Fiskalni savjet: Deficit budžeta za 2024. previsok za Srbiju, mora da se zaduži za 6,5 mlrd EUR

Deficit budžeta Srbije planiran za 2024. godinu od 197 milijardi dinara ili 1,7 mlrd EUR, što je 2,2% bruto domaćeg proizvoda (BDP), previsok je za Srbiju, naveo je Fiskalni savjet u Ocjeni Predloga budžeta za 2024. godinu.

Srbija će u 2024. godini, kako je navedeno, morati da se zaduži za oko 6,5 mlrd EUR, od čega je 1,7 mlrd za finansiranje budžetskog deficita i 4,8 mlrd EUR za refinansiranje starog duga koji dospijeva na naplatu.

- Iako je Vlada uspijevala dosad da na ovaj izazov odgovori pronalazeći relativno jeftine izvore zaduživanja (MMF, bilateralni sporazumi), na to se ne može trajno računati. Svi pomenuti rizici i izazovi nalažu Vladi da vodi što je moguće konzervativniju fiskalnu politiku i da se ne upušta u ekonomski neproverene i neplanirane mjere - ukazano je u Ocjeni, koja će biti predstavljena na Odboru za finansije u Skupštini Srbije.

Odgovarajući nivo deficita budžeta za Srbiju bi kako je navedeno, bio ispod 1,5% BDP-a. Ipak, kako je ocijenjeno, budžetom za 2024. napravljeni su određeni pomaci u dobrom smjeru jer je planirani budžetski deficit u 2024. niži je od onog koji se predviđa u 2023. godini od 2,8% BDP-a.

- Budžet je pravljen s optimističnim pretpostavkama o ubrzanju rasta BDP-a u 2024. na 3,5% i usporavanju prosječne inflacije na 4,9%. Trebalo je prognozirati nešto niži rast BDP-a u sledećoj godini, na nivou 2,5 do 3%, a inflacije na nivou 5,5 do 6% - ističe ovaj savjet i dodaje da se tokom 2024, očekuje i dalje smanjivanje učešća javnog duga u BDP-u sa 53,3% na 51,7%, pa iako se u 2024. neće potpuno dostići najvažniji fiskalni ciljevi, javne finansije postavljaju se na dobru putanju da se oni ostvare u 2025. godini.

- Iz ugla pojedinačnih fiskalnih politika, budžet za narednu godinu ne donosi velike promjene. Do umjerenog umanjenja budžetskog deficita u odnosu na 2023. doći će se gotovo po automatizmu, a ne usljed novih mera fiskalne politike - ocijenio je Fiskalni savjet.

Budžetska izdvajanja za EPS i Srbijagas u 2024. znatno će se, kako je istaknuto, smanjiti (za EPS se izgleda ne planiraju sredstva), a glavni razlog za to je povećanja finalnih cijena gasa i električne energije tokom 2023. i znatno poboljšanje bilansa tih preduzeća. Dodaje se da se u narednoj godini više se ne planiraju nove isplate jednokratnih i neselektivnih davanja stanovništvu, što je bila uobičajena praksa u nekoliko prethodnih godina.

- U najkraćem, budžet za 2024. donosi manja i lako dostižna unapređenja glavnih pokazatelja javnih finansija, ali bez ambicioznijih i potrebnih reformskih mjera. Pod određenim uslovima, budžet za 2024. mogao bi se, kako je navedeno, ipak mogao ocijeniti kao ekonomski dobar, jer je važno uzeti u obzir i kontekst u kome se donosi - navode iz Fiskalnog savjeta.

Najviši državni zvaničnici najavili su, kako je istakao Fiskalni savjet, da će krajem 2023. da se održe prevremeni parlamentarni izbori i ukoliko se to desi, uobičajeno je da formiranje nove Vlade isprati i rebalans kojim će se u budžet unijeti promjene u organizaciji Vlade i njenoj ekonomskoj politici. Posmatrano iz tog ugla, predloženi budžet imao bi, kako je navedeno, privremenu, prelaznu funkciju i onda bi se za njega moglo reći da je izrađen u skladu s dobrom fiskalnom praksom.

- Opravdano je da se novoj Vladi ostavi lako ostvariv i ispravno orijentisan fiskalni okvir, a da se ne prejudiciraju važne ekonomske politike u narednom četvorogodišnjem periodu Ukoliko će nova Vlada uhvati u koštac s glavnim problemima javnih finansija, kao na primjer, loše uređenog sistema socijalne zaštite, manjka zaposlenih u važnim djelovima javnog sektora, zastarjelih poreskih zakona i drugo, predloženi budžet daje joj odriješene ruke, ali i solidnu polaznu osnovu da to i uradi jer obezbjeđuje potrebnu fiskalnu stabilnost - naglašavaju u Fiskalnom savetu.

Javni prihodi i rashodi u predloženom budžetu planirani su, po ocjeni savjeta, uglavnom kredibilno, ali pojedine budžetske projekcije trebalo bi dodatno razjasniti.

- Tako se iz ugla javnih prihoda uočava određeni optimizam u projekciji prihoda od PDV-a, naročito uzimajući u obzir da je tokom 2023. došlo do primetnog pada u efikasnosti naplate ovog prihoda. Iz ugla javnih rashoda, vidi se gotovo izvjesno probijanje budžetskog okvira kod subvencija za putarska preduzeća i izdvajanja za socijalnu politiku, a vrlo je moguće i kod poljoprivrednih subvencija, ali ukupan budžetski okvir za javne rashode u 2024. ipak ne bi trebalo da se dovede u pitanje jer su neke druge stavke rashoda planirane prilično široko, kao nabavka robe i usluga, neto budžetske pozajmice, ostali tekući rashodi i drugo - dodaju iz saveta.

Planirane politike podsticaja poljoprivredne proizvodnje u 2024, kako se naglašava, nisu dovoljno jasne i Vlada je ostala dužna da detaljnije objasni kako će se ostvariti planirano umanjenje direktnih podsticaja za poljoprivredu, tim prije što je u 2024. predviđeno da se podignu ograničenja za dobijanje podsticaja po hektaru sa 20 na 100 hektara.

Slično objašnjenje potrebno je dati i za smanjenje izdvajanja za mjere ruralnog razvoja, koje su dobrim dijelom usmjerene na podsticanje investicija u poljoprivredi, što je Srbiji potrebno, ukazano je u Ocjeni.

- Rashodi za socijalne transfere nisu dobro planirani, ni na tehničkom ni na načelnom nivou. Budžetom za 2024. predviđena su izdvajanja za socijalne izdatke od oko 157 milijardi dinara. To predstavlja povećanje od svega 2,5 milijardi dinara u odnosu na njihov nivo iz rebalansa za 2023. godinu, što nije dovoljno - naveo je Fiskalni savjet.

Dodaje se da su glavni propusti napravljeni u projekcijama za programe dječije zaštite koji će, vjerovatno biti veći u odnosu na predloženi budžetski plan za najmanje šest milijardi dinara (preko 50 mil EUR), dok je u projekcijama budžetskih izdataka za boračko-invalidsku zaštitu i druga socijalna davanja moguće probijanje budžeta u iznosu od dvije-tri milijarde dinara ili za oko 20 mil EUR - naglašeno je u Ocjeni.

Konkretnije, kako je navedeno, nisu dobro procijenjena izdvajanja za roditeljski dodatak za treće i četvrto dijete, kao ni uticaj redovnih indeksacija, u skladu s ostvarenim rastom cijena i rastom zarada na povećanje velikog broja različitih socijalnih davanja, kao što su dječiji i roditeljski dodatak, novčana socijalna pomoć, naknade za porodiljsko i odsustvo radi njege djeteta, boračko-invalidska zaštita.

Daleko veći problem od tehničkih propusta u projekciji rashoda za socijalnu zaštitu predstavlja, kako je istaknuto, njihovo nisko mjesto na reformskoj agendi Vlade. Potreba za reformom koja bi dovela do sistematskog i trajnog povećanja socijalnih davanja postoji odavno, a sad je naročito važna u uslovima visoke inflacije, napominje savjet.

- Budžetom planiraju veoma velika izdvajanja države za javne investicije u 2024. od preko 5 mlrd EUR (6,9 odsto BDP-a), što je u načelu dobro. Planirana izdvajanja za kapitalne rashode u republičkom budžetu iznose 467,5 milijardi dinara ili 4 mlrd EUR, a kada se na to dodaju i transferi iz republičkog budžeta za kapitalna ulaganja (transfer Beogradu za izgradnju metroa), kao i investicije koje samostalno realizuju ostali nivoi vlasti (lokalna samouprava, fondovi OSO i drugo), dolazi se do ukupnih izdvajanja države za javne investicije u 2024. od visokih 607 milijardi dinara ili skoro 5,2 mlrd EUR - navedeno je u Ocjeni.

Tako će nivo javnih investicija Srbije u 2024, kako je istaknuto, već četvrtu godinu zaredom biti oko 7% BDP-a, što je znatno iznad prosjeka uporedivih zemalja centralne i istočne Evrope (CIE). To je, po ocjeni Fiskalnog savjeta, pozitivan trend koji omogućava Srbiji da postepeno smanjuje zaostatak koji ima u kvalitetu osnovne infrastrukture u odnosu na uporedive zemlje CIE, ali se to ne može reći za lokalne i regionalne puteve, a naročito za infrastrukturu u zaštiti životne sredine, prosvjeti i zdravstvu.

Fiskalni savjet je posebno istakao da se nastavlja s rastom investicionih projekata koji se sprovode, mimo standardne procedure.

- Srbija "na papiru", ima veoma dobru i transparentnu proceduru za selekciju i upravljanje javnim investicijama, ali veliki dio njih se tako ne realizuje jer je 2020. usvojen Zakon o posebnim postupcima za linijske projekte kojim je predviđeno da se projekti koji dobiju oznaku "posebnog značaja za Srbiju" mogu sprovoditi po posebnim i skraćenim postupcima, čime se zaobilazi standardna regulativa. Po posebnim procedurama realizuje veliki broj investicija. Ukupna procijenjena vrijednost tih projekta iznosi čak 8,4 mlrd EUR. Nakon kritika Evropske komisije da Zakon o posebnim postupcima nije u skladu sa pravnim tekovinama EU, jer stavlja van snage nacionalnu regulativu o javnim nabavkama i pruža preveliku diskreciju u izboru strateškog partnera direktnom nagodbom, taj zakon je ukinut sredinom 2023. godine, međutim, odredbe ovog (ukinutog) zakona nastaviće da se primjenjuju na sve već započete projekte - naveo je Fiskalni savjet.

Poseban kuriozitet, po ocjeni Savjeta, je to što se i nakon ukidanja tog zakona, broj projekata koji su izuzeti iz standardne investicione regulative još uvek povećava, pa će projekti EKSPO 2027 sa Nacionalnim stadionom i pratećom infrastrukturom, biti sprovedeni po lex specialisu, krojenom samo za njega i taj zakon Vlada predlaže Skupštini, zajedno s budžetom za 2024. godinu.

Izmjene poreskih zakona, Zakona o porezu na dohodak građana, Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o porezima na imovinu, Zakona o republičkim administrativnim taksama, Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara i Zakona o budžetskom sistemu, koje se, kako je navedeno, predlažu zajedno s budžetom ne sadrže osjetnije promjene postojeće poreske politike.

- Analize pokazuju da postoje preduslovi za sprovođenje velikog broja reformi poreskih zakona u Srbiji. Zakon o porezu na dohodak građana star je više od dvije decenije i glavne slabosti su mu previše diferencirane stope i poreske olakšice, u zavisnosti od kategorije prihoda, što narušava princip poreske jednakosti - ocijenio je Fiskalni savjet.

Porez na zarade u Srbiji nije, kako je navedeno, dovoljno progresivan u odnosu na komparativne zemlje i ne postoje poreske olakšice za izdržavane članove domaćinstva, što je u Evropi uobičajena praksa, a porez na imovinu karakterišu nekonzistentnosti i nepravičnosti kod oporezivanja nepokretnosti.