Za dugoročan rast potrebno smanjenje javne potrošnje i državne uprave

U Nacrtu programa ekonomskih reformi (PER) planiran je ekonomski rast do 2026. od 3,2%, uz suficit tekuće budžetske potrošnje i finansiranje svih tekućih obaveza države iz tekućih prihoda. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Jadranka Kaluđerović smatra da je za srednjeročni, a posebno dugoročan održivi rast ključno da se planovi zasnivaju na restriktivnijoj javnoj potrošnji, racionalizaciji javne uprave i povećanju konkurentnosti i produktivnosti preduzeća.

Ona je navela da su navedene stope ekonomskog rasta na nivou projekcija Svjetske banke i nešto su veće od posljednjih EU projekcija za Crnu Goru.

- Ukazuju na ono što je i u tim izvještajima ukazano, a to je da će ekonomski rast dominantno biti uslovljen rastom domaće tražnje, posebno lične potrošnje, koji do sada nije bio posljedica povećane produktivnoti, već administrativnog povećanja. Čini se da će to i u narednom periodu biti slulčaj. Zbog toga je važno da znamo da na dugi rok nema rasta bez ulaganja u ljudski kapital i povećanja produktivnosti - kazala je Kaluđerović Pobjedi.

Istakla je da je neophodno stvoriti uslove za ulaganja u privatnom sektoru, jer samo investicije u srednjem i dugom roku mogu obezbjediti stabilan rast ekonomske aktivnosti.

- U PER-u se najavljuju smanjenja biznis barijera i regulatorne reforme, ali ako se rast javne potrošnje prebaci na privatni sektor kroz rast ili uvođenje novih poreza, najavljene reforme neće imati efekta. PER nudi i scenario nižeg rasta sa stopama 1,4, 1,8 i 1,7% u naredne tri godine, koje su bliže stopama rasta u EU, tako da ne treba izgubiti iz vida i taj scenario kao potencijalno moguć - rekla je Kaluđerović.

U oblasti javne potrošnje glavni ciljevi odnose se na ostvarivanje suficita tekuće budžetske potrošnje, smanjenje budžetskog deficita na ispod tri odsto BDP-a, te nanivo javnog duga oko 62% u 2024, uz silazni trend od 2025. do 2026. godine.

Kaluđerović je navela da se prema projekcijama u PER-u pokrivanje povećanja rashoda planira iz povećanih prihoda po osnovu poreza, koje nije rezultat povećanja stope, već proširenja poreske baze i osnovice za oprezivanje.

- Pitanje je da li će ovo biti moguće i šta ukoliko se ne ostvare planirane stope rasta ekonomske aktivnosti. A to i nije toliko nemoguće, s obzirom na to da se u EU i u svijetu očekuju skromne stope rasta, a rizik i neizvjesnost povećavaju tekući ratovi - upozorila je Kaluđerović i dodala da je ključno pitanje da li će vlada u tom slučaju pribjeći uvođenju novih poreza i /ili povećanju poreske stopa.

- Nadam se da neće dogoditi jer bi to značilo veliki pritisak na crnogorska preduzeća - naglasila je i dodala da teorijski Vlada uvijek može tekuću potrošnju finansirati iz tekućih izvora povećanjem poreza.

- Samo je pitanje koliko to može da traje. Ključno je pitanje da li preduzeća i preduzetnici, znači oni koji stvaraju vrijednost, toliko poresko opterećenje mogu da podnesu - istakla je Kaluđerović.

Naglasila je da je za srednjeročni, a posebno dugoročan održiv rast ključno da se planovi zasnivaju na restriktivnijoj javnoj potrošnji, racionalizaciji javne uprave i povećanju konkurentnosti i produktivnosti preduzeća.

- Zbog toga je ključno ovu i svaku drugu politiku donositi u tijesnoj saradnji i dijalogu sa različitim nevladinim akterima, u prvom redu privrednim udruženjima - poručila je Kaluđerović.

U PER-u je navedeno je da je jedan od strukturnih izazova i slabost u nadzoru i upravljanju u državnim preduzećima. Kaluđerović se slaže da je neophodna reforma upravljanja državnim preduzećima.

- To je jedan od zahtjeva koje EU stavlja pred nas, u krajnjem i jedna od preporuka ministarskog dijaloga je jasno glasila "pripremiti mapu puta za reformisanje državnih preduzeća, pripremiti okvir za praćenje i upravljanje državnim preduzećima i razviti objektivne kriterijume za izbor njihovih menadžment tijela" - navela je Kaluđerović i dodala da je i Svjetska banka jasno ukazala na potrebu za refromom ovog sektora.

- Ali i bez obzira na te jasne zahtjeve to mora biti neophodnost ukoliko želimo da ta preduzeća posluju pozitivno i doprinose ekonomskom razvoju i efikasnoj alokaciji resursa. Riječ je o 49 kompanija, od kojih su neke veliki i značajni sistemi, pa je neophodno njihovo upravljanje bazirati na ekonomskim i tržišnim kriterijumima, a ne na dosadašnjoj protekcionističkoj praksi - poručila je Kaluđerović.

U skladu sa projekcijama u dokumentu se procjenjuje se da će inflacija u Crnoj Gori biti na nivou od oko pet odsto u narednoj godini, dok će se u periodu 2025-26. spustiti na prosječno tri odsto. Kaluđerović navodi da su to trendovi koji prate inflatorne trendove u EU.

- Prema posljednjim projekcijama za EU se očekuje da će HICP inflacija pasti sa 4 na 2,8%, odnosno na 2,2% u posljednjem kvartalu 2023, 2024. i 2025. godine, redom. Što znači da su projektovane stope za Crnu Goru nešto veće od onih u EU. Glavni rizik biće eventualni rast cijena goriva i električne energije, te zarada, penzija i drugih davanja koji je planiran - saopštila je Kaluđerović.