Od investicija u infrastrukturu do stranih ulaganja - Šta je potrebno Crnoj Gori?

U Crnoj Gori je potrebno pokrenuti snažan investicioni ciklus u izgradnji infrastrukture, omogućiti bolju avio-povezanost i dodatno unaprijediti energetsku mrežu, saopštio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović i dodao da to mora biti glavni prioritet svake vlade.

On je u intervjuu za časopis NIN kazao da je potrebno pokrenuti snažan investicioni ciklus u izgradnji infrastrukture - dovršiti auto-put ka sjeveru i dalje ka Srbiji, pokrenuti izgradnju jadransko-jonskog auto-puta i ubrzati rekonstrukciju željeznice Bar-Beograd, kako bi se vratila strateška važnost Luci Bar i samim tim stvorila pretpostavka za njen dalji razvoj.

- Unapređenje aerodromske infrastrukture, kako bi se omogućio dalji razvoj turizma i produženje turističke sezone, ali isto tako unaprijedila dostupnost crnogorske ekonomije i njena bolja povezanost sa ostatkom svijeta, je takođe od velike važnosti - rekao je Milatović.

On je naveo da se zalaže i za dodatno unapređenje energetske mreže i bolju povezanost sa susjedima, kao i dupliranje kapaciteta energetskog kabla između Crne Gore i Italije.

- Tako bismo u potpunosti valorizovali sve planirane investicije u oblasti obnovljive energije. Ove stvari se moraju pokrenuti odmah i to mora biti glavni prioritet Vlade, ko god tamo sjedio - poručio je Milatović.

On je objasnio da crnogorsku privredu čine uglavnom mala i mikro preduzeća, kojima se mora obezbijediti povoljnije finansiranje.

- Isto važi i za naše poljoprivredne proizvođače, koji imaju veliki potencijal i potrebno im je omogućiti dodatnu podršku. To je bila moja namjera kao ministra kada sam pokrenuo kreiranje Kreditno- garantnog fonda i uz to potrebnu Razvojnu banku i značajnije veći agrobudžet. Reforme ekonomskog ambijenta, uz snažno unapređenje vladavine prava, su neophodne kako bi se omogućilo privlačenje kredibilnih stranih investitora, uz ubrzanje EU integracija kako bismo obezbijedili dodatne evropske fondove - rekao je Milatović.

On je naglasio da će strane investitore privući predvidivost pravnog okvira i vladavina prava, ocjenjujući da je to bitnije od poreskih olakšica.

- Ovo su pretpostavke na kojima mora počivati svaki održiv program ekonomskih reformi. I zaista vjerujem da možemo dostići naše ambiciozne ciljeve povećanja plata i penzija ako ovim politikama pristupimo ozbiljno i efikasno. Upravo smo na tome insistirali u Vladi čiji sam bio član i nosilac ekonomskih politika. Očekujem to i od budućih vlada - saopštio je Milatović.

Na pitanje da li je moguće postići ciljeve iz programa Pokreta Evropa sad, da prosječna plata u Crnoj Gori ove godine bude 1.000 EUR, a minimalna penzija 450 EUR, a da se ne ugroze javne finansije zemlje, Milatović je odgovorio da je ekonomski program za koji se zalaže baziran na realnim osnovama.

- Uvijek naglašavam da je potrebno da pokrenemo sveobuhvatne reforme, prije svega našeg obrazovnog sistema, kako bismo stvorili zdrave osnove za razvoj ljudskog kapitala. Uz ovo je neizostavno unapređenje zdravstvenog sistema i reforma socijalnog i penzionog sistema, kako bi se obezbijedila njihova dugoročna održivost - kazao je Milatović.

Na pitanje kako kao nekadašnji ministar ekonomskog razvoja gleda na akcije snižavanja cijena u mnogim zemljama regiona, u cilju borbe protiv inflacije, Milatović je odgovorio da pozdravlja sve akcije usmjerene na smanjenje cijena, a sve u namjeri da se ublaže ozbiljni negativni efekti na standard građana koji su prouzrokovani inflacijom.

- Pratio sam takve akcije u susjednim zemljama, a iste napore čini i Vlada u Podgorici. Moramo shvatiti da živimo u otvorenim ekonomijama, gdje često kao male uvozno-zavisne zemlje nemamo adekvatne instrumente da odgovorimo na eksterne ekonomske šokove i uvezenu inflaciju, prvo kao posljedicu pandemije, pa kasnije rata u Ukrajini - rekao je Milatović.

On je naveo da je u Crnoj Gori jasno da bez domaće proizvodnje i kontrole svojih resursa, posljedice mogu biti zaista loše po domaćinstva.

- Imali smo sreću da energetski ne zavisimo od prirodnog gasa i da kontrolišemo naše ključne energetske resurse, pa smo u sektoru električne energije zadržali cijene i tako makar djelimično sačuvali standard građana. Nažalost, usljed slabe domaće proizvodnje hrane, gdje pretežno zavisimo od uvoza, kao i zbog činjenice da smo malo tržiše u kojem dominiraju veliki prodajni lanci, naša inflacija je posebno bila izražena u prehrambenom sektoru - naveo je Milatović.

Prema njegovim riječima, vlade mogu ublažiti posljedice i mogu uticati da se neki unutarekonomski nedostaci poprave, ali teško da mogu uticati na uzročnike posljednjih inflatornih kretanja - poput pandemije ili ratova.

- Zato cijenim napore vlada, neke mjere mogu biti bolje, nekad se može reagovati brže, ali moramo razumjeti da nije lako davati lokalni odgovor na kompleksne probleme međunarodne ekonomije i geopolitike - zaključio je Milatović.