija, dostizanju rodne ravnopravnosti, kao i na podsticanju inovacija.

- U eri u kojoj živimo, obilježenoj sve većom polarizacijom i podjelama, ključno je da ne zanemarimo važnost međusobnog ulaganja, jer bi to predstavljalo prijetnju za našu zajedničku dobrobit i bezbjednost. Izazovi s kojima se suočavamo, uključujući prevenciju pandemije, klimatske promjene i regulaciju digitalnih tehnologija, duboko su povezani i zahtijevaju međusobno povezana rješenja. U današnjem svijetu, sa značajnom ekonomskom međuzavisnošću, deglobalizacija nije realna. Ovo naglašava ključnu ulogu multilateralizma, kako je i istaknuto u izvještaju, jer bilateralni odnosi ne uspijevaju da odgovore na problem globalnih javnih dobara, koji po svojoj prirodi ima planetarni karakter - rekla je Paniklova.

U Izvještaju se ističe da su međunarodni kolektivni napori osujećeni sve prisutnijim "demokratskim paradoksom": dok 9 od 10 ljudi u svijetu podržava demokratiju, preko polovine ispitanika takođe podržava lidere koji tu demokratiju urušavaju kroz nepoštovanje osnovnih pravila demokratskog procesa, na šta ukazuju podaci analizirani u izvještaju. Polovina ljudi koji su anketirani širom svijeta smatra da nemaju kontrolu nad svojim životima, ili da im je ta kontrola ograničena, dok dvije trećine vjeruje da slabo utiču na odluke svojih vlada.

- Politička polarizacija i njene globalne posljedice takođe predstavljaju sve veći razlog za zabrinutost. Prema izvještaju, pored osjećaja bespomoćnosti, ona stimuliše političke pristupe koji su usmjereni prema unutra - što je u oštroj suprotnosti sa globalnom saradnjom koja je potrebna da se odgovori na urgentne probleme kao što su dekarbonizacija naših privreda, zloupotreba digitalnih tehnologija i sukobi. Ovo je naročito zabrinjavajuće ako se imaju u vidu rekordno visoke temperature tokom 2023. godine, čime se naglašava hitnost ujedinjenog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena, kao i napredak vještačke inteligencije kao nove brzorastuće oblasti tehnologije, koja se razvija uz nedovoljnu ili nepostojeću regulaciju - zaključuje se u soapštenju.