Hoće li prosječna penzija biti manja od minimalne?

Izjava premijera Milojka Spajića da će minimalne penzije od prvog januara biti 450 eura izazvala je kontroverzne reakcije kod velikog broja penzionera, odnosno onih koji nijesu obuhvaćeni povećanjem, pa takvu odluku smatraju svojevrsnom diskriminacijom.

Jelena Međedović, potpredsjednica Saveza udruženja penzionera Crne Gore koji broji više od 90.000 članova, kazala je za Pobjedu da je najava povećanja minimalne penzije izazvala negativne reakcije kod velikog broja penzionera koji su, umjesto da budu u kategoriji prosječnih, dospjeli u kategoriju minimalnih penzija.

- Posljednjim povećanjem minimalnih penzija od septembra prošle godine one su znatno povećane, ali i pored toga ova kategorija jedva opstaje i ispod je ruba egzistencije. Ipak, najava o predstojećem povećanju izazvala je različite komentare jer tim povećanjem nijesu obuhvaćene ostale kategorije penzionera, pa nije precizirano kakav će biti status prosječne penzije, koja je iznosila 405, odnosno 425 eura, odnosno da li će i one biti obuhvaćene povećanjem, ili će se dogoditi da prosječna penzija bude manja od minimalne, što bi predstavljalo pravu nelogičnost i apsurd - tvrdi Međedović.

Podsjeća i na reakcije poslanika i zvaničnika, kojima je neshvatljivo da penzioneri sa 15 godina staža postaju izjednačeni sa penzionerima sa 20, 30 pa i 40 godina staža.

- Samim tim i uplata doprinosa je bila različita pa im je sa tog stanovišta takva odluka nerealna i diskriminatorska - tvrdi Međedović, ali ističe i da je povećanje opravdano, ako se uzme u obzir da sa nepunih 300 eura, koliko iznosi minimalna penzija, nije moguće preživjeti i da u tu kategoriju spada veliki broj penzionera.

Naglašava i da je to što je njihova uplata doprinosa daleko manja zavisilo ne samo od njih, nego od raznih faktora.

- Poći ćemo od činjenice da su mnogi kasnije zasnovali radni odnos i duže bili na birou rada. Da je privatizacija, odnosno tranzicija ostavila brojne posljedice, pa su zatvaranjem fabrika mnogi ostali bez posla u srednjim godinama života i nijesu mogli naći drugo zaposlenje. Da ne govorimo o stečaju brojnih preduzeća, činjenici da nekima poslodavci ili firme nijesu uplaćivali doprinos, da su mnogima plate uplaćivane "na ruke" i da su mnogi prosto gurani u penziju, koju je bilo moguće ostvariti sa 55 godina starosti - objašnjava Međedović.

Neki su, dodaje, postali invalidi usljed povrede na radnom mjestu itd.

- Dakle, pitanje je kolika je i da li je uopšte krivica tih ljudi što im je staž 15 godina. Sada su to već stari i bolesni, na rubu egzistencije i moraju biti briga, a ne teret društva. S druge strane, penzioneri koji nijesu za sad predviđeni za povećanje penzija s pravom negoduju, jer je zakon na njihovoj strani i trebalo bi da budu tretirani ravnopravno, ako ne u punom iznosu, a ono bar nekim razumnim procentom jer po onoj narodnoj: "Nije krivo na mali već na krivi dio" - poručuje Međedović.

Kad se potencira neko pitanje vezano za penzionere, ističe, odgovorni se redovno pozivaju na zakon, koji kao ni Ustav, nije uvijek poštovan, a ovo je očigledan primjer.

- To je istovremeno razlog što se sve češće i sve glasnije ističe potreba penzionera za masovnim protestima, što svakako ne bi bilo poželjno i ne bi služilo ugledu naše države – poručuje Međedović i naglašava da je vrijeme da se donese novi zakon o PIO jer je postojeći neprimjenjiv, prevaziđen i u koliziji sa postojećom praksom i uslovima.

- No, prije donošenja novog zakona neophodno je da se organizuje rasprava i dijalog prije svega sa predstavnicima penzionera, Vlade, Sindikata i drugih zainteresovanih i odgovornih subjekata kako bi se donio realan zakon, prihvatljiv za sve penzionere - ističe Međedović i naglašava da treba ozbiljan pristup u vezi najava ukidanja penzijskog doprinosa.

- To bi dovelo u pitanje međugeneracijsku solidarnost, što bi imalo negativan odraz na postojeće penzionere. Kao i ukidanje člana 171, koji se objašnjava ravnopravnošću polova i interesa korisnika kojima odgovara duži staž, odnosno funkcija, a trebalo bi konsultovati i one žene koje rade praktično fizički u prodavnicama, bolnicama, staračkim domovima, ugostiteljstvu, noćnoj smjeni... – navodi Međedović i dodaje da treba razmisliti i o efektu rada ljudi od 60 do 70 godina, koji bi zauzimali mjesto mladima.

Međedović naglašava da treba konačno uvesti socijalni karton, što bi trebalo da bude lakše nakon predstojećeg popisa stanovništva, jer će biti preglednije imovno stanje svakog pojedinca.

- Takođe, valja razmisliti i o socijalnim prodavnicama s obzirom na to da je akcija "Stop inflaciji" dala neznatne rezultate i nije trajnog karaktera, da se razmotri mogućnost i o socijalnim stanovima, a posebno o socijalnim penzijama za koje zaista postoje opravdani razlozi s obzirom na to da će uvijek postojati drastična razlika i raspon u visini penzija. Ove penzije bi trebalo posebno definisati i finansirati iz posebnih izvora. Da se decidno determiniše status Fonda PIO i ozakone njegove ingerencije - poručila je Međedović.