NavMenu

Dolazak stranaca uvećao uvoz hrane za petinu

Izvor: Pobjeda Ponedjeljak, 06.11.2023. 09:09
Komentari
Podeli
(Foto: ChameleonsEye/shutterstock.com)
Preliminarni podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih devet mjeseci pokazuju da smo na uvoz hrane potrošili 560,27 mil EUR, što je 20,3% više nego lani u istom periodu. Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je rast uvoza hrane za jednu petinu prozvod uticaja dva faktora, i to dominantno rasta broja stanovnika zbog dolaska i boravka stranaca i u manjem dijelu uticaja inflacije.

- Povećana je tražnja zbog nekih otprilike 100.000 nerezidenata u Crnoj Gori i u manjem dijelu uticaja inflacije. S obzirom da uvozne cijene nijesu toliko rasle koliko domaće, prednost dajem rastu tražnje i količini potrebne hrane da bi se prehranilo novih 100.000 stanovnika, što je otprilike između oko jedne petine stanovnika koji žive u Crnoj Gori, to je jedan novi grad u Crnoj Gori, to diže tražnju i zbog toga je veći uvoz - kazao je Drecun Pobjedi.

U prva tri kvartala na uvoz mesa smo potrošili 124,1 milion, povrća i voća 86,36 miliona, a žitarica i proizvoda od žitarica 78,11 mil EUR.

Sa druge strane u prvih devet mjeseci izvoz hrane iznosio je 31,76 mil EUR, što je 8,7% više nego lani. U izvozu dominiraju meso i prerađevine sa 19,98 mil EUR i veći je 12,8% nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je izvoz voća i povrća u prvih devet mjeseci bio vrijedan 6,46 mil EUR i smanjen je za 11,8%.

- Zabrinjava slab porast izvoza hrane. Smatram da je na porast izvoza hrane uticala inflacija, jer sigurno nije u realnom iskazu izvoz hrane porastao u tom procentu - rekao je Drecun.

On smatra da treba uraditi reformu strategije ekonomskog razvoja Crne Gore, u prvom redu zbog supstitucije uvoza što bi, kako kaže, mogla ubrzo da da rezultate, s obzirom da bi narednih godina vrijednost uvezene hrane na godišnjem nivou mogla dostići milijardu eura.

- Ukoliko bi se određeni procenat uvoza supstituisao, to bi bio značajan podsticaj za crnogorsku privredu. Imamo potencijale i očekujem od nove vlade da se više posveti realnom sektoru - izjavio je Drecun i dodao da u prvom redu treba posvetiti pažnju poljoprivredi, koja može da bude nosilac razvoja i može da otvori nova radna mjesta i smanji spoljnotrgovinski deficit kroz supstituciju uvoza.

- Uz adekvatnu strategiju razvoja poljoprivrede, za jedan čisti mandat vlade mogli bismo za milijardu i po do dvije povećati BDP u apsolutnom iznosu - tvrdi Drecun i predlaže agrobudžet za narednu godinu 250 do 300 mil EUR.

- I treba da tražimo strane investitore koji bi ulagali u naše poljoprivredne potencijale, jer imamo dobru klimu i zemlju, gdje su moguća i po tri roda godišnje određenih kultura - kazao je Drecun, ističući da imamo dovoljno prostora za plastenike i staklenike, te da energija nije skupa s obzirom na mogućnost valorizacije solarne energije

- Samo na proizvodnji mesa, uzgojem milion grla goveda bismo mogli da za šest do osam godina podignemo BDP za dvije i po milijarde eura - saopštio je Drecun.

On je ocijenio da pored ogromnog potencijala u stočarstvu postoji potencijal i u proizvodnji organske hrane naročito s obzirom na, kako je naveo, dobru strukturu zemljišta, koje je "relativno čisto".

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih devet mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 3,3 mlrd EUR, što je 5,6% više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Izvezena roba vrijedna je 493,4 mil EUR, što je 5,2% manje u odnosu na uporedni period, dok je uvoz porastao 7,8% na 2,8 milijardi, pa je pokrivenost uvoza izvozom pala dva odsto na 17,4%.

Najviše smo izvezli električne energije - za 184,7 mil EUR, što je porast od 36,9%. Najviše smo uvezli mašina i vozila za ukupno 646,3 mil EUR, od čega 234,9 mil EUR za drumska vozila, što je porast od 47,7%. Svega osam miliona je manji uvoz goriva i iznosi 242,5 mil EUR, što znači da je pao 7,3%, kao posljedica nižih cijena.


Prepolovljen izvoz aluminijuma

Izvoz aluminijuma je pao 54,5%na 60,19 mil EUR u odnosu na devet mjeseci prošle godine, kad je iznosio 132,3 mil EUR.

Došlo je i do pada izvoza boksita za 27%. Taj izvoz je u prvih devet mjeseci bio vrijedan 24 mil EUR, a lani u istom uporednom periodu 32,9 miliona.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.