Crnogorska ekonomija bilježi pozitivne trendove - Zabrinjava pad stranih investicija od 47%, loša ponuda kadrova i dalje jedan od gorućih problema

Crnogorska ekonomija u 2023. godini bilježi pozitivne trendove iako su spoljni faktori, iz više poznatih razloga, nepovoljni. Rast BDP-a u prva tri kvartala ove godine bio je na nivou od oko 6%, što nas svrstava među evropske zemlje sa najvećom stopom rasta, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.

- Ipak, činjenica je da je to dominantno rezultat rasta potrošnje prouzrokovane prilivom nerezidenata iz Rusije, Ukrajine i Turske - kazala je Drakić.

Ona je predstavljajući dokument "Analiza crnogorske privrede u 2023." tokom tradicionalnog susret privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima kazala da makroekonomski pokazatelji impliciraju da su u sektoru turizma i energetike rezultati bolji nego u pretpandemijskom periodu, a treba reći da je uprkos neusklađenosti na tržištu rada došlo i do rasta zaposlenosti.

- Prihodi od turizma su za 49% premašeni u odnosu na prethodnu godinu, a za 34% su veći u poređenju sa 2019. koja je bila godina izuzetnih rezultata - navela je Drakić.

Prema njenim riječima, uvozna zavisnost naše ekonomije je ostala naglašena i u tekućoj godini, a nije došlo do poboljšanja pokazatelja kada je izvoz u pitanju.

- Obim direktnih stranih investicija je u padu. Pored toga što je smanjenje na nivou od 47% u odnosu na prethodnu godinu, ne smijemo zatvoriti oči pred činjenicom da su ulaganja u nekretnine bila dominantna u 2023. godini. Nije nužno naglašavati da je sadašnja struktura ulaganja posljedica dešavanja na istoku Evrope, odakle dolazi veliki broj platežno sposobnih građana i teško je znati na koji će se način njihov boravak u Crnoj Gori odražavti na ekonomske parametre u narednom periodu - istakla je.

Za prvih devet mjeseci ove godine imamo povećanje zaposlenosti od 9%, do kojeg je došlo još u 2022. godine zahvaljujući oporavku ekonomske aktivnosti, ali i poreskoj reformi vezanoj za tržište rada.

- Ipak, situacija u ovoj sferi zaslužuje posebnu pažnju, koja da bi se promijenila u smjeru održivosti zahtijeva fleksibilnost obrazovnog sistema, stimulisanje mladih da pohađaju srednje stručne škole, dualno obrazovanje na fakultetima, promociju cjeloživotnog učenja i niż drugih alata. Zabrinjavajuće je da uz svu prijetnju tržištu rada zbog depopulacije na raspolaganju imamo lošu ponudu kadra sa nedostatkom vještina - kazala je predsjednica Komore.

Dalje navodi da turizam, kao grana od izuzetne važnosti za našu ekonomiju, zavisi od uvoza radne snage, nerijetko iz udaljenih zemalja.

- Uz sve to, procedure zapošljavanja stranih sezonskih radnika veoma su skupe i kompleksne, te time naglašeno destimulativne za našu turističku privredu, ali i druge grane koje zavise od uvoza radne snage. Situacija je veoma slična u sektorima građevinarstva i poljoprivrede. Jedno od rješenja koje Komora odavno predlaže je uvođenje kategorije stalnog sezonskog radnika - ukazala je Drakić.

Predsjednika PKCG ukazala je na činjenicu da je nepredvidljivost poslovnog ambijenta kojoj smo svjedočili u poslednjem periodu usporila i mnoge domaće investicije.

- Uz to treba dodati i da gotovo nije bilo kapitalnih investicija kroz koje bi privreda mogla generisati nove poslove i vrijednost. Smatramo da je nužno da kao kreatori politika, pokrenete zamajac investicija kroz ulaganja u infrastrukturu, čime se domaćim kompanijama stvara prostor za nove poslove. Privreda očekuje i da se izrade projekti kapitalnog karaktera, koji bi mogli biti finansirani iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira, čije korišćenje bi svakako pokrenulo upošljavanje privrede. Takođe, Novim planom rasta za Zapadni Balkan alocirana su dodatna finansijska sredstva za pomoć državama kandidatima i podršku privatnom sektoru upravo kroz ulaganja u infrastrukturu, transport, energiju, zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj ljudskog kapitala - navela je.

Nijednu ekonomiju, a zbog veličine tim prije ni crnogorsku, ne možemo posmatrati bez detaljne analize šireg ekonomskog ambijenta, na koji poslednjih godina najviše utiču geopolitička dešavanja, smatra Drakić.

- Naša stabilnost definitivno je zavisna od onoga što će se dešavati sa ekonomijom EU, ali ono na čemu možemo raditi jeste kreiranje predvidljivog i stimulativnog ambijenta za privređivanje. Očekivanja privrede da se na tom polju učine značajni koraci su velika. Već sam pomenula koliko je narušeni ambijent uticao na investicije, bez kojih nema ekonomskog razvoja. Kada govorimo o uklanjanju barijera, treba imati na umu da ono što je dobro i stimulativno za privredu, dobro je i za državu - ukazala je.

Kao posebno destimulativno Drakić je istakla to da su u poslednje vrijeme privreda, tj. privrednici stigmatizovani.

- Želim vjerovati da je to posljedica nedovoljno razumijevanja pozicija određenih aktera u društvu. Kao da se gubi iz vida da su poslodavci oni koji stvaraju vrijednost, zapošljavaju ljude i ispunjavanjem zakonom propisanih obaveza doprinose punjenju budžetu iz kog se finansira čitav sistem. Stoga je važno da se dobro razumijemo. Mislim da to nije komplikovano kada postoji dobra volja, a mi u nju vjerujemo i zato o tome i danas ovdje otvoreno razgovaramo - poručila je.

Dobar ambijent koji podržava razvoj privrede pomoći će da se njena struktura diversifikuje.

- Pokazalo se da su razne smjernice, strategije i proklamovanja da se moramo okrenuti razvoju ovog ili onog sektora nedostatne. Privreda se širi na druge sektore kada za to postoji ambijent koji će učiniti sigurnim njena ulaganja - kazala je Drakić.

Prema njenim riječima, napredak privrede i valorizacija razvojnih potencijala zahtijeva promišljenu ekonomsku politiku, podršku strateškim sektorima i unapređenje poslovnog okruženja.

- Kvalitetan ambijent za privređivanje najsigurniji je način i za smanjivanje sive ekonomije, koja je prepreka ne samo državi već i svakom privredniku koji poštuje njene propise. Tako dolazimo do zdravog konkurentnog okruženja, koje priželjkuje svaki vlasnik biznisa.

Drakić je ukazala i na nekoliko sistemskih propisa koji su, ne od juče, ozbiljna biznis barijera.

- Zakon o privrednim društvima, dugo pisan, tek što je prije tri godine usvojen pokazao se neadekvatnim. Stav privrede je da treba donijeti novi propis koji će biti na pravi način normiran i u dovoljnoj mjeri posvećen regulisanju uloge privrednog društva i preduzetnika, a ne kao aktuelni sadržati niz protivrječnosti - navela je.

Dalje, dodala je, Zakon o radu je jedan od sistemskih propisa i mora imati rješenja koja neće biti opterećenje privredi usljed promjena koja se dešavaju na tržištu rada.

- Zakon o porezu na dodatu vrijednost sa stopama PDV koje propisuje u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i turizmu izaziva niz prepreka, te ga u tom smislu treba izmijeniti. Neophodna je i dosljedna primjena pravila u pogledu rokova za povraćaj PDV-a, jer je povrat spor i privredu dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na konkurenciju. Pomenuću i Zakon o porezu na nepokretnosti čijim izmjenama privreda očekuje propisivanje gornje granice stope poreza na 0,5% kako bi se ujednačio fiskalni tretman privrednih subjekata u svim opštinama. Privreda očekuje i izmjenu Zakona o porezu na dobit, odnosno oslobađanje obaveze plaćanja poreza u slučaju reinvestiranja dobiti u proizvodne kapacitete i unapređenje tehnološkog procesa - kazala je predsjednicka PKCG.

I Zakon o upravljanju otpadom jedan je od propisa na kojem se dugo radilo i Vlada je nedavno usvojila njegov Predlog.

- Nakon usvajanja u Skupštini biće potrebno donijeti brojna podzakonska akta koja se itekako odnose na privredu. Sugestije koje je privreda dala ranije nijesu uvažene i postoji bojazan, rekla bih opravdana, da ovaj okvir nije najadekvatniji. Takođe, uz podršku sektora hrane i pića (F&B) Komora je bila nosilac izrade Studije o ambalaži i upravljanju ambalažnim otpadom, kroz koju je ova tema detaljno razrađena. Predlažem da se i taj materijal iskoristi za korake koji slijede, kako bi zbog kompleksnosti ove oblasti, a koristeći najbolje evropske prakse i modele došli do najoptimalnijeg rješenja. Svakako cijenim, da bi bilo od posebnog značaja da organizujemo sastanak na ovu konkretnu temu - poručila je Drakić.

Dalje navodi da mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika kroz Regulativu koja se na to odnosi propisuje oporezivanje ugrađenih emisija sa efektom staklene bašte za proizvode koji se uvoze na tržište Evropske unije.

- Ovo pitanje u Crnoj Gori zavređuje veliku pažnju, jer iako će tu obavezu kod nas imati mali broj kompanija njihov udio u izvozu ka EU je značajan. Ove obaveze će se najviše odnositi na naš sektor energetike. Tokom tranzicionog perioda, koji traje do 2026., bitno je raditi na nacionalnim propisima, kako bi izvoznici spremno dočekali, prije svega, finansijske obaveze po ovom pitanju - dodaje.

Važna tema za privredu su i evropske integracije, poručila je Drakić.

- Činjenica je da u poslednjem izvještaju EK ima mnogo aktivnosti sa kojima se zastalo. Poglavlje 27 životna sredina obuhvata čitav set obaveza za privredu i državu, uključujući veoma aktuelnu priču EU o pravednoj tranziciji. Ovo poglavlje sam izdvojila zbog obima i kompleksnosti, kao i visokih troškova poštovanja svega što će se od naših kompanija tražiti - navodi.

Izazov pristupu finansijama i dalje otežava razvoj, posebno mikro i malih preduzeća. Kako je kazala Drakić, sredstva koja su na tržištu su skupa, a do njih se teško i dolazi zbog veoma zahtjevnih procedura i obezbjeđenja koje banke traže.

- Investiciono razvojni fond jeste institucija koja je napravila u ovoj oblasti pozitivan iskorak i mi u Komori podržavamo plan o njegovom prerastanju u Razvojnu banku. Sa ove adrese to se zagovaralo i godinama unazad, smatrajući postojanje takve institucije najadekvatnijim okvirom za podršku razvoju privrede. Najavljeno formiranje kreditno garantnog fonda, takođe je dobrodošlo i njegovo postojanje bi bilo od koristi i vlasnicima preduzeća i komercijalnim bankama - poručila je.

Jedna od preporuka je, kazala je Drakić, inteziviranje aktivnosti na izradi Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije Crne Gore, kao ključnih instrumenata za uspostavljanje dugoročnog i održivog okvira za socijalni, teritorijalni i ekonomski razvoj države, kako bi se stvorili odgovarajući planski preduslovi za realizaciju kapitalnih investicija i ostalih razvojnih projekata.

- Ovo potvrđuje da je Prostorni plan, kao i svuda drugo, dokument koji je po značaju odmah posle Ustava jedne zemlje. Prostorni plan je skica planiranja razvoja i zato je važno da održava najveći stepen konsenzusa među svim zainteresovanim stranama, da pokaže brigu za opšte i dalekosežno dobro, kao i da ekonomija i ekologija nijesu nasuprot jedna drugoj, te da znamo kako da sačuvamo resurse za generacije koje dolaze. Privredna komora će, cijeneći važnosti ovog dokumenta, već početkom naredne godine pokrenuti višednevne rasprave/tematske skupove sa stručnjacima iz različiti oblasti. Pozivamo vas da ovo bude jedna od prioritetnih zajedničkih aktivnosti - istakla je predjsednica Komore.

Dodala je da je Komora kroz svoj rad dodatnu pažnju usmjerila na pitanja digitalizacije i zelene ekonomije.

- U namjeri da podstaknemo digitalnu transformaciju privrede koja je drugo ime za savremeno poslovanje i opstajanje na konkurentnom tržištu, pokrenuli smo projekat E-komora. Potpisan je ugovor o realizaciji ovog zahtjevnog posla, kroz koji ćemo digitalizacijom servisa koje pružamo, uticati i na transformaciju privrede. Kvalitet ovog projekta zavisi i od dostupnosti podataka različitih državnih organa i sigurna sam da će Vlada omogućiti adekvatno povezivanje sa bazama podataka koje su u njenom vlasništvu. To će umnogome koristiti privredi, smanjujući joj troškove uz povećanje dostupnosti za nju važnih informacija - kazala je.

Napravljen je i iskorak kada je u pitanju podrška ne samo privredi, već i ostalim strukturama društva da razumiju koncept zelene i cirkularne ekonomije.

- Različitim aktivnostima podržavamo cirkularnu transformaciju preduzeća, što nije jednostavan proces, ali jeste nužan. Imperativ je doprinijeti stvaranju društva koje vodi računa o resursima, smanjuje zagađenja i gradi otporne ekonomske sisteme. Ovo je kontinuiran i zahtjevan posao pa vjerujemo da će Vlada biti spremna da partnerski nadograđujemo započeto - istakla je Drakić.